Je li samo ostao krug kredom?
U sindikalni dom Franje Belulovića se, te neprestupne veljače 1987., natiskao veliki broj iskazivača naklonosti riječkoj novoj književnosti. Autori, pristojnije i možda čak ukusnije negoli inače odjeveni, su sjajili okuraženi veselom atmosferom i transakcijom emocija koju su međusobno emitirali, a samo najodvažniji od njih su snatrili kako će upravo oni biti, jednom u budućnosti, prepoznati kao promicatelji i ulagači u mjesnu kulturu, kategoriju koja najčešće u cinika izaziva, uslijed određenih navika povezanih s odricanjem i idealima, podsmijeh i transparentno iskazivanje antipatije.
Čitajte dalje
Politička kultura govorenja i pisanja
Za razliku od standardnog književnog jezika koji učimo u školama, politički jezik posjeduje neke posebne govorne osobitosti koje ga u određenim prilikama čine funkcionalnim ili disfunkcionalnim, ovisno o tome što i kad je nekom nešto normalno ili nenormalno.
Čitajte dalje
Spiritualna arheologija – izazov modernog obrazovanja
Znanost, religija i umjetnost složeni su sustavi strogih definicija, smješteni u vlastiti svijet zamršenih formula, vjerskih dogmi i estetskih apstrakcija. No, ako stvari postavimo na svoje mjesto, oni su samo sredstvo – spoznajni alat ljudske vrste, u čijem vremenskom procesu odrastanja i razvoja nalazimo dvije primarne evolucijske kote: produhovljen karakter i prevladan strah od smrti. Zanemaruju li državnici, znanstvenici, svećenici (pa i umjetnici) ovu istinu?
Čitajte dalje
Pametni gradovi – Što grad čini pametnim?
Tri su osnovna razloga okretanja gradova prema „pametnom“. Briga o okolišu, poboljšanje kvalitete života svojim građanima i ušteda. Kako je kriza zavladala svijetom i kako su tehnološke mogućnosti dospjele do nivoa gdje je sve moguće uz vrlo prihvatljivu cijenu, gradski oci počeli su uočavati elemente kojima je potrebno posvetiti se u razvoju pametnog grada.
Čitajte dalje
Stribor prije Stribora
Prošlo je već ohoho vremena otkako zadnji put svratih u Stribor da bih posudio novu knjigu za svoga mališana. Tajne u tomu nema, dečko je već poodavno ostavio iza sebe nježne godine, o čemu usporedba njegove i moje visine kazuje baš sve, a ja ne stižem uzeti u ruke ni knjige koje bi temom i pristupom bile primjerenije mojoj dobi od onih s pridjevom dječje, dok se o tima dječjim ne usudim ni razmišljati.
Čitajte dalje
Kako prebaciti Živi zid?
Sportska tehnika, prema svojoj definiciji, predstavlja racionalno i efikasno izvođenje kretnji u cilju uspješnog rješavanja motoričkog zadatka za vrijeme sportskog treninga ili natjecanja. Tipičan primjer jednog takvog zadatka je izvođenje slobodnog udarca preko ŽIVOG ZIDA.
Čitajte dalje
Mr. Paul Brozina, blagdani i raspamećeni ženski zbor
Eh, da bijah tamo… Takav blagdanski poklon nikad nisam dobio, sve je jasnije da ni neću. Znate onu priču o pravom mjestu u pravom trenutku? A Pavao je bio, s mjestom i trenutkom koji su mu sletjeli na dlan, samo ih je trebao čvrsto stisnuti, da ne skliznu. I jest, učinio je to. Njemu je boginja Fortuna namignula, onako kako se to njoj gdjekad zaigrano hoće, a osmijeh potaknut sjećanjem na to još mu radosno pleše licem. Ma, neka je tako. I daj da mu nije jedini put s takvom privilegijom, a nama ostalima kako bude.
Čitajte dalje
Papa poručuje, Kaptol ne čuje
U redovnom predbožićnom obraćanju Rimskoj kuriji, papa Franjo, ustrajan u svojoj vjernosti Evanđelju, priredio je novo blagdansko iznenađenje. Iako očekivano dosljedan u namjeri da ozdravi boležljivu Kristovu Crkvu, malo tko se nadao da će ovoga puta objaviti javno njenu aktualnu duhovnu dijagnozu. Prisutni svećenički zbor mlakim je pljeskom na kraju govora dao do znanja da im nije bilo ugodno, no papa je posve jasan: „Prije liječenja treba biti svjestan bolesti“.
Čitajte dalje
Rezime – Rock 2014.
Mjesto događanja: London, Rijeka
Vrijeme događanja: godina na isteku
Likovi u drami: Pink Floyd, Psi, Urban&4, Johathan, Gerila, Diskurz
Čitajte dalje
Medicina u zoni verbalnog delikta
Vijest o ponovnoj pojavi ospica bila je jedna od udarnih tema ovoga tjedna. Sva je sreća da pripadam onoj staroj rokerskoj generaciji bezbrižnog djetinjstva koja je bez ikakvog straha aktivno širila ovu virusnu zarazu po školama i vrtićima, stječući imunitet na prirodan način. Da nije tako, danas bih ostao napola preplašen, a napola zbunjen – očekujući smrtonosnu bolest od koje se ne umire.
Čitajte dalje
Pozitivna ekonomija
U posljednjoj ovogodišnjoj kolumni promisliti ćemo o dosadašnjim zbivanjima na ekonomskoj sceni te ovaj stalni vrtlog financijskih zbivanja tijekom prošlih godina svesti na okvire razmišljanja po prastaroj tehnici: Što bi bilo kad bi bilo.
