Dan antifašističke borbe ob ilježava se u znak sjećanja na 22. lipnja 1941. kad je u šumi Brezovica kod Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred, ujedno i prva antihitlerovska postrojba u tadašnjoj okupiranoj Europi.
Nacionalsocijalistička je Njemačka toga jutra napala Sovjetski Savez u operaciji pod kodnim nazivom Operacija Barbarossa. Time je izigran pakt Ribbentrop-Molotov o nenapadanju između ove dvije sile. Zbog takvih novonastalih okolnosti pripadnici Komunističke partije Hrvatske u Sisku našli su se u opasnosti, te su se povukli u okolicu grada – najprije u selo Žabno, a potom u šumu Brezovicu kraj Siska. Ondje su osnovali Prvi sisački partizanski odred, koji od prvih dana izvodi diverzije, osobito na željeznici.
Odred je tada imao 77 boraca, a predvodili su ih zapovjednik Vlado Janić Capo, i politički komesar Marijan Cvetković. Pripadnik odreda bio je i pokojni general Hrvatske vojske Janko Bobetko. Kako su u odredu većinom bili Hrvati, borilo se uglavnom na hrvatskom području, a završetak Drugoga svjetskog rata doživjela su tridesetosmorica tih boraca.
Osnutak sisačkog odreda označio je početak organizirane narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj, u kojoj je aktivno sudjelovalo više od 500.000 hrvatskih građana. U postrojbama Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije (čiji je sastavni dio bila i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Hrvatske) borilo se oko 230.000 boraca iz Hrvatske, a na njezinu teritoriju stvorene su 52 brigade, 17 divizija i pet, od ukupno 11, korpusa NOV-a.
Dan antifašističke borbe obilježava se na ovaj dan od stjecanja hrvatske neovisnosti. U bivšoj SFRJ, se kao Dan antifašističke borbe slavio 27. srpnja – Dan ustanka naroda Hrvatske – što je bilo povezano s događajima u Srbu, iako je osnutak sisačkoga odreda tom danu prethodio više od mjesec dana.
Podijeli na društvenim mrežama