Zombiji u Guveru prije zvijezda i MTV-ja
Čovjek nikad ne zna šta ga čeka. Osim mene, koji sam taj dan puštao ploče u Palachu. Pa nisam imao izbora za bijeg. Od 19 do 23.30 sati dežurao sam uz miks pult zabavljajući zatečene goste u klubu. Mogao sam komotno izrađivati i cvjetne aranžmane, toliko uzbudljivo – postnovogodišnja depresija je trajala obično po desetak dana – bilo je tu večer. Tu i tamo netko bi se popeo stepenicu gore do mene tražeći nek’ zavrtim EKV i Ramonese, katkad se zadržavši na kraćem razgovoru, jer ploče su tražile konstantnu pažnju i brzu reakciju. Pogotovo kad su odlazile u fejd-aut.
Čitajte dalje
Big Bang riječkog punka: Paraf, Circolo, 22. ožujka 1978.
Ako postoji datum kada se dogodio Big Bang riječkog punka i novog vala, nulta točka iz koje je službeno sve proizašlo, Veliki prasak koji je izbacio primarnu materiju oko sebe, onda je to 22. ožujka 1978. Mjesto događaja? Sjedište Talijanske zajednice Circolo, svečana dvorana. Da, riječki punk rođen je među pozlaćenim neobaroknim štukaturama na prvom katu palače Modello, koja nosi potpis bečkog ateljea Fellner & Helmer iz 19. stoljeća, kraj zidnih zrcala uz koje se nalaze skulpturalni ljudski likovi, podno velikog lustera okupanog u zlato.
Čitajte dalje
Luka Benčić o My Buddy Mooseu: Stvaramo muziku koju bi i sami doma slušali
Prošlo je samo par mjeseci od objave novog albuma, naziva IV (što je kodno ime za ‘četvrti’, a ne tiskarska greška jer se ploča npr. trebala zvati Ive), emocionalno najzahtjevnijeg dosad i žanrovski najkompleksnijeg jer istražuje područja od garažnog rocka do psihodelije, preko americane do hard rocka, a My Buddy Moose ne sjede nezaposleno, već na koncertima širom regije promoviraju svoj zasad najbolji album u 14-godišnjoj karijeri.
Čitajte dalje
Riječki futurizam: Italoil, plakat s jurećim jahačem
Čim sam ga ugledao, kliknuli smo na prvu. Nije ni čudo što se tako dogodilo. Ne znam je li plakat vrhunsko djelo dizajnerske ruke ili samo umješan rad upućenog zanatlije, ali znam kako snažnim kolorizmom i samouvjerenim šarmantnim jurećim jahačem osvaja na mah.
Čitajte dalje
Nepoznati slastičaru, hvala ti za Kontov rigojanči!
Možda su novogodišnji blagdani iza nas, ali – sva je sreća – memorija u kojoj sam sačuvao okuse kolača s kojima sam se iz dana u dan hrabro suočavao, ne predaje se tek tako. I nije mi žao. Dat ću joj novih priloga za pohranu slatkih okusa u osobnu bazu podataka prvom prilikom.
Čitajte dalje
Glavosijek u godini MMXVII.
Možda ste naslutili da su pretprošla i upravo prohujala godina bile prilično radne za onog lika koji je svoju karijeru započeo s običnom kosilicom koja podsjeća oblikom na kiflicu i ima veliku drvenu dršku, no, u međuvremenu, taj je alat zamijenjen onom modernijom inačicom. Da stigne posjeći sve ono što je zamislio tijekom godine i dovršiti u što kraćem roku zadatak za koji je zadužen. Evo kakav mu je bio raspored kretanja i djelovanja 2017. širom planete.
Čitajte dalje
Sedam godina u Mojoj Rijeci
Nije bilo kao u Tibetu, ali bilo je zanimljivo i poprilično uzbudljivo. „Dobro jutro…Nova kolumna!“ – tako je glasila redovna jutarnja dostava elektronske pošiljke, isporučena svakog petka na redakcijski mail portala Moja Rijeka. Ova današnja, zaključna i posljednja u ciklusu Prirode društva, točka je na „i“. Pa, eto, red je da se zahvalim svima koji su me pratili u ovih sedam godina. Znam kako je vama bilo sa mnom. A kako je meni bilo s vama, otkrit ću vam sada.
Čitajte dalje
Božićna nostalgija
Božić je sveti kršćanski blagdan, dan kada se slavi rođenje Isusa Krista. Crkva u Hrvata slavi ga od pamtivijeka, sa raznim usponima i padovima koja su pratila hrvatski katolički puk kroz bespuća povijesne zbiljnosti.
Čitajte dalje
“Tada i sada”: Kada je bilo bolje?
„Tada i sada“ naslov je nove dokumentarne serije Hrvatske televizije, u kojoj novinar Goran Milić cijelo vrijeme provocira pitanjem kada je bilo bolje – u negdašnjem socijalizmu ili današnjem kapitalizmu. Šteta za njega, nije mu to trebalo na kraju uspješne i bogate karijere, jer sudeći po ovom autorskom djelu, ostaje utisak da je „tada“ bio bolji novinar nego „sada“.
