Školska lektira – shvaćena u kontekstu i malo izvan
Dajući ovoga tjedna svoju javnu potporu prosvjednom skupu Hrvatska može bolje, kao savjesni građanin ovoga društva potpuno sam svjestan činjenice da sam time preuzeo dio vlastite građanske odgovornosti za eventualne propuste u kurikularnoj reformi, zbog čega je nužno razvijati i zdravi kritički stav prema opoziciji. Takav razumni respekt, vidjet ćete to na kraju, pokazao se korisnim, jer čitajući seksualne primjedbe konzervativne oporbe na službeni Nacrt prijedloga predmetnog kurikula Hrvatski jezik, uočio sam neke potencijalne pedagoške slabosti u sustavu koje mi se čine vrijednim za iznijeti.
Čitajte dalje
Mrtvi kanal i bučne vinopije
Znam da to nama, današnjim stanovnicima Rijeke, zvuči nevjerojatno ili barem potpuno egzotično, a da malo mućnemo glavom, bilo bi nam jasno kako tu zapravo nikakve nevjerojatnosti ni egzotike nema. Dapače. Plutajuća tržnica na Mrtvom kanalu, koja manje-više ima oblik ugostiteljskih objekata, neformalnih gostionica što mame prolaznike čašom-dvije domaćega vina? Moguće i uz pokoju friganu srdelicu, neka se nađe pod zub, znate već kako to ide? Da smo živjeli u neko drugo vrijeme, kada je to bio standardan prizor, jedan od onih u kojima prepoznajemo mediteransku sastavnicu Rijeke, valjda bismo se sada glasno čudili što silne godine nitko ne primjećuje kako toga dijela života na Fiumari više nema.
Čitajte dalje
Smijeh o doprinosima
„Smijeh je nevoljna reakcija na određene vanjske ili unutarnje podražaje. Smijeh mogu pobuditi aktivnosti poput škakljanja, humorističnih priča ili misli. Najčešće se smatra vizualnom ekspresijom mnogih pozitivnih emocionalnih stanja poput radosti veselja, sreće, olakšanja itd. U nekim pak prilikama može biti uzrokovan suprotnim emocionalnim stanjima poput sramote, isprike ili zbunjenosti.“ Ali to je, što-bismo-rekli, samo wikipedijska teorija. Mene u ovom trenutku zanima više praktična strana smijeha, koju često nalazim tražeći smisao života kroz meditaciju o mističnoj pravnoj državi, prepunoj neobjašnjivo smiješnih državnih zakona.
Čitajte dalje
Tragovima norijade
Norijada predstavlja organizirano okupljanje maturanata koji prije ispita zrelosti prave od sebe „norce“; u žargonskom značenju – bedake. Sama riječ je germanizam, korijenska izvedenica od riječi „norc“. Što više noraca (bedaka) veća norijada. A dokle stvari sežu duboko u mozak otkrivamo svake godine u svibnju.
Čitajte dalje
Psihička snaga lokalne samouprave
Oduvijek mi je bila želja baviti se ozbiljnom politikom. Ali problem je taj što niti se igdje kandidiram, niti me itko predlaže, pa mi jedino preostaje baviti se konstruktivnom kritikom. To je ono kada si uvijek protiv, ali prije nego se javiš za riječ, izbrojiš do deset. Ovoga puta brojao sam polako: Na samom početku, pa sve tamo do sredine, bio sam veliki protivnik postojećeg županijskog teritorijalnog ustroja, ali negdje na sedam-osam počeo sam mijenjati mišljenje. Županije moraju ostati, a njihov ukupan broj možda i povećati.
Čitajte dalje
Grafit Parafa je kulturno dobro
To mi se već događa po ne znam koji put. Raduje me i pomalo žalosti istovremeno. Prvo zbog činjenice da nam se ispred nosa događaju prilike biti ispred svoga vremena, ili barem ispred drugih sredina, i to ne baš bilo kojih, što je za ovdašnju samosvijest uvijek dobrodošlo. Znam na takve prilike upozoravati, no zaludu. Ne mogu reći kako se zbog toga pretjerano uzbuđujem, od tvrđeg sam materijala nego što bi se reklo, ali ni kako ne primjećujem malu zakonitost procesa da se ono što mi započne trčkarati mislima (a imam nezgodnu naviku ponešto od toga i objaviti) dočekuje stavom „preuranjeno“, pa zbog takva kašnjenja u fazi nepotrebno ispadnemo drugorazredni. Šteta.