Čitajte dalje
Školski PTSP
Godinama slušam priče kako hrvatsko obrazovanje zaostaje za europskim standardima, pri čemu se propušta jasno naglasiti u čemu se ogleda ova zaostalost. Mislim da je to veliki propust, čime se šalje kriva poruka javnosti i stvara potpuno pogrešna slika o nama samima, koji prema toj ocjeni, u usporedbi sa stranim kolegama, nismo dorasli zahtjevima pojedine struke. A to, naravno, nije točno. Štoviše, potpuno smo ravnopravni (kao radnici, inženjeri, liječnici, znanstvenici…); ponekad, i veoma često, bolji od ostalih. Mi doduše jesmo pomalo neusklađeni, ali poslije završetka naše škole ne može se reći da smo neobrazovani – mi smo samo malo bolesni.
Čitajte dalje
Rokeri s Rečinu
Bez njih, izgleda, ne može. I nemam ništa protiv, dapače. Mrle & društvo scenski su začin već silnim godinama valjda svakom ozbiljnijem događaju u gradu na Rječini. Dobro, na konvencijama političkih stranaka još ih nismo vidjeli, mada ima onih koji se kunu kako je Mrletova momčad i tamo, s brnjicama ili bez, ali takvi me verbalisti ne zanimaju. Previše me podsjećaju na vidjelice iz Međugorja, čije oči vide ono što im se hoće vidjeti, pa me zato od njih, Bože, oslobodi. Najsvježiji javni istup Mrleta & kompanije? Prije nekoliko dana iznova su stavili pod svoje pozornicu Dvorane mladosti, u povodu 15. obljetnice Kanala Ri, u (dobrom) društvu s Jinxima i Elementalom.
Čitajte dalje
Stranačke frakcije u perspektivi političke pretumbacije
Aktualni predsjednički izbori dobar su povod za jednu kratku rekapitulaciju demokratske zrelosti. Zapažanja su objektivna, a zaključci subjektivni. No, krenimo kronološki. Sredina je 20 stoljeća. Na izravno pitanje Zapada, kada u zemlji misli uvesti političku demokraciju, drug Tito odgovara da sa njegovog stajališta demokracija nije političko, nego pravno pitanje te da ono podrazumijeva rješavanje vlasništva nad sredstvima za proizvodnju, jer onaj u čijim rukama je kapital u svojim rukama drži i vlast. A u tom pogledu – reče Stari – demokracija će biti uvedena odmah, mehanizmom prijenosa kompletne državne imovine na ime radnika, uključujući bankarski sustav (kako bi se štampanje i cirkulacija novca prilagodile životnim potrebama radnog naroda).
Čitajte dalje
KAD BI’ BIO… Disco Boutique
‘Dragi zeljko! Ja jako volin bjelo dugme. Više od tate i mame. I od sestre. Ona sad viri iznad mog ramena i smije se mi da neznam baš pisat i radim puno progreški. Ali ja ne marim jer mi stalno ploča od tebe svira u sobi. Sestri sam obećo da će ako me odvede u disko di ćete vi doć svirat ona bit na top listi broj 1. Moram nekad lagat. Nikad niko neće bit prije bjelog dugmeta. Moji tata i mama, koje isto volin dosta, vole zafrkavat moju sestru i pitaju je i? kakovi su ti beli putac?, a ona samo nastavi žvakat bazuku i puhat velike balone koji joj poslje puknu i zaljepe joj se po nosu i ustima pa misli da će se ugušit. Mi se onda svi smijemo. Osim nje. Sestra se voli durit i slušat muziku al ne na tiho. Meni je to super a mami koja je stalno doma malo manje. Kad vi dođete tu kod nas u taj disko kod konta ja ću ti dat ovo pismo. Prije toga moram ucjenit sestru da me uzme sa sobom ili ću je izdat tati da puši cigarete s prijateljicama tu dole u parku’.
Čitajte dalje
Psihotronička dekontaminacija
Procjena posljedica svakog pojedinačnog teksta na čitalačku publiku, osnovni je korektiv moje osobne novinarske autocenzure. U tom pogledu često mi se pojave i neke profesionalne dvojbe. Jedna od najvećih s kojom se susrećem od samog početka javnog djelovanja u ulozi pisca kolumniste vezana je uz pitanje obrade tema velikih svjetskih zavjera: Treba li pisati o njima ili radije širiti spoznajne metode interdisciplinarnih koncepata koji razvijaju otpornost ljudskog uma na vanjske manipulacije?
Čitajte dalje
Hrvatska zemlja idiota?
Davno smo izgubili mjeru. Pogrdne riječi postale su dio svakodnevice. Navikli smo po blogovima, forumima ili dnevnicima čitati izraze za koje ne možemo reći da su dio kulturnog ophođenja. Nedavno je idiotom proglašen i visoki dužnosnik. Takav način izražavanja prihvatili su i novinari, pa je rizik da ćemo u javnoj komunikaciji biti proglašeni idiotima sve veći. Što je u toj situaciji najbolje? Šutjeti i ne riskirati? A sad, polako, odškrinimo vrata masovnoj idiotariji.
Čitajte dalje
Sat povijesti ili promašena nastava?
Ne postoji niti jedan školski predmet u kojemu se primarni uspjeh obrazovanja toliko vrednuje razinom odgojnih postignuća kao što je povijest. Kao jedna osviještena zemlja znanja, jesmo li toga svjesni i koliko smo u tome uspješni? Sudeći prema viđenom i slušanom, potpuno sam siguran da nismo. A moja osobna procjena rezultata ovog pedagoškog uspjeha je takva da me na svaki spomen organiziranih posjeta hrvatskih škola Vukovaru hvata jeza.
Čitajte dalje