Predstavnici Ministarstva, koji nakon sastanka nisu davali izjave, s
distributerima su razgovarali o mogućnostima da posegnu za određenim rezervama
kako bi, ako ima mogućnosti, rast cijena plina bio što manji.
No, distributeri ističu kako nema mogućnosti da na sebe preuzmu teret rasta
cijene po kojoj INA njima prodaje plin, za 33 lipe po kubnom metru (sa 1,32
kune na 1,65 kuna po kubiku), te kada na krajnje korisnike pada i cijena
skladištenja plina (5 lipa po kubiku), a na to treba dodati i PDV i druge
troškove.
Stav je svih distributera i opskrbljivača plinom kako nema prostora za
ikakvo smanjenje distributivne razlike, marže, odnosno da koliko rastu ulazni
parametri toliko bi morala rasti i cijena za krajnje korisnike, izjavio je
novinarima predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin Miljenko Šunić.
Prva, vrlo gruba računica pokazuje da bi povećanje sadašnje cijene prosječno
bilo 20 do 22 posto, negdje više negdje manje, kaže direktor varaždinskog
Termoplina Ivan Topolnjak.
U tim bi se okvirima, oko 18 do 20 posto, kako se neslužbeno doznaje, mogao
kretati i prijedlog poskupljenja najvećeg distributera, Gradske plinare Zagreb.
Šunić nije želio ulaziti u procjene mogućeg rasta cijena plina, ali ističe
kako nisu točne računice iz nekih medija o cijenama iznad tri kune po
prostornom metru.
Kako pokazuju prve projekcije cijene plina po kubiku od početka iduće godine
bile bi ispod tri kune, kaže Šunić, napominjući kako su cijene prirodnog plina
različite od distributera do distributera.
Prijedlozi novih cijena plina moraju proći proceduru u Hrvatskoj energetskoj
regulatornoj agenciji (HERA) i Ministarstvu gospodarstva, a u konačnici će
poskupljenje ovisiti o Vladi koja, prema Zakonu o energiji, određuje, odnosno
donosi odluku o visini tarifnih stavki u tarifnom sustavu za opskrbu prirodnim
plinom.
Podijeli na društvenim mrežama