Čitajte dalje
Muhe zujalice i pčelice medarice
Ništa na cijeloj kugli zemaljskoj ne može društvu nanijeti toliku štetu kao napredno obrazovanje koje zaostaje u odgoju. Svijest o tome još nije stigla do učenih ljudi koji se staraju o našem školstvu, pa se o reformi odgoja niti ne razmišlja. Na svu sreću postoje vrijedni primjeri smislenih odgojnih formi, koji ovozemaljski svijet čine ljepšim mjestom za igru i stanovanje.
Čitajte dalje
Iz profila – Sandro Bastiančić
Neko sam se vrijeme poigravao idejom o tekstu koji bi zaokružio dugu priču o grupi čijim sam dijelom bio u kratkom periodu od 1988. do 1991. godine. No, trijezno sam zaključio da je ta želja evoluirala u nešto privatnije, u razgovor koji bi bio posvećen jedinom članu iz originalne postave. Sandra Bastiančića nećete vidjeti u namnoženim uspješnim emisijama posvećenim domaćoj kuhinji na apsolutno svim televezijskim programima, ali ćete njegove pjesme, impresivno, čuti na ama baš svim radijskim postajama širom regije! Zadnji bedem prelijepih pop melodija u ruhu rock manira, siguran sam da ćete pomisliti, i vrlo vjerojatno biti u pravu. Sandro međutim ima i jednu slabost. NK Rijeka zbog koje je često na rubu moždanog udara. Pa je najbolje da nam za početak kaže da li doista vjeruje kako će naš klub do kraja već ovog stoljeća biti prvakom države?
Čitajte dalje
Izgubljeni u prijevodu
Temeljni etičko-literarni princip u stvaralačkom ciklusu kolumni „Priroda društva“ glasi: „Neću politiku u moju butigu“. Takva autorska koncepcija zahtjeva posebnu društvenu pozornost i pravo ribarsko strpljenje. Dok ostali kolege već u prvoj minuti večernjeg dnevnika znaju o čemu će pisati sutra, ja čekam posljednje vijesti, ne bi li prije vremenske prognoze upecao svoju tematsku ribicu. Ovoga puta osjećam na udici pravi kapitalac: Marko Perković Thompson preveo Bibliju!
Čitajte dalje
Znakovi u (ne)vremenu i prostoru
Promatrajući ljudsku povijest sa stanovišta kulturne antropologije lako uočavamo jedan evolucijski razmak između čovjeka i lančano nižih primata, unutar čijeg raspona jasno možemo razlučiti (analizirati i razvrstati) raznolike modele ponašanja u vrsti. Svaki civilizacijski zaostatak, kao i napredak vrste u vremenu, imaju svoju povijesnu sliku, ovisno o tome jesmo li na određenoj točki razvojnog ciklusa bliže čovjeku ili njegovom majmunolikom srodniku.
Čitajte dalje
Zimski bazen na Školjiću, otvoren i zatvoren
Šesnaest godina nakon što se kamen zvan izgradnja riječkoga zimskog bazena počeo kotrljati, Riječani su zakoračili u nov objekt na Školjiću. Nevjerne Tome imale su na informaciju kojom se najavilo otvaranje bazena svojih pet minuta, vadeći iz džepa argument neshvatljivo duge izgradnje nevelika objekta. Ali, na današnji dan, 20. travnja 1963., još su većih pet minuta imali oni koji sve te godine nisu posustajali optimističkim duhom, negdje u sebi potajno vjerujući – možda se ipak kreće!
Čitajte dalje
Zašto ne volim književne večeri?
