Novinari ovog prestižnog časopisa deset su mjeseci putovali
svijetom i anonimno boravili u 172 nova hotela u 49 zemalja kako bi otkrili
najbolje hotele na svijetu. Od selekcioniranih 121 hotela Maistrin hotel Lone
se smjestio na 25. mjesto. Kompletnu arhitekturu i dizajn hotela te uređenje
interijera i eksterijera, do najmanjeg detalja potpisuju hrvatski dizajneri i
umjetnici. Treba znati da je hotel Lone jedini u hrvatskoj koji nosi ovu
prestižnu titulu Design Hotels™.
Vratimo se osiguranju i zbivanjima oko istog. Preko 200
ljudi prisustvovalo je ovoj jubilarnoj desetoj konferenciji u organizaciji
Udruženja osiguravatelja Hrvatske gospodarske komore i od pokroviteljstvom
Ministarstva financija Republike Hrvatske.
Ne mislim nabrajati program i prepisivati informacije iz Biltena,
tko želi lako će to naći na webu, pisati ću o onim zbivanjima koja su ostavila
najveći dojam i koja su možda i pokazatelj problema hrvatskog osiguranja. Čuli
smo tako na otvaranju od zamjenika Ministra financija informacije o financijskom
stanju zemlje, potrebi plaćanja ogromnog iznosa kamata u ovoj i idućim
godinama, precizno ove godine samo za kamate moramo platiti deset milijardi
kuna, ogromni troškovi koje smo naslijedili od prošlih ekonomskih politika, a
koje moraju platiti hrvatski građani. Nevjerojatan broj stečaja, firmi u
blokadi, neisplati obveza, sve je to problem koji rješavamo mi a morati će i
naša djeca. Količina potrošenog novca proteklih godina, preko zarađenog, dovela
je naš trenutni život u kolaps. Zasigurno i to ima veze sa slabijom potrebom
tržišta za osiguranjem.
Gospođa Gordana Letica, članica UO HANFA prikazala je vrlo
detaljno i precizno raznim tablicama i grafikonima stanje hrvatskog osiguranja
u proteklih deset godina. Posebna zanimljivost je u tome što u kompletnoj
premiji ulaganja hrvata samo šest posto otpada na štednju i ulaganje u
osiguranja. Pokazuje to da je Hrvatska izuzetno banko-centrični sustav. Prije
nepunih deset godina omjer postotka ulaganja u osiguranja u odnosu na banke
iznosio je 25 posto. Ogroman je utjecaj Banaka, što se vrlo dobro vidi i u
statističkim pokazateljima. Ne zaboravimo da je u Hrvatskoj i sve više samaca,
koji će se morati pobrinuti za svoju mirovinsku štednju, no očito da to svima
pada na pamet kad je već prilično kasno.
Vrlo zanimljivi pokazatelji rasta, pada, broja Društava,
akvizicija, pokazuje da hrvatsko tržište osiguranja realno ima vrlo stabilnu
financijsku poziciju, te da je pred osiguravateljima veliki zadatak dokazivanja
i pojašnjavanja stanovništvu o potrebi za osiguranjima. Dok se u Rovinju
održavala konferencija, nekoliko dana ranije Rijeka i priobalje su bili pod
vodom, ovih dana dio Hrvatske je pod vodom od poplava, zgodno je u ovom
trenutku spomenuti da oko deset posto kućanstava u Hrvatskoj ima policu osiguranja
imovine. To znači da na Korzu i dijelu oko tržnice statistički samo svaki
deseti stan ili vlasnik kioska sa robom ima kvalitetnu policu osiguranja. Mali
hint, kvalitetna polica može se dobiti već za pola cijene našeg mjesečnog
mobitel trošenja.
Zanimljiva panel diskusija četiri kompetentna sugovornika o
komplementarnosti državnog i komercijalnog zdravstvenog osiguranja. Gdje
državno i privatno zdravstveno osiguranje imaju dodirne točke, a gdje su
opozicija ? Ovu diskusiju započeo je ministar zdravlja, gdin Ostojić,
pojašnjavajući da je Zdravstvo jedini segment o kojem nismo pregovarali sa EU
kao uvjetom ulaska. Vrlo je jasno i zašto. Ne postoji pan-europski model
zdravstvenog osiguranja. Svaka zemlja unutar EU ima svoj model, a unificiranje
modela predviđa se optimistički negdje do 2050. godine. E pa, kažem ja, ako i tada budem aktivno pisao kolumne na portalu
zasigurno će mi jako trebati to unificirano zdravstveno osiguranje. Naročito u
vidu boce sa kisikom radi olakšanog disanja.
Rekao je prof. Ostojić mnogo zanimljivih stvari, pa se tako
moglo čuti da hrvati definitivno stare. Tijekom Konferencije sigurno je svatko
bio stariji za tri dana. I to je osnovna istina koje moramo postajati svjesni.
Potreba za osiguranjem postoji uvijek, kad smo mladi, u najboljoj dobi, ili u
„trećoj dobi“. A štedjeti samostalno možemo samo u jednoj od tih.
