Na Glavanovo (2009 – 2014)
Kao i ostatak generacije, bio sam navučen na jedini časopis koji je svojedobno predstavljao naš pogled u svijet, današnjim rječnikom internet, Džuboks. Iako je izlazio u Beogradu, veliki je broj hrvatskih novinara sudjelovao u kreiranju sadržaja tog muzičkog magazina koji nas je, sasvim slučajno, educirao i odgajao. Ali uredništvu ni to nije bilo dovoljno, već su u ljeto 1980. godine istodobno otisnuli četiri pop knjige. Njihov stalni suradnik, Riječanin s adresom u Zagrebu, Darko Glavan, bio je autor naslova PUNK (Potpuno Uvredljivo Negiranje Klasike, maznuto od Buldožera, op.a.), opremljen žutim koricama s crvenim naslovom, što je neobično nalikovalo na prvi veliki album B-52’s.
Čitajte dalje
Ako je masovno – nije rokenrol
Gledam ova masovna Prvomajska okupljanja i uvijek mi ide na živce to što obespravljena masa naroda svaki puta završi na podjeli karanfila i porcijama graha. Gdje je vizija, gdje su ideali? Jedina čvrsta, nepokolebljiva sorta ljudi – koja nešto želi mijenjati – su rokeri… Ali njih je premalo na ovoj planeti da promjene svijet. Oni stari polako izumiru, a mladi izgleda sve manje razumiju što je rokenrol.
Čitajte dalje
Kriza i izlaz iz krize
Nakon toliko godina već je i maloj djeci jasno da je Hrvatska u krizi. Kako bi pojasnili načine i ideje izlaska za početak ćemo malo teoretizirati o krizi samoj. Što je kriza? Kažu pametniji od nas da je to stanje odnosno proces koji može nanijeti veću štetu pa i uništiti pojedinca, skupinu, organizaciju pa čak i društvo. Kako je dosadašnji protok krize djelovao na nas? Prilično smo načeli pojedinca, organizacije su uglavnom uništene, a društvo je u prilično nezgodnoj situaciji gdje nema više postojanja društvenih vrijednosti, odnosno sve vrijednosti su promijenile svoj predznak i prepoznajemo ih isključivo kao materijalne.
Čitajte dalje
Meditacija u Noći knjige i nogometa
Noć knjige je za nama. Cijenim tu večer, ali umjesto druženja sa piscima i pjesnicima, činim ono što sam učinio i prošli puta ( a nema nikakve sumnje da bih isto to učinio opet) – izabirem Ligu prvaka. Da stvar bude još gora, nisam uopće bio u dilemi. Ima li za mene, i ovakve kao ja, uopće nade?…Ima li nade za cijeli svijet sa ovakvima kao ja?
Čitajte dalje
Park na Delti, od 1953. godine
Kako urediti Deltu? To teritorijalno srce Rijeke, što je jasno i bez obuhvaćanja grada pogledom s Trsatske gradine? S nje se, istina, dodatno vidi da je riječ o trokutu što se ugnijezdio točno usred grada, razdvajajući (ili spajajući) njegov istočni i zapadni dio. Prijedlozi uređenja Delte i reakcije što ih potiču nisu od jučer. To znamo. No, uz misli o natječajnim radovima ponuđenim očima javnosti na nedavnoj izložbi u Malom salonu, znamo li i to da priča o uređenju Delte traje ništa manje nego – 60 godina?! Pa i koju godinicu više…
Čitajte dalje
Blagdanska crtica – birokracija i vjera
Vjerski blagdani su uvijek dobre prigode za osobnu duhovnu inventuru, kao i vrijeme da se ukaže na teško kršenje vjerskih prava od strane hrvatske birokracije. A jedno od njih je i pravo na opredjeljenje do samoodcjepljenja od vlastite religije. Pri tome ne mislim na Ruandu nego na Hrvatsku. Od kako živimo u demokraciji broj vjernika se naglo povećao, ali nije svima dana jednaka mogućnost da biraju. Evo što se meni dogodilo:
Čitajte dalje
Reka je bulana
Probudio sam se sasvim svjež i gotovo odmoran. To se rijetko događa. Osjećao sam se malko čak i komično poput brodolomca nasukanog na samotni otok djetinjstva. U takvo stanje dovela me je uspomena iz sredine osamdesetih. Vrijeme traženja neovisnosti, kad mislite da imate kontrolu nad svim, al je istina zapravo suprotna.
Čitajte dalje
Pravne perspektive Zakona o dadiljama
Prošle su dvije godine od kako je inspekcija rada na području grada Delnica locirala, identificirala i pismeno prijavila prvu hrvatsku dadilju koja je uhićena u radu na crno. Prijava je odbačena tek po službenoj kancelarijskoj dojavi pravnog konzilija, koji donosi zaključak da nadležno sudbeno tijelo ne može pronaći zakon po kojemu bi nelegalnoj dadilji odredilo legalnu kaznu. Dana 15. ožujka 2013., donošenjem Zakona o dadiljama, Hrvatski sabor otklanja tu pravnu prepreku.
Čitajte dalje
Znanstvena komedija
Dugo vremena jako su me nasmijavale političke diskusije vlasti i oporbe. Od kako su televizijske kamere počele prenositi parlamentarne sjednice, Hrvatski sabor počeo sam doživljavati kao najveće kazalište komedija u državi. A onda, negdje početkom ove godine, iznenada otkrivam novi teatar smijeha – pozornicu hrvatske znanosti, čiji dežurni glumački ansambl baca u sjenu sve što je ikada igrano u saborskom klupama.
