9.
svibnja 1945., u Berlinu (16. minuta poslije pola noći) ruski maršal Georgij Žukov i britanski
general Arthur Tedder, ratificiraju, u ime Saveznika,
sporazum o trajnom prekidu neprijateljstva, koji dan prije, u ime svojih saveznika, potpisuje njemački feldmaršal
Wilhelm
Keitel.
Tako je barem usvojeno, jer Keitelovi saveznici nisu imali konsenzus.
Japanski predstavnici Mamoru Sigemitsu i Yoshijiro Umezu pristali su potpisati
tek 2. rujna, dok je Ante zbrisao još
tamo negdje 6. svibnja, nepotpisavši
ništa.
Dakle,
fali jedan saveznički potpis sa gubitničke strane, kojeg nema niti na
sporazumu o bezuvjetnoj kapitulaciji 7. svibnja, koju u ime gubitaša u
francuskom Reimsu potpisuje njemački general Alfred Jodl i suradnici.
Ovu
proceduralnu pogrešku otkrio sam slučajno, promatrajući neprirodno ponašanje mnogih hrvatskih
antifašista
koji ne priznaju Dan pobjede nad fašizmom ili ne drže puno do njega. Mora,
rekoh, da je nešto sporno u tom sporazumu… I onda otkrijem to.
Ante
je inače zdimio u nepoznatim pravcima, od kojih je, navodno, najnepoznatiji
Vatikan, ali poslije toga sve je poznato; na kraju bijega završio je u
Argentini, odakle se kasnije preselio u Španjolsku. Umro je u Madridu 1959.
godine, a sahranjen točno na mjestu gdje se slikao Davor Šuker. Dakle, da je
htio, imao je još dosta vremena potpisati – ali nije.
Bez
obzira na to, sporazum se i dalje smatra pravovaljanim. Pravim antifašistima to,
na kraju krajeva nije ni važno. Zato će i ove godine Dan pobjede nad fašizmom biti
obilježen širom Europe.
Tako
će, naravno, biti i u Hrvatskoj, čija je antifašistička borba upisana zlatnim
slovima u njenu povijest. Ne otkrivaju se, doduše, više novi spomenici, ali se
zato obnavljaju oni stari, koje su početkom 90-ih srušili mahom gubitnici
povratnici… a sve glasnija su i razmišljanja da se one koji su iz gradskih spomen
parkova premješteni na gradska groblja (ima i takvih), vrati ponovo na staro spomen
mjesto.
Išlo
bi to sigurno i brže, ali Hrvatska, kao katolička zemlja, još uvijek ima
problem duhovne definicije antifašizma i njeno usklađivanje s povijesnim
činjenicama.
Antifašistički marš u
organizaciji antifašističkih aktivista.
Tu
dilemu svakako nemaju organizatori ovogodišnjeg antifašističkog marša koji
kreće 9. svibnja u 18. sati s Trga žrtava fašizma u Zagrebu.
Marš i ostala
događanja tog dana bit će prvenstveno spomen palim borcima i žrtvama fašizma.
Temelji ove zemlje jesu antifašistički, kao što i stoji u Ustavu, te će
antifašistički aktivisti koji promiču te vrijednosti, kao i ostali ljudi koji
budu sudjelovali u maršu, na miran i dostojanstven način obilježiti ovaj dan
upisan u povijest čovječanstva zlatnim slovima, jer to nije samo dan pobjede u
oružanom smislu već dan kad je civilizacija pobijedila barbarstvo, a pravda
nepravdu
– stoji u pozivu građanima na facebook stranici
ove Incijative.
Svete
mise zadušnice neće se (pretpostavljam) održati, jer su svi velečasni taj dan
(pretpostavljam) zauzeti drugim, (pretpostavljam) ranije dogovorenim obavezama.
Podijeli na društvenim mrežama