Nacionalsocijalistička Njemačka tog je jutra napala Sovjetski Savez u
operaciji pod kodnim nazivom Operacija Barbarossa. Time je izigran pakt
Ribbentrop-Molotov o nenapadanju između ove dvije sile. Zbog takvih
novonastalih okolnosti pripadnici Komunističke partije Hrvatske u Sisku
našli su se u opasnosti, te su se povukli u okolicu grada – najprije u
selo Žabno, a potom u šumu Brezovicu kraj Siska. Ondje su osnovali Prvi
sisački partizanski odred, koji od prvih dana izvodi diverzije, osobito
na željeznici.
Odred je tada imao 77 boraca, a predvodili su ih
zapovjednik Vlado Janić Capo, i politički komesar Marijan Cvetković.
Pripadnik odreda bio je i pokojni general Hrvatske vojske Janko Bobetko.
Kako su u odredu većinom bili Hrvati, borilo se uglavnom na hrvatskom
području, a završetak Drugoga svjetskog rata doživjela su
tridesetosmorica tih boraca.
Osnutak sisačkog odreda označio je
početak organizirane narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj, u kojoj je
aktivno sudjelovalo više od 500.000 hrvatskih građana. U postrojbama
Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije (čiji je
sastavni dio bila i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi
Hrvatske) borilo se oko 230.000 boraca iz Hrvatske, a na njezinu
teritoriju stvorene su 52 brigade, 17 divizija i pet, od ukupno 11,
korpusa NOV-a.
Dan antifašističke borbe obilježava se na ovaj dan
od stjecanja hrvatske neovisnosti. U bivšoj SFRJ, se kao Dan
antifašističke borbe slavio 27. srpnja – Dan ustanka naroda Hrvatske –
što je bilo povezano s događajima u Srbu, iako je osnutak sisačkoga
odreda tom danu prethodio više od mjesec dana.
Podijeli na društvenim mrežama