Kriza školstva ili roditeljstva?
“Kad roditelji dođu u školu, lijepo bi ih trebalo upozoriti: “Ovaj razgovor se snima”. Užasno je što rade nastavnicima kako bi iskamčili bolje ocjene djeci. I ako tako ne uspiju, onda nazivaju ravnatelje i žale se na rad nastavnika, optužuju, prijete svojim poznanstvima… Nekoć su se klinci bojali nastavnika, sad nastavnici strahuju od roditelja” – konstatira novinarka Barbara Matejčić na svom javnom facebook profilu, i pogađa u samu srž problema današnjeg školstva.
Čitajte dalje
TUNE in
Okružio sam se trenutačno mnoštvom literature, kako u tvrdim (knjige) tako i u mekim (časopisi) koricama, pretražio svaki kutak roditeljskog doma u cilju pronalaska nekih vrlo opskurnih naslova koji su svojedobno pronalazili svojih pet minuta na mom gramofonu. Neki su izvođači s pravom pali u apsolutni zaborav, možda i zbog mog neshvaćanja, dok je mali broj njih jednostavno ostavljen u stanje mirovanja, što bih najjednostavnije mogao objasniti da su ostali onkraj strasti, zastrti pomrčinom izričaja koji mi je izmicao u onoj mladalačkoj dobi, razumijevanju i toleranciji. To se lako dogodi. Vrijeme kada je jedno mišljenje postojalo i prevladavalo je iza mene, nisam više uronjen samo u boga novog vala ili flower powera (samo naizgled paradoks ovih pravaca) ili hard rocka, pa oslijepljen ne vidim i ne čujem ništa izvan onog što raste do mene. S glazbenim je ukusom tako – nitko ga, uistinu, ne može nametnuti, sam te sustigne! Ali vratimo se zemaljskom rječniku.
Čitajte dalje
Maria Montessori – čarobna igra riječi!
Čovjek, to jedinstveno biće razuma u ovom sićušnom dijelu svemira, cijelog svog života okupiran je raznim ciljevima, težeći za uspjehom u svakom poslu kojemu je posvećen. Specifikacijsku strukturu faktora koji utječu na postizanje nekog željenog rezultata, temeljita znanstvena praksa naziva jednadžbom uspjeha. Neke od njih zaslužuju posebnu pažnju – one koje opisuju tragove uspjeha u odgoju i obrazovanju. Marija Montessori imala je svoju formulu. Slična je našoj, hrvatskoj formuli, samo je razlika u jednoj jedinoj riječi.
Čitajte dalje
Postoji li u Hrvatskoj poslovna etika?
Neki dan, u nedjeljnom jutarnjem razgovoru s ekipom, pokrenula se zanimljiva teorija. Pa reče tako jedan od članova ekipe da je moral osobina koja nije predviđena u evoluciji. Malo nas je zatekao tvrdnjom, pa povedosmo diskusiju prije ručka.
Čitajte dalje
Kritička analiza Vatrenog neuspjeha
Još jedan veliki nogometni turnir naši Vatreni zgotoviše prije predviđenog vremena. I ovoga puta vratili se kući prije nego Lesi. Zašto? Ovo pitanje samo je retoričko, jer ne postoji hrvatski navijač koji ne zna odgovor i nema svoje viđenje toga. Imati glasan i jasan stav po ovom pitanju, nije samo stvar navijačke strasti nego je stvar opće kulture. Obzirom na neprocjenjivu vrijednost svakog nogometnog uspjeha za našu zemlju, kao i nesagledive posljedice ovog poraza po cijelu prirodu i društvo, niti ja ne mogu prešutjeti vlastitu stručnu analizu neslavno završene brazilske turneje.