Slaba informiranost građana i nepoznavanje osigurateljnih
proizvoda osnovna je zamjerka cjelokupnom sektoru osiguranja. Očito da građani
više znaju o vrstama i tipovima paketa mobilnih operatera nego o programima
osiguranja i o pokrićima koje isti nude. Ovaj detalj, koji ne ide na ruku
osiguravateljima, provlači se već više godina kroz Konferenciju i pokazuje da
osiguravatelji moraju odlučiti kako svoj proizvod plasirati tržištu.
Vjerojatno najzanimljiviji dio Konferencije sažeo se u
izlaganju prof. Marijana Ćurkovića koji je kronološki pojasnio razloge nastanka
sukoba u novom prijedlogu Zakona o obaveznim osiguranjima u prometu. Pojasnio
je prof. Ćurković vrlo detaljno i stručno razloge za i protiv korištenja
medicinskih tablica, pojasnio praksu u svijetu, analitički se osvrnuo na
reakciju osiguravatelja 2009. godine u Opatiji, kad su osiguravatelji pojasnili
potrebu donošenja jedinstvenih medicinskih tablica, te novih sudskih kriterija,
sukladno ZOO iz 2005. godine. Kroz povijest daljnje komunikacije oko ovog
predmeta doveo nas je do svibnja 2012. godine, kad je radna skupina pri HUO
predložila dvadesetak izmjena i dopuna postojećeg Zakona. Odlukom Ministra
financija formira se Povjerenstvo i odjednom, nakon tridesetak dana pojavljuje
se prijedlog Zakona, umjesto pročišćenih prijedloga izmjena i dopuna. Detaljno
nam je prof. Ćurković pojasnio reakciju grupe AGRAM i HOK, te razloge zašto
novi Zakon Hrvatskoj uopće nije potreban, a naročito ne u ovakvom, rekli bi,
diletantskom obliku. Od prigovora nomo-tehničke prirode, do prigovara sadržajne
prirode prof. Ćurković svima je jasno dao na znanje da ovaj prijedlog Zakona
uopće ne ide na ruku osiguranicima već isključivo jednoj struji unutar
osiguravatelja. Ovakav način nametanja volje široj zajednici ne bi smio proći
olako, te je kao kompromis pronađeno rješenje Ministra financija po kojem se
osiguravatelji obje strane trebaju zajednički sjesti za stol i dogovoriti iduće
korake.
Životna osiguranja, kako je spomenuto prije izlaganja mag.
Jukića iz Croatia osiguranja, područje je kojim se u Hrvatskoj bavi sve manje
ljudi. Sjetimo se prije nekoliko godina ljudi koji su bjesomučno trčali sa
torbicama u rukama i osiguravali po kafićima sve svoje prijatelje, preko naglog
skoka životnog osiguranja kroz programe banko osiguranja, kad je svaki klijent
banke koji bi poželio kredit morao imati nelogično visoku policu osiguranja,
uglavnom životnog, koju je plaćao godinu dana i nakon toga više nije jer sam
nije znao zašto da to plaća, pa sve do današnjih dana, stagnacije potrebe za
životnim osiguranjima, iako je potreba za štednjom i sigurnošću u budućnosti
jača nego ikad. Neobjašnjiva je potreba ljudi za dva i više mobitela, ali niti
za jednom policom osiguranja kojom štite svoju familiju u slučaju potrebe, ili
kojom sebi osiguravaju siguran stabilan štedni ulog, kad im najviše treba.
Pojasnio nam je mag. Jukić procjene UN, koje govore da će do 2050 biti više
umirovljenika nego djece, da će za samo deset godina u svijetu biti preko
milijardu ljudi starih od 60 godina, dok nam analize iz cijelog svijeta govore
da je mirovinski sustav koji poznajemo pred apsolutnim slomom. U Hrvatskoj je
sustav koji poznajemo 1990. godine definirao omjer zaposlenih i umirovljenika u
odnosu 1:3 kao minimum održivosti. Prema podacima iz srpnja 2012. taj omjer
iznosi 1 : 1,25. Očekuje se dakle ubrzo krah mirovinskog sustava ili novo
zaduživanje radi održivosti, ali do kada ? Sustav individualne štednje uz element osiguranja potreba je
svakog oko nas.
Za kraj izlaganja spomenuo je mag.
Jukić i činjenicu kako je mirovinska reforma ključna tema predsjedničke
kampanje u SAD. Dakle tema mirovina tema je koja će nas još dugo proganjati, a
iz vlastitog iskustva znam koliko mojih prijatelja smatra nepotrebnim umetanje
50 eur u svoju kasicu prasicu. Da vam bude lakše spomenuti ću da je u
istraživanju Gfk utvrđeno kako čak 66 posto ispitanika pokazuje veliku
zabrinutost za svoja primanja nakon umirovljenja. Pametnom dosta.
I tako je ovogodišnja Konferencija uz i druge teme, kao što
su saznanja što je liberalizacija tržišta auto-osiguranja donijela Sloveniji,
kakva je uloga socijalnih medija u osiguranju, pa sve do šteta u osiguranju
donijela niz druženja, razmjena informacija, komunikacija po hodnicima unutar
branše, što će zasigurno rezultirati i nekim novim predloženim temama na idućim
Konferencijama. Sve čestitke HGK, Sektoru za bankarstvo na vrhunskoj preciznoj
organizaciji, odabiru predavača i mjesta održavanja i vidimo se na Danima
osiguranja 2013.
Podijeli na društvenim mrežama