Čitajte dalje
Riječki zeleni valovi: Park Pomerio, prvoborac s novim životom
Takav kakav je bio, nekomu dobrodošla zelena točka u gradskom tkivu, a nekomu zapušteno mjesto gdje bi trebalo nešto učiniti da postane zelena oaza u punom smislu riječi, park Pomerio nalazi se pred očima Riječana 65 godina. Malo ili mnogo, manje je važan upitnik, daleko je važniji onaj što vodi put činjenice kako u njemu valjda sve prestaje biti kao prije. Park mijenja lice, višemjesečni radovi na njegovu preuređenju pri kraju su i pred njim se otvaraju ljepši dani, iznova će postati ugodno odmorište sugrađana.
Čitajte dalje
White on White a.k.a. Marko Rogić
Upravo sam se spremao istraživati život tasmanijskog vraga kad mi je na ekranu kompjutera ispala poruka da imam novi mejl u inboxu. Hm, pošiljatelj je odvjetnik, pa gotovo i prijatelj. Ili si umišljam da smo si blizu tog statusa. Kratka info je sljedećeg sadržaja: “Evo, snimio sam par nekih stvari, ne znam ni sam šta mislit o tome, pa ako ti se da poslušaj. Pozdrav!”
Čitajte dalje
Teorijom provjere, protiv teorija zavjere
Počela je sezona gripe, što znači početak i nove sezone teorija zavjera koje se bave zdravstvenim, ekonomskim i vojnim aspektima proizvodnje i primjene cjepiva. Takva tematska razgranatost proizlazi iz znanstveno utemeljenih spoznaja da etički standardi ljudskih bića zaostaju za tehnološkim razvojem, a svaki takav zaostatak ima svoje potencijalno opasne političke i poslovne računice.
Čitajte dalje
Filozofija glagolskih oblika
Duhovna invazija vojske povjesničara koji su zaposjeli prirodu i društvo hrvatske domovine početkom devedesetih polako, ali sigurno slabi. „Ostavimo se prošlosti, gledajmo u budućnost; radimo i stvarajmo za buduće generacije; dajmo priliku mladima, oni su naša budućnost“ – nove su vjerske mantre kojima se diže moral radničke klase. Zvuči pozitivno, ali je u biti isto negativno, jer takva vrsta pozitive gura zemlju u drugu vremensku krajnost, zanemarujući da se ono što je realno i stvarno nalazi između. TU I SADA.
Čitajte dalje
O svijetu, nama i samopoštovanju: 135 godina Rafinerije nafte Rijeka
Kad ne poštuješ sam sebe, zašto misliš da će te drugi poštovati? Te sam se stare istine prisjetio ovih dana prevrćući u mislima podatak o 135 godina Rafinerije nafte Rijeka, impresivan u svjetskim razmjerima, ali o kojemu Rafinerijin vlasnik, naftna kompanija INA − šuti. I čini to nasuprot svjetskim praksama u takvim situacijama, kao da je riječ o nečemu što nije spomena vrijedno.
Čitajte dalje
Kultura igre i sporta – švedski model
„Nije važno pobijediti, nego je važno učestvovati„ stara je olimpijska uzrečica čija poruka se poštuje, ali nitko u nju ne vjeruje – ne računajući licemjerne Pentagonce koji su do sada izgubili sve ratove u kojima su, ničim izazvani, krenuli po pobjedu. Ali to se ionako ne računa, jer svima je jasno da se ne misli na vojne, već na sportske pobjede, gdje se zna da nitko ne gine za hvalu, nego za slavu.
Čitajte dalje
Nećemo stić! (Ekspedicija na Sjevernom moru)
Jednom mi se htjelo, davnih dana, sanjati o odlasku u Englesku. S razlogom koji ne uključuju kao imperativ posjet grobljima gdje počivaju Marc Bolan, Brian Jones, David Bowie, Nick Drake i ostala svita iz onog odjela koje iz objektivnog razloga više nije u stanju začeti djecu budući da su zaglavili u limbu između autentičnih mrtvaca i živih legendi. Pa, pobogu, koji bi me drugi razlog natjerao onamo? Igranje ruskog ruleta je otklonjeno, previše buke, a efekt kašast. Misterij Avalona? Okej, tu me se stjeralo u škripac, navodno je ulaz u Stonehendgeu. Bio! Nikakva crvotočina me nije usisala i prebacila u drugu dimenziju, samo sam radio glupe face pred tim nekotrljajućim kamenjem. Poštedim vas tih perspektiva.
Čitajte dalje
Na starima svijet zaostaje
Kao ljubitelju znanstvene fantastike, teorije zavjere jedna su od mojih omiljenih tema, jer često objedinjuju logička predviđanja znanstveno-tehnoloških dostignuća i praktičku primjenu stečenih znanja čiji utjecaj na prirodu i društvo seže do nesagledivih razmjera. Zato pravo polazište u procjeni svake teorijske konstrukcijske nije propitkivati njihovu istinitost, nego dati odgovor na pitanje je li nešto moguće ili nemoguće. A tada problem nije više samo znanstveno-spoznajni, nego i etički.
Čitajte dalje
Rikarde Benčiću, tko si ti?
Nakon što se mladi Riječanin Rikard Benčić zaposlio 1941. u Strojarskoj radionici Rafinerije nafte, postao je dijelom jedne od nekoliko antifašističkih grupa što su djelovale u tom proizvodnom pogonu na Mlaki. Ilegalnog borbenog iskustva nije im nedostajalo, u što se vrlo brzo uvjerio i novopridošli radnik.
Čitajte dalje