Dosad procijenjene štete od olujnog nevremena u Rijeci veće od 5 milijuna kuna

Štete prouzročene olujnim nevremenom 11. studenoga ove
godine mogu se podijeliti na štete nastale na imovini grada i gradskih društava
te štete nastale na imovini građana. Što se tiče imovine Grada kojom upravlja
Odjel gradske uprave za komunalni sustav, kazala je pročelnica Miličević, 
uglavnom je riječ o štetama na hortikulturi, urbanoj opremi i javnoj rasvjeti,
a do sada su procijenjene na oko 1,3 milijuna kuna. To pak ne uključuje
procjenu šteta na imovini građana, odnosno automobilima i grobnim mjestima, kao
ni troškove sanacije tih šteta.

Dosadašnjim radom 80 djelatnika i 16 vozila na
hortikulturnim površinama do sada je uklonjeno oko 600 stabala, 250 kubnih
metara raznog biljnog materijala. Procjena štete na hortikulturi iznosi oko
400.000 kuna. Od urbane opreme oštećeno je pet klupa, tri tobogana te javni
sanitarni čvor na Delti. Oštećenje na javnoj rasvjeti zabilježeno je na ukupno
31 lokaciji i procjenjuje se na oko 230.000 kuna.

“Sveukupna šteta na javnim površinama procjenjuje se na
oko 700.000 kuna. Kad su u pitanju štete prouzročene na imovini privatnih osoba
padanjem stabala iii javne rasvjete ukupno je do danas zaprimljeno šest
zahtijeva za naknadu štete na automobilima. Na dva automobila pala su rasvjetna
tijela, a na četiri vozila stabla. Kad je riječ o štetama na imovini iii
površinama kojima upravljaju komunalna društva, najveće štete evidentne su na
lokaciji gradskog groblja Kozala, gdje se došlo do rušenja ili naginjanja oko
193 stabla (133 stabla su srušena, a 60 ih je nagnuto). Rušenje stabala
čempresa uzrokovalo je i velike štete na grobnicama”, kazala je pročelnica
Miličević. Kontinuirano se izvode radovi na uklanjanju stabala, a paralelno se
radi i na uklanjanju opasnih nagnutih stabala. Do sada su uklonjena ukupno 122
stabla.

Komunalnom društvu Kozala 87 građana do sada je uputilo
dopis kojim se traži provjera stanja na grobnom mjestu, a kod 47 utvrđeno je
oštećenje grobnica. Kako bi se utvrdile stvarne štete angažiran je i sudski
vještak, pa će konačne štete na grobnicama biti poznate za dva tjedna, nakon
čega će biti donesene i konačne odluke o sanaciji svih oštećenja. Ako bi
govorili samo o šteti na borovima, naglasila je Miličević, samo troškovi
nabavke nove193 sadnice visine 2 metra veći su od 300.000 kuna.

Govoreći o oštećenjima u drugim komunalnim društvima
Miličević je kazala kako su veća oštećenja zabilježena i u KD Čistoća i to na
lokaciji nulte faze izgradnje Centra za gospodarenje otpadom Marišćina, gdje je
potpuno uništena folija za prekrivanje vrijedna 140.000 kuna. Šteta su
pretrpjeli i građanima kojima su spremnika za otpad oštetili automobile, pa je
tako komunalnom društvu prijavljeno ukupno 135 šteta na vozilima. Štetu na
vozilima nije moguće procijeniti, jer je u tijeku postupak utvrđivanja svake
pojedine štete koja se procjenjuje od strane procjenitelja i koja ce biti
nadoknađena vlasnicima temeljem police osiguranja komunalnog društva.

Štete u komunalnom društvu Autotrolej nastale su na
krovovima bazena, garažama na dvije lokacije, ulaznoj porti i kontroli ulaza. U
blizini Autotroleja oštećeno je i 20 parkiranih vozila građana, od kojih je pet
podnijelo zahtjeve za odštetu te ce Autotrolej nakon procjene od strane
procjenitelja štete prijaviti osiguravajućem društvu.

U Rijeka prometu manje štete nastale su na ukupno 25
lokacija, a procjenjuju se na oko 100.000 kuna. Zahtjev za naknadu štete na
vozilima do sada su podnijela samo dva građanina čiji su automobili u vrijeme
oluje bili parkirani na parkiralištu Srdoči.