Čitajte dalje
Vozač koji nije odvezao Franju Ferdinanda u smrt
Kako je krenulo, sa svih nam strana pušu za vrat mediji koji ne žele propustiti podsjetiti: stota je obljetnica početka Prvoga svjetskog rata. I ne samo to: približavanjem formalnoj vremenskoj točki njegova početka, medijski zapusi buče sve žešće. Okidač ratnih zbivanja, Sarajevski atentat, aktiviran 28. lipnja 1914., u fokusu je zanimanja i ozbiljnijih pera, koja ne žale mastila, pa o njemu pišu nove knjige, nastojeći reinterpretirati jučerašnjicu. Sve je to OK, posljednji sam koji bih cijenjenom društvu na trudu prigovarao. Ne petljajući se zato silnim autorima u posao, kolumnu odlučih posvetiti osobi koja s tim događajem ima veze utoliko što s njim, na svu sreću (te osobe) − nema veze.
Čitajte dalje
Konformizam i njegov utjecaj na pojedinca
Nedavno gledah film o skupini mladih ljudi koji su učestvovali u jednostavnom eksperimentu. Od njih dvadesetak polovica je dobila ulogu policajca, čuvara zatvora, dok je druga polovica dobila ulogu zatvorenika. I nije prošlo desetak dana, izbila je pobuna u zatvoru zbog nehumanog i agresivnog ponašanja „čuvara“. Kako konformizam djeluje na nas?
Čitajte dalje
Misterij balkanske kulture
Papa Franjo ovih je dana u razgovoru sa stranim novinarima iznio neke veoma zanimljive poglede o pitanju podjela naroda u svijetu, spomenuvši pri tome neke jasne i nejasne primjere. Skupinu jasnih čine zemlje bivše Jugoslavije, dok svi ostali spadaju u nejasne. Pošavši tragom ove poruke, nailazim na jedan nevjerojatan kulturni misterij.
Čitajte dalje
Krivi posao – u krivo vrijeme, za krive novce
Kad imaš puno posla, ali dosta vremena i novca, najteže se odlučiti odakle početi. U takvim prilikama treba imati dar za dobru organizaciju rada. No, kad imaš previše posla, a malo vremena i novca, treba izabrati prioritete. U takvim prilikama treba posjedovati moć razlučivanja – raspoznati bitno od manje bitnog, važno od nevažnog. No, statistički je moguće pogriješiti. Slijedi primjer standardne pogreške – brazilski i hrvatski (tek toliko da budemo aktualni).
Čitajte dalje
Kako da j’ bilo čera, part II, Kantrida, 16.V.1979.
Upravo sam otkrio Jacka Kerouca, vozao se njegovom ‘Cestom’. A pred 358 dana zaključio sam status pionira, te stekao epoletu omladinca noseći je već evo cijelu godinu minus tih sedam dana. I ne samo to. Sprašili su me, samo još koji dan kasnije, i iz osnovne škole. No prije Velikog otpuštanja još je valjalo održati riječ (član 5, točka 1) zadanu prije nekoliko godina i bespogovorno se odazvati pozivu pri sudjelovanju velikog sleta. Ovaj nije isključivao retoriku samoupravnog socijalizma iz uporabe, dakako, pa su nam dijelovi svijesti itekako bili indoktrinirani ponekim obilježjem tog doba. Evo, naprimjer, na gramofonu mi se bjesomučno vrtio longplej od američke new wave/punk grupe The Real Kids.
Čitajte dalje
Magla parlamentarnog višestranačja
Unutarstranački potresi u dvije najveće hrvatske parlamentarne stranke uvijek su zahvalna medijska tema. Kakve će to imati posljedice na sveukupni politički život? – prvo je pitanje koje se postavlja u takvim prilikama. Ali ovdje idemo korak dalje: Kakve li uopće dobrobiti od političkih stranaka – pa time i štete od njihovog političkog raspada?
Čitajte dalje
Brod, pa još najveći
Malo, malo, pa nas mediji razvesele informacijom da je u riječku luku stigao najveći brod koji se u njoj pojavio. Tako to bijaše 29. svibnja, u povodu pristizanja broda CMA CGM Cendrillon. Isto je bilo prije dvije godine, kada se u Rijeci pojavio brod MAERSK Karlskrona, koji je proglašen tadašnjim rekorderom. Lijepo je to, brodovi nam pred očima rastu. No, medijske informacije nije dobro čitati bez odmaka, primjerice bez poznavanja dodatnih podataka, koji mogu pružiti objektivniju sliku u vezi s riječkim rekorderima te vrste.
