Cijena zbrinjavanja otpada realna, u pripremi novi način obračuna

Na konferenciji za medije na spomenutu temu obratili su se
Jasna Kukuljan, direktorica KD Čistoća d.o.o. i Josip Dedić, direktor TD
Ekoplus d.o.o.

Zatvaranje svih odlagališta u PGŽ-u

Rijeka i jedinice lokalne samouprave riječkog prstena su
prve i za sada jedine u državi sustavno riješile gospodarenje otpadom u skladu
sa zakonskom regulativom. Izgradnjom i puštanjem u pogon Županijskog centra za
gospodarenje otpadom Marišćina stečeni su uvjeti za zatvaranje i saniranje svih
odlagališta otpada na području Primorsko-goranske županije te obradu i
zbrinjavanje komunalnog otpada u ŽCGO Marišćina, što predstavlja zakonski i
ekološki određen način obrade. Uz integrirani sustav odvojenog prikupljanja
otpada koji je KD Čistoća d.o.o. uvela prije nekoliko godina, te obradu i
zbrinjavanje preostalog miješanog komunalnog otpada u ŽCGO Marišćina, Rijeka i
Riječki prsten su tako prvi i za sada jedini u Republici Hrvatskoj sustavno
riješili gospodarenje otpadom u skladu sa zakonskom regulativom.

Podsjećamo, od 1. rujna 2017. godine u primjeni je novi
cjenik za gospodarenje komunalnim otpadom za kućanstva i gospodarstva koji je u
javnosti dobio izrazito negativni kontekst.

Direktorica Čistoće Jasna Kukuljan naglasila je kako je
razlog korekcije cijene promjena u načinu zbrinjavanja otpada. Naime otvaranjem
ŽCGO Marišćina, za razliku od ranijeg načina, odnosno trajnog odlaganja na
odlagališta, komunalni se otpad sada obrađuje. Za svaku predanu tonu otpada u
Centar, Čistoća je dužna platiti Ekoplusu, koji upravlja Centrom 470,00
kuna po toni + PDV.

Cijena nepromijenjena 22 godine

Kukuljan je pojasnila kako nije došlo do promjene u načinu
obračunavanja usluge, već samo do korekcije cijene po litri. Dakle način
obračunavanja istovjetan je kao i do sada, samo je povećana jedinična cijena
litre. Naime, cijena koja je bila na snazi do 31. kolovoza 2017. godine, nije
bila mijenjana pune 22 godine, a temeljila se na jednom spremniku u koji se
bacao sav komunalni otpad u nesortiranom stanju. Takav otpad trajno je odlagana
na vlastito odlagalište na Viševcu koje je u međuvremenu zatvoreno i sanirano.
U cijelom tom periodu struktura cijene usklađivana je sa zakonskim odredbama,
ali nikad na uštrb korisnika.

Sada su svim krajnjim korisnicima na raspolaganju 4
spremnika, 3 za selektivni otpad i 1 za preostali otpad. KD Čistoća preostali otpad predaje na obradu u Centar i za to plaća 470,00 kuna po toni,
dok se sav prikupljeni razvrstani otpad iz ostala 3 spremnika predaje na
daljnju obradu ovlaštenim koncesionarima.

Stari sustav trajnog odlaganja otpada, koji iziskuje
najmanje troškove je prošlost, zbog ekoloških razloga i EU regulative, budući
da sva odlagališta takvog tipa moraju do 2018. biti zatvorena, u skladu sa
zakonskim propisima Republike Hrvatske i Europske unije.

Kukuljan je kazala kako se u medijskim istupima pojedinih
udruga i političkih stranaka očituje nerazumijevanje problematike. Cilj svakog
komunalnog društva koje se bavi gospodarenjem otpadom je postizanje što većeg
postotka primarne selekcije otpada od strane samih korisnika, jer je
takav način zbrinjavanja ekološki prihvatljiv i može utjecati na cijenu
zbrinjavanja preostalog otpada.