Pročelnik Odjela gradske uprave za gospodarenje imovinom
Vladimir Benac kazao je kako je šteta prouzročena nevremenom na gradskim
objektima procijenjena na 3.243.312,50 kuna. Ta šteta odnosi se na gradske
objekte na kojima je do 18. studenoga ove godine prijavljeno ukupno 115 šteta i
to na objektima škola, vrtića, sporta, kulture, zdravstva, poduzetništva,
stanova, poslovnih prostora, mjesnih odbora, objekata gradske uprave i objekata
tržne djelatnosti. Između ostalog, naglašeno je kako se posljedice olujnog
nevremena ogledaju i u materijalnim štetama koje su pretrpjeli građani te
poslovni subjekti koji žive i djeluju u Rijeci, uključivo i materijalne štete
koje su nastale na objektima u vlasništvu i pod upravljanjem Grada Rijeke kao i
gradskih trgovačkih i komunalnih društava.

Iz izvještaja Kliničkog bolničkog centra Rijeka za dan 11.
studenoga.2013. evidentno je da su zaprimljene 34 ozlijeđene osobe, od kojih 8
s teškim tjelesnim ozljedama, a troje u stanju životne ugroženosti. Unatoč
brojnim ozljedama te značajnoj materijalnoj šteti kao i brojnim intervencijama
dežurnih službi, nisu ispunjeni uvjeti za proglašenje elementarne nepogode od
strane župana Primorsko goranske županije, sukladno Zakonu o zaštiti od
elementarnih nepogoda.

Stručne službe Grada imale su opsežan posao na utvrđenju
nastalih šteta te prijavi štetnih događaja osiguravajućim društvima. Za sve
objekte poslovne i stambene namjene koji su pod upraviteljem šteta je
prijavljena zakonskom upravitelju, s obzirom da je isti ovlašten i odgovoran
podnijeti zahtjev osiguravajućem društvu. Za objekte koji su bez upravitelja,
stručne službe su podnijele izravne zahtjeve za naknadu štete osiguravajućim
društvima, uz koje su priložile i zapisnike te fotografije sa “lica
mjesta”. Benac je posebno naglasio da su štete koje su nastale na
objektima školstva te predškolskog odgoja smatrane prioritetima te se u
trenutku poboljšanja vremenskih uvjeta automatski pristupilo sanaciji. Najgore
pogođeni objekti, Podcentar predškolskog odgoja Zamet i Osnovna škola Srdoči, već
su sanirani, a u drugim objektima spriječena je mogućnost daljnjeg nastanka
štete te je uklonjena svaka opasnost za korisnike navedenih prostora. Svi
objekti na kojima su evidentirane štete u funkciji su i normalno se koriste.

U ovom trenutku nije poznat konačan broj šteta (oštećenja na
automobilima i sl.) koje su prijavili građani i poslovni subjekti kao
posljedica padanja pokrova ili dijelova zgrada (roleta, žbuka i sl.) na
području cijelog grada. Stoga se građani pozivaju da bez odlaganja prijave sve eventualne
štete nastale kao posljedica ovog olujnog nevremena. Svi vlasnici stambenih,
poslovnih i stambeno-poslovnih te javnih i drugih zgrada dužni su sve te zgrade
osigurati, a osiguranje mora pokrivati i “odgovornosti prema
trećima”.

Ukoliko je oštećenje nastalo kao posljedica pada s zgrade u
vlasništvu Grada, izvijestio je Benac, nužno je da građani  štetu prijave
policiji radi izrade zapisnika te da odštetni zahtjev podnesu Odjelu gradske
uprave za gospodarenje imovinom (Titov trg 3). Ukoliko je oštećenje nastalo kao
posljedica pada sa zgrade (stambene, stambeno-poslovne i poslovne zgrade) koja
je pod upravljanjem jednog od upravitelja (Rijeka stan, Rumat, RI-19, Megakop,
Tehgrad stan i sl.) građani su dužni štetu prijaviti policiji, radi izrade zapisnika
te odštetni zahtjev podnijeti upravitelju. Sve informacije o upraviteljima i
vlasništvu zgrada u smislu prijave štetnih događaja građani mogu dobiti u
Odjelu gradske uprave za gospodarenje imovinom.