Čitajte dalje
Tko to tamo, u principu, (ne)peva?
Stabilno i čvrsto prijateljstvo običnih ljudi različite nacionalnosti i vjere, uvijek je stup prijateljskih odnosa dvaju naroda i njihovih država. Što nas je više onih koji se slažemo, manje je onih kojima se ratuje. Zaslužuju li naši srpski prijatelji čuti uživo hrvatsku pjesmu, onako iz duše, kao što im je dala naša velika Tereza, koja je hrabro “preplivala” Drinu, pogazivši obećanje dano u afektu na zgarištu vlastitog obiteljskog doma – obećanje koje bi u takvim (ne)prilikama dao i sam sv. Petar, prije nego mu se prosvijetlilo!?
Čitajte dalje
Radna inteligencija softverske države
Demokracija kakvu poznajemo danas (ona u kojoj živimo) je vladavina sustava, a sustav je “softver” – ne čuje, ne vidi, ne razmišlja…nema emocija, nema osjećaja: “Dobar dan, dobili ste automatsku sekretaricu.”
Čitajte dalje
Pedagoškom crtom, odvojiti školu od ulice
Sve ima svoje granice pa tako i umijeće nastavnika da u nemogućim uvjetima đačke (ne)discipline uspješno održava školsku nastavu, koja predstavlja vođeni upravljački proces socijalizacije i edukacije. Kompetencije i obaveze nastavnika sežu samo unutar tog okvira. Sve što je izvan tih mogućnosti, nije više posao nastavnika, kao niti obaveza školskih pedagoga. Bilo bi red da to više netko i shvati – i povuče jasnu crtu koja odvaja školu od ulice.
Čitajte dalje
Kako da j’ bilo čera
Kad su naši u polufinalu rasturili mostarski Velež, moj je otac, još cirka s ulaznih vrata, koja se nalaze uvijek na istom mjestu, najavio s imperativom u tonu glasanja da – sad gremo si skupa va Beograd! Sestra je nastavila otpuhivati finu prašinu s prstiju koju je osobno proizvodila turpijajući tek zrihtane nokte, mama je zaključila da ima nekog neodgodivog posla u vrtu, jer proljeće je u punom naletu, pa se nema baš vremena za obilaženje nekakvih metropola u svrhu upražnjavanja navijačkih bedastoća. Preostali član obitelji, a bit će da je riječ o meni, poskočio je dva do tri puta po bivšem kauču, otada nadalje potpuno neupotrebljivom za daljnje aktivnosti gledanja škatule pokretnih slika, ne susprežući entuzijazam glede posjete Marakani!
Čitajte dalje
Kako su Riječani pokrenuli jazz-klub u Zagrebu
Jeste li čuli za riječku jazz družinu Carioce? Ako niste, evo osnovne informacije: riječ je o momčadi koja se pojavila 1953. u Riječkoj gimnaziji, upućujući nazivom kako članovima nisu mrski tonovi južnoameričkih ishodišta, moguće zato što su gledali glazbeni film Carioca (Flying Down To Rio) Thorntona Freelanda iz 1933. godine. Sastav je djelovao do 1955, točnije do mature njegovih članova, polaznika VIII. a gimnazijskog razreda. Zašto ih na ovomu mjestu spominjemo? Zbog tragova koje su svojim radom ostavili u Rijeci, ali i ne samo njoj.
Čitajte dalje
Dan pobjede – ali fali jedan potpis!
Povijest pišu pobjednici, zato se 9. svibnja obilježava kao Dan pobjede nad fašizmom. Kada bi je pisali gubitnici, ne bi bilo nikakvih proslava ni obilježja. To je sasvim normalno i gledano historijski tu nema nikakvog spora. Sporno je, međutim, pravno pitanje: Je li definitivni sporazum o kapitulaciji Trećeg Rajha pravno važeći? Ja mislim da nije. To je moj osobni stav i ako mi urednik zbog takvog stava odbije objaviti kolumnu, objavit ću je na blogu. No, idemo vidjet kako stoje stvari, crno na bijelo.
Čitajte dalje