Čitajte dalje
Ekologija vode
Onaj tko ne zna kemijsku formulu vode, ne može završiti ni osnovnu školu. Ali onaj tko mokri u čistu, bistru rijeku, može završiti i doktorat…Dobrodošli u suvremeni obrazovni sustav planete Zemlje!
Čitajte dalje
O psima, konjacima i zastavama
Nakon što su Paraf objavili Izlete, drugi album iz 1981., bilo je jasno da se radi o drastičnom zaokretu od originalnog gitarskog zvuka koji su njegovali i, na neki način, promovirali u bivšoj državi, zasnovan na furioznim punk zamislima. No, niti sljedeći čovjek-gitarist, Riči, nije se zadržao duže od jedne ploče s Parafima, te je nošen novim vjetrovima i zvukom odlepršao u frakciju Termita, LET2.
Čitajte dalje
Otvorena pisma Martinu Schulzu – sada i ubuduće!
Rijetka su novinska izdanja u kojima vijesti iz rubrike kultura završe na naslovnici. Onda kada se to desi, znači da je na nekom kulturnom događaju izbio neki veliki skandal. Tako je bilo i ovoga puta. A sve se dogodilo u zgradi Europskog parlamenta u Bruxellesu na predstavljanju djela hrvatskih umjetnika (koja su postala dio stalne umjetničke zbirke ovog visokog doma) kada su članovi hrvatske delegacije Europske pučke stranke doživjeli šok.
Čitajte dalje
Pokrenimo Hrvatsku – Poticaji za male, srednje i velike
Ove godine po prvi put su poticaji hrvatskih Ministarstava vrlo zanimljivi. Iz više razloga. Naime, svatko od nas želio bi dobiti bespovratna sredstva, a koliki će se zaista to usuditi i tražiti, te pokrenuti ili ojačati vlastiti posao ? Poduzetništvo nije jednostavno, naročito u Hrvatskoj, sa masom zakona, pravilnika i inspekcijama koje su baždirane isključivo na kažnjavanja. Znači li to da smo svi mi u startu krivi za nešto, pa je strah od inspekcija opravdan ili su nam inspekcije usadile toliko straha ispod kože da se ne usuđujemo otvoriti niti vrata frižidera da iz njega ne iskoči neki inspektor ? Koliko su inspekcije poticajne za hrvatsko gospodarstvo ?
Čitajte dalje
Hospicij – humana briga ili etička pogreška?
Ne vjerujem da postoji ijedna poznata “neizlječiva” bolest od koje se barem jedan čovjek na svijetu nije izliječio. Dakle, pojam da je nešto neizlječivo trebalo bi potpuno izbaciti iz medicinske prakse te zadaću njege bolesnika u palijativnoj skrbi podrediti povećanju postotka “neobjašnjivih izlječenja”. Ovakav pristup u promjeni strategije medicinske prakse treba postaviti kao profesionalni izazov i etički temelj u filozofiji humanističke medicine. Time prestaje svaka potreba za otvaranjem hospicija, čije samo postojanje, kao mjesta za lakše umiranje, sa stanovišta etike profesionalne odgovornosti držim veoma problematičnim.
Čitajte dalje
Industro-zvuk riječkog rocka
Jeste li se ikad upitali zašto riječki rock ne voli sladunjave situacije, zašto je u tolikoj mjeri reska, opora zvuka? Zašto provocira, težak je i radikalan, pljuje ružnoću u lice, hoće grč u želucu publike? Priča o njemu (pre)često je priča o nečemu žestokom, prljavom i napornom, kao da je na djelu tvornički rad, a ne note u prilog životnoj filozofiji „udri brigu na veselje“, barem u slobodno vrijeme, gdje ti to dopuste. Meni se čini da nije kriv on, rock, što je takav. Krivo je mjesto u kojemu se rodio. Genius loci, reklo bi se.
Čitajte dalje
Pedagoška nota o radnom vremenu djeteta
Povod današnjoj temi bio je jedan spontani retorički incident autora ove kolumne, koji je na facebook stranici nastavnici.org pokrenuo žučnu reakciju nastavnika matematike i hrvatskog jezika. Ustvrdivši da su matematika i hrvatski jezik u programu odgoja i obrazovanja apsolutno PRECIJENJENI, već u prvoj replici zaradio sam stručno-tehnički nokaut. Nakon osamdeset rundi predao sam meč. Svjestan da u ovoj borbi mišljenja nije važno pobijediti nego učestvovati, napustio sam debatni ring, sa odlukom da se vratim u drugi petak. I, evo me natrag. Ovoga puta razradio sam novu taktiku, braneći svoju izrečenu tezu Konvencijom UN-a o pravima djeteta. Kolege, pripremite se.
Čitajte dalje
Crossroads
Kilavio sam se doma s pločom od Youngbloods, zapravo proučavao građu za neki esej o kantautorima s američkog podneblja, pa se našlo tu mjesta za Jamesa Taylora, Dana Fogelberga, Tima Hardyja, Jima Crocea. Ugodno sam, pretežito, provodio nedjelju prijepodne, miješajući akustične tonove s dražećim kniževnim tekstom švedske autorice Agnetom Pleijel (tko zna kako li se to izgovara?), pitajući se u kolikoj mjeri su ove dvije aktivnosti, lijepa književnost i istoepitetna muzika, povezane ili, baš naprotiv, razdvojene?
Čitajte dalje
Školska natjecanja – metodička rana današnjeg obrazovanja
Lijepo je biti uspješan. Pobjednici natjecanja ponos su svoje škole. Što su onda gubitnici? Sramota? Naravno da ne. Uspjeh je već to što su bili odabrani u reprezentaciju škole… Ali, budimo realni – djeci je ipak neugodno. Stvari su jednostavno krivo postavljene. Obaveza je sustava da se to ispravi.
Čitajte dalje