Građani kojima je štetu na npr. osobnom vozilu prouzročio
dio pokrova koji je pao sa stambene zgrade u kojoj su i oni sami suvlasnici,
odnosno korisnici stambenog ili poslovnog prostora, ne ostvaruju pravo na
naknadu štete temeljem “odgovornosti prema trećima”. Ovo pravo
ostvarit će isključivo ukoliko je isto posebno ugovoreno.

Građani su prijavljivali i štete koje su prouzročila srušena
stabla na vozilima. U slučaju navedenih šteta moguće je dvojako postupanje.
Ukoliko je šteta nastala kao posljedica rušenja stabla ili grane s javne
površine (parkovi, nogostupi i sl.) nužno je štetu prijaviti policiji, radi
izrade zapisnika, s  odštetni zahtjev podnijeti Odjelu gradske uprave za
komunalni sustav (Titov trg 3). Ukoliko je pak šteta nastala kao posljedica
rušenja stabla ili grane s privatne parcele (okućnica) nužno je štetu prijaviti
policiji, radi izrade zapisnika te kontaktirati vlasnika.

Zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Hinko Mance kazao su
vatrogasci sudjelovali u 349 intervencija na uklanjanju stabala, objekata , a
zajedno s HEP-om i na uklanjanju srušenih električnih vodova. Osim tehničkih
intervencija, u vrijeme olujnih vatrogasci su imali i pet požarnih, a najteže
im je ipak bilo na groblju Kozala, gdje su uklanjali srušena stoljetna stabla.

“Unatoč činjenici da ono što nam se dogodilo možemo
nazvati elementarnom nepogodom, ne možemo je i proglasiti, jer, sukladno
zakonskim propisima, šteta mora biti veća od 20% izvornog  proračuna
jedinice lokalne samouprave. Štete na gradskom vlasništvu veće su od 5 milijuna
kuna i to bez troškova sanacije. Većina tih oštećenja nadoknadit će se putem
osiguravajućih društava. Štete u hortikulturi jako je teško definirati, jer za
maksimalnu veličinu stabala koja ćemo sada kupiti od 2,5 metra izdvojit ćemo
više od 300.000 kuna, a nitko ne može reći koliko košta jedno stoljetno stablo.
Iako, sukladno zakonskim propisima, nema elemenata za proglašenje elementarne
nepogode, sve naše službe i moje odluke bit će bazirane na nastojanju da se
šteta evidentira i razmotri mogućnost nadoknade, posebice tamo gdje je
prouzročena padanjem dijela zgrade u vlasništvu Grada Rijeke i sl.”, kazao
je gradonačelnik Obersnel naglašavajući kako je Komunalno društvo Čistoća
zaduženo za postavljanje postolja za kontejnere, radi smanjenja štete uslijed
jače bure u budućnosti.

Gradonačelnik se posebno osvrnuo na štetu koju je olujno
nevrijeme prouzročilo na groblju Kozala, zaštićenom kao cjeloviti kulturni
spomenik u segmentu spomenika i hortikulture. To znači da se bez odobrenja
Konzervatorskog odjela u Rijeci na groblju ne može ništa raditi, poručio je
gradonačelnik odgovarajući na kritike pojedinih građana koji smatraju da se do
šteta mogao spriječiti rezanjem nekih stabala i prije oluje. “Ovakvo
nevrijeme u Rijeci nije zabilježeno više od 50 godina. Grobna naknada za
privatne grobnice iznosi do 250 kuna godišnje, a polica osiguranja od 800 do
1.000 kuna. Naknada za grobno mjesto ne može se pokriti troškovima osiguranja,
niti joj je to namjena”, kazao je gradonačelnik ističući da su poduzete
sve mjere kako bi se groblje što prije raščistilo od porušenih stabala. Nakon
procjene štete od strane sudskog vještaka, s vlasnicima će se tražiti model
nadoknade štete u potpunosti ili djelomično.

“Nema potrebe za žurbom, iako razumijem želju građana
da se sve što prije dovede u red. No, vatrogasci, komunalne službe i svi ostali
rade u dvije smjene i to si subotom i nedjeljom kako bi se osigurala prohodnost
i da se uklanjanjem stabala mogu vidjeti sva oštećenja”, kazao je
gradonačelnik Obersnel zahvaljujući se vatrogascima, djelatnicima komunalnih
društava i svih službi koje su bile uključene u uklanjanje posljedica olujnog
nevremena koje je Rijeku pogodilo 11. studenoga ove godine.