Četvrti svezak edicije “Hrvatska i Europa” posvećen modernoj hrvatskoj kulturi

Ta edicija koja je pokrenuta u vrijeme Domovinskog rata s
nakanom da u pet svezaka predstavi sintezu svekolike hrvatske kulture,
umjetnosti i znanosti te njihovu neodvojivu povezanost s istovjetnim europskim
tijekovima, jedinstven je izdavački poduhvat, koji će prema svemu sudeći biti
završen sa završetkom političkog procesa pristupanja Hrvatske Europskoj uniji.

Najnoviji svezak, koji je izišao šest godina nakon trećeg,
posvećena baroku i prosvjetiteljstvu, rezultat je višegodišnjeg rada pedeset
sveučilišnih profesora i znanstvenika, koji su u sedam tematskih cjelina kroz
šezdesetak radova obradili hrvatsku povijest i društvo, umjetnost i znanost.

Glavni urednik sveska akademik Mislav Ježić u proslovu
napominje kako u početku 19. stoljeću Hrvatska gotovo gubi, a onda ponovno
hvata korak s Europom i polažu se temelji moderne hrvatske kulture,
gospodarstva, državnosti i društva, pa je to razdoblje presudno za
razumijevanje hrvatske suvremenosti. Nakon što na početku 19. stoljeća
hrvatskoj kulturi prijeti iščeznuće, a tradicijama hrvatskog kraljevstva
ukinuće, kako napominje Ježić, ipak dolazi do preporoda, javljaju se nove snage
koje ih dižu iz pepela i uza znatne potrese i vrludanja uvode Hrvatsku u tokove
modernizacije na europskome kontinentu i do razdoblja moderne dosežu domete
koji se opet mogu mjeriti s europskim i svjetskim.

U hrvatskoj kulturi, umjetnosti i znanosti 19. stoljeće
naročito je poznato po Hrvatskom preporodu. U tom stoljeću značajnih reforma,
bitnih za stvaranje moderne Hrvatske, javljaju se značajne političke i crkvene
ličnosti, kulturni djelatnici, književnici, umjetnici i znanstvenici. Osniva se
HAZU, zagrebačko sveučilište, otvaraju čitaonice, provodi se reforma školstva i
zdravstva, nastala je hrvatska himna, izišle su prve novine na hrvatskome
jeziku, uveden je u službenu uporabu hrvatski jezik, utemeljena hrvatska
znanstvena terminologija, ostvarena su značajna likovna i glazbena djela, a
znanstvene discipline doživljavaju svoj samosvojni razvoj.

Četvrti svezak “Moderna hrvatska kultura. Od preporoda
do moderne (XIX. stoljeće)” u sedam tematskih cjelina – Hrvatska na
europskome prostoru, Društvo, religija i kultura, Jezik u književnosti i
filologiji, Književnost i kazalište, Urbanizam, arhitektura i likovne
umjetnosti, Glazbena umjetnost i Znanost, na 878 stranica bogato je likovno
uređen, što svesku daje posebnu ljepotu. Na naslovnici omotnice je poznata
slika Hrvatskog sabora 4. srpnja 1848., Dragutina Weingaertnera.

Urednici sveska su akademici Josip Bratulić, Josip Vončina i
Antun Dubravko Jelčić.

Trima prethodnim svescima edicije “Hrvatska i
Europa” bio je glavni urednik kulturolog i muzikolog akademik Ivan
Supičić, koji je pokrenuo i osmislio ediciju. Osim hrvatskog izdanja edicija se
paralelno objavljuje na francuskom i engleskom jeziku. Prvi svezak
“Srednji vijek (VII. – XII. stoljeće) objavili su 1997. HAZU i izdavačka
kuća AGM.