„Pozivanje građana
da upute prigovore Čistoći na nezakonit obračun usluge predstavlja dodatnu
manipulaciju i zbunjivanje korisnika. Novi cjenik gospodarenja komunalnim
otpadom KD Čistoća, a u skladu s time i ispostavljeni računi, zakoniti su i
usklađeni s važećim zakonskim aktima i odlukama“, kazala je Jasna Kukuljan.

Na području na kojem KD Čistoća gospodari komunalnim
otpadom, sve su jedinice lokalne samouprave donijele Odluke o kriterijima za
obračun troškova gospodarenja komunalnim otpadom, u skladu sa Zakonom o
održivom gospodarenju otpadom.

Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom stupa na snagu 1.
studenoga 2017., pa će se od tada primjenjivati njezine odredbe. Uredba predviđa učestale korekcije te rok od
6+3 mjeseca za uvođenje evidencije o preuzetom komunalnom otpadu, a njom su
predviđene i poticajne naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog
otpada. Sukladno Uredbi granična količina miješanog komunalnog otpada jedinice
lokalne samouprave za 2018. iznosi 74% od ukupno proizvedene količine
miješanog komunalnog otpada u 2015. godini nastalog na području te jedinice
lokalne samouprave, dok za 2022. godinu ona iznosi čak 50% od ukupno
proizvedene količine miješanog komunalnog otpada.

U pripremi novi način obračuna

Upravo iz tih razloga KD Čistoća razvija novi sustav
obračuna koji će se temeljiti na individualiziranom pristupu. Svi spremnici bit
će pridruženi krajnjim korisnicima. Raspodjela troškova udjela volumena otpada
u zajedničkim spremnicima obračunavat će se po kriteriju broja članova
kućanstva u višestambenim zgradama te na individualizaciji spremnika, gdje to
bude moguće. Time će se postići da korisnici sami upravljaju vlastitim otpadom
i većom primarnom selekcijom utječu na visinu svojih računa.

Riječ je složenom procesu koji zahtjeva puno suradnje i
razumijevanja između korisnika usluga i Čistoće, kako bi se postigao zajednički
cilj – održivi sustav koji će zadovoljiti zakonsku regulativu i ekološke
zahtjeve i biti ekonomski prihvatljiv za krajnje korisnike.

Direktorica Kukuljan komentirala je činjenicu da pojedine interesne
grupe namjerno pogrešno interpretiraju trošak zbrinjavanja otpada na otoku
Krku. „Otok Krk je evidentno postigao visoki stupanj izdvajanja otpada u
primarnoj selekciji, prvenstveno zbog pozitivnog pristupa kako lokalnog
stanovništva i dugogodišnjeg procesa implementacije i nadogradnje sustava. I
otok Krk ima preostali otpad koji trenutno odlaže na svoje odlagalište, ali će
u trenutku kada prestane s odlaganjem na vlastito odlagalište i bude svoj
preostali otpad predavao u ŽCGO Marišćina po istoj cijeni od 470 kuna po toni
neminovno morati izvršiti korekciju cijene“, kazala je Kukuljan.

Direktor Ekoplusa Josip Dedić kazao je kako “Marišćina”, nakon preuzimanja od Fonda, dnevno obrađuje 300 tona preostalog
otpada s područja PGŽ-a. Organizirano preuzimanje otpada obavljaju jedino KD
Čistoća i Komunalac iz Opatije, svi ostali to čine putem pretovarnih stanica, poput
onih u Novom Vinodolskom i na Cresu, a pred dovršetkom su
i stanice na Rabu i Krku te u Delnicama. „EU direktiva nas obvezuje na zatvaranje svih odlagališta u
2018., što će u našoj županiji biti i postignuto, nakon čega slijedi Istarska
županija, dok ostale kasne.”, kazao je Dedić.

Podsjećamo, zatvaranjem odlagališta Viševac, a zbog
činjenice da ŽCGO Marišćina još nije bio u pogonu, od rujna 2015. godine. KD Čistoća,
koje godišnje zbrine 60.000 tona otpada, bilo je prisiljeno zbrinjavati otpad
na odlagalištima izvan županije za što se godišnje plaćalo oko 30 milijuna
kuna.