Kolumne

Mislio sam da će mi biti teško napisati kolumnu ovoga posljednjega ponedjeljka u srpnju. Na kraju krajeva počeo je samo nogomet, Rijeka je još u petak navečer kući ponijela vrijedan i posve zaslužen bod iz Osijeka. No nije to sve što se događalo a uključivalo je članove riječkih klubova.

Čitajte dalje

Većina stanovnika Lijepe Naše sigurno je čula za Feng Shui. Wikipedija kaže da je riječ o drevnoj kineskoj vještini uređenja prostora i življenja u skladu s okruženjem u kojem obitavamo, na način da privučemo pozitivnu životnu silu Chi u svoje domove i svoj život kako bi osigurali sreću sebi, cijeloj svojoj obitelji i svojim potomcima. Mnogima je međutim manje poznato da izvorni Feng Shui potječe iz najstarije znanosti o arhitekturi pod nazivom VASTU (vaastu).

Čitajte dalje

Nekidan sam bio u društvu jednog umjetnika. Čisti osamljenik. Nema svoj otok, zapravo ne znam nikoga ko to ne bi želio posjedovati, ali uspijeva odolijevati svim napastima suvremenog svijeta. Kad mu treba internet prikopča se gdjegod stigne, kod frenda, žene, djece, kafe-klubovima, pošalje mejl i – fiju! šibaj natrag u vlastiti kutak gdje nastavlja imitirati stvarno Velike umjetnike.

Čitajte dalje

Skrušeno priznajem nisam bio preveliki pobornik bazena za skokove u vodu. No, nakon ovog vikenda promijenio sam mišljenje. Ne mijenjam ga kao čarape, ali morao sam se osobno uvjeriti kako to sve skupa izgleda pa da onda o tome mogu suditi.

Čitajte dalje

Kada bi nam netko postavio anketno pitanje tko je najznačajnija ličnost u povijesti čovječanstva sasvim je vjerojatno da bismo se veoma razlikovali u odgovorima. Ali sada zamislite da jedne večeri nestane struje… I nema je za sat, i nema za dva, a morala bi doć’… I nema je sutra, ni prekosutra ne… i nema je mjesec, i nema je dva, i zima je već, i sniježi… I maj već miriše, a nje nema, i nema, i nema je više.

Čitajte dalje

Parafraza poznate uzrečice “Dužan kao Grčka” doživjela je i zemljopisno pomicanje, pa sad uzrečica “Dužan kao Italija” puno realnije zvuči. Koliko je realna i održiva situacija javnog duga unutar zemalja EU?

Čitajte dalje

Nakon putovanja po raznim dijelovima Europe došao je red da se vratim u riječku sportsku kolotečinu. Sezona kiselih krastavaca pri samome je kraju. U subotu 23. srpnja svoju će sezonu u osječkom Gradskom vrtu započeti nogometaši Rijeke. I nakon toga više ništa neće biti isto. Gotovo istovremeno sa tim spektaklom, na splitskome će Poljudu u jednom od sastava zaigrati aktualni europski prvak Barcelona. Najjeftinija ulaznica za taj događaj stoji kao polusezonska pretplata za gledanje voljenoga kluba.

Čitajte dalje

“Mašta je misaoni proces zamišljanja budućih događaja, kao i sposobnost stvaranja novih cjelina kombiniranjem različitih predstava, ideja i pojmova koji u takvom obliku ne postoje u ranijem iskustvu.”

Čitajte dalje

Je li borba između kršćanstva i starohrvatskih bogova, koje su Hrvati donijeli sa sobom kada su stigli u današnje krajeve, završena? Tako iz kršćanskih centara moći nastoje uvjeriti okruženje svim sredstvima koja su im na raspolaganju. No, istina je bitno drukčija. Unatoč tomu što proces uvjeravanja traje preko tisuću godina, dokazi oko nas svjedoče kako borba još traje. Na djelu je pat-pozicija. Ako je kršćanski bog, barem formalno, zavladao gradovima, najviši starohrvatski bog, Perun, drži u rukama zelene okolice tih gradova.

Čitajte dalje

Kada sam se vratio iz Ukrajine niti sanjao nisam da će mi putovanje u Kopenhagen biti najgore putno iskustvo ikada u životu, i da se u zemlju Male sirene, Carlsberga i Hansa Christiana Andersena nikada neću htjeti vratiti. Da, nije baš normalno ovako kategorički tvrditi da me put neće nanijeti u Dansku prijestolnicu ali kako sada stvari stoje ne želim Kopenhagen niti smrtnome neprijatelju.

Čitajte dalje

“Kultura igre i sporta” naziv je eko-pedagoškog projekta čija se programska doktrina temelji na osnovnim filozofskim načelima Sathya Sai pedagogije. U tehnologiji nastave po ovom pedagoškom modelu, postupci osvještavanja vlastitih vrijednosti i usmjeravanja latentnih potencijala učenika postaju primarni zadatak odgojno-obrazovnog procesa. U onom trenutku kada zaboravimo na ove ciljeve, tada prestaje odgoj i počinje školska nastava – dosadna, naporna i besmislena rutinska pedagoška praksa bez glave i repa.

Čitajte dalje

Sjedam za komp i blejim, već dobrim djelom vremena, u ono bijelo koje simulira da je A4 papir. Čekam inspiraciju, nešto čime bih mogao zabaviti sebe. A onda i posjetitelje portala, ofkors. Ko što se vidi iz priloženog ništa zasad. Pisat ni o čemu je isto korektno, baš kao što je i svojedobno startao Seinfield – s idejom o seriji koja govori o apsolutno ničemu, tek dogodovštinama i tračevima četvero prijatelja. No, budimo realni, ne tendiram se prikazati duhovitim jer to, ako ćemo pravo, uopće nisam.

Čitajte dalje

U “sezoni kiselih krastavaca” kada je sport u Rijeci u pitanju pružila mi se prigoda za jedan daleki i iznimno zanimljiv put – u Ukrajinu. U Lvivu gradu od Rijeke udaljenom 1152 kilometra održavalo se peto izdanje Eurofun festivala, neslužbenog europskog prvenstva nogometnih navijača. Nogomet je kažu ako ne lažu najvažnija sporedna stvar na svijetu i Ukrajinci ga vole, ali im je EURO prilično nebitan. Od ukrajinske granice do Livova ima 253 kilometra i moram priznati vidio sam na cijelome putu tek jedan jumbo plakat koji najavljuje kontinentalnu nogoloptačku smotru dogodine u Ukrajini i Poljskoj.

Čitajte dalje

Štovani čitatelji kolumne “Priroda društva”! Ispričavam se što za ovaj tjedan nisam uspio napisati planirani tekst. Započeo sam ja sve na vrijeme, i sve je krenulo kako treba, ali onda zapnem na temi iz koje sam uvijek imao pet. Ne znam da li je kriva tema, krivo vrijeme, ili sve zajedno…Ali jednostavno je zapelo. Nije da se pravdam, ali, evo kako je bilo…

Čitajte dalje

Dok očekujemo dolazak bivšeg premijera iz Austrije prisjećam se njegovih riječi i što je uopće govorio. I ne uspijeva mi prisjetiti se bez većeg truda. Ali se odmah mogu prisjetiti njegovog stava, držanja ruku, glasa, dinamike govora. Statistike kažu da govor tijela pamti nas više od 55 posto, osobine glasa oko 38 posto, a samo 7 posto pamti i riječi.

Čitajte dalje