Ako me nekada vidite na književnoj večeri, priređene u svrhu promocije nečije knjige, to najvjerojatnije znači da sam tu po službenoj dužnosti (kao, recimo, organizator skupa) ili sam došao po prisili savjesti (na nečiji poziv koji nije pristojno odbiti). U svakoj drugoj prilici nastojim biti nenazočan. Tumačenje motiva koji stoje u pozadini takvog krajnje nesocijaliziranog ponašanja slijedi u nastavku.
Čitajte dalje
Tečaj japanskog za početnike
Sjedim za stolom već neko vrijeme, buljim ravno ispred sebe i gledam u roza zid, majstorski opituran, ne moram to posebno niti naglašavat. Iznutra mi je pravo ljeto, gorim na plus 38,4 stupnjeva, nije baš stanje koje osobito volim, ali navikao sam. Pogotovo kad je vani ovako tiho, kišica proljetno rominja, zapravo kapljice strše u zraku kao da su savladale antigravitaciju i tek povremeno neka od njih se spoji s tlom. Ugodan sivi dan, utješan s obzirom na moj zdravstveni bilten.
Čitajte dalje
Diplomiranje kulture
Kada se kao pisac kolumne nađete u situaciji da imate aktualnu društvenu temu koju naprosto ne smijete zaobići, tada vam ostaje samo pitanje radnog koncepta – Kako joj prići? U takvim prilikama nastojim procijeniti vlastitu razinu stručne kompetencije kako bih mogao odredio ispravan kritički smjer iz kojega smijem promatrati, diskutirati i zaključivati. Ako znam da nešto znam, onda otvaram temu iz pozicije znanja, no ako priznam sebi da cijelu stvar ne poznam dovoljno, onda se usuđujem samo podijeliti neke osobne dojmove. Tako je i ovoga puta.
Čitajte dalje
Neurolingvističko reprogramiranje Južnih Slavena
Postoji priča da je studioznom planiranju Hitlerove ratne strategije za okupaciju područja tadašnje Jugoslavije prethodila svojevrsna „psihijatrijska izvidnica“ koja se vratila u Berlin sa jednom strateški veoma važnom dijagnozom psihološkog profila domicilnog stanovništva: „Narod sklon glasinama“. U Ministarstvu narodnog prosvjećenja i propagande, Paula Josepha Goebbelsa, ova informacija primljena je s osmjehom.
Čitajte dalje
Zimski bazen na Školjiću, malac koji nije htio narasti
Kada su građevinski strojevi stigli 2. prosinca 1952. na Školjić (službena adresa lokacije u međuvremenu je postala Partizanski trg), njihovi se motori zahuktali, a potom krenulo i doslovno podizanje prašine neposredno uz parno kupalište Rječina, činilo se kako je priča o izgradnji riječkoga zimskog bazena konačno ušla u svoju ključnu, završnu fazu. Toga dana počela je gradnja temelja budućeg bazena.
Čitajte dalje
Ono što te čini drukčijim – face to face with Boris Štok
Zamišljam kako ovaj intervju bilježim, tako je to izgledalo još prije tridesetak godina kad sam lovio po Palachu Koju Zelenog zuba za Novi list, tintom. Natapam prste tim plavetnilom koji bi bili recimo zgodni za potrebe privođenja u policijsku postaju, i poslije jednostavno odem pod špinu i oštrim mlazom ispirem sve s ruku. Ubrzano pišem, izostavljam proizvoljno neke dijelove priče ne iz ekonomičnosti već iz nedostatka kondicije u stenografiji, guram si jezik među usne, usredotočen sam na govornika, ispunjavam kvadratiće u starom neiskorištenom ‘lipa’ bloku s narančastim koricama.
Čitajte dalje
”Druže sudac, igrao sam rukom…”
„Uzori, idoli, heroji, što god, njihova misija bi trebala biti istina i poštenje. Oni bi trebali biti ljudi koji svojim radom šire tu spoznaju. Dužnost i obveza uzora je da govori istinu, čak i ako ta istina nije najprihvatljivija u određenom trenutku. Naša je etička dimenzija jednako važna kao i estetička. …Ljudi koje idealiziramo moraju stvarnost činiti boljom. Ne smiju biti kukavice.“
Čitajte dalje