Prvi programski sadržaj koji je dio obilježavanja 125. godišnjice osnivanja fotografske sekcije u Klubu prirodnih znanosti bilo je okupljanje održano 8. siječnja 2022. ispred zgrade Srednje talijanske škole Rijeka, gdje je osnovana sekcija.
Naime, 9. siječnja 1897. godine u zgradi tadašnje Mađarske gimnazije u Rijeci, u kojoj je danas Srednja talijanska škola Rijeka – Scuola media superiore italiana Fiume, na inicijativu Sándora Alexandera Rieglera, ravnatelja te gimnazije, i Petera Salchera, uglednog profesora fizike na Mornaričkoj akademiji austrougarske vojske, osnovana je fotografska sekcija u Klubu prirodnih znanosti.
Ovu vijest objavila je La Bilancia, riječke novine na talijanskom jeziku, 13. siječnja te iste godine. Osnivanjem ove sekcije nastaju temelji kontinuiteta hobističke riječke fotografije, koju održava i njeguje Fotoklub Rijeka.
Prije osnivanja sekcije godinama u Rijeci postoje ljudi koji se uz svoju profesiju zbog ljubavi prema fotografiji aktivno njome i bave. Međusobno se neformalno druže, izmjenjuju iskustva. Tako je Peter Salcher još davne 1890. godine održao predavanje “O slikarstvu i fotografiji”.
Na riječku Srednju talijansku školu bit će postavljena spomen-ploča
U takvoj atmosferi trebalo je neko vrijeme da se javi želja za udruživanjem, za institucionaliziranjem kako bi se izmjenjivala iskustva i znanja o fotografiji. Ovakva okupljanja fotografa hobista u Rijeci, amatera, a u to doba vrlo uglednih građana, dovela su do osnivanja fotografske sekcije.
Hobističko bavljenje fotografijom bio je privilegij viših društvenih slojeva jer su se njome mogle baviti osobe koje su bile materijalno situirane i imale nešto više novca i slobodnog vremena.
Bavljenje fotografijom bilo je skupo, jer su i oprema i pribor znatno koštali, a vrijeme je naprosto bilo potrebno jer se trebalo upoznavati i učiti upotrebljavati sva pomagala za izradu fotografskih slika.
Kako podsjeća Borislav Božić, predsjednik Fotokluba Rijeka, demokratizaciji ili masovnijem bavljenju fotografijom pridonijela je i Kodakova konstrukcija te proizvodnja boks-kamere 1888. godine, fotoaparata na roll-film sa sto snimaka koji je reklamiran krilaticom „Vi pritisnite dugme, a mi ćemo napraviti ostalo“.
Pojava ovog aparata, jednostavnog za rukovanje i upotrebu, omogućila je mnogim pojedincima da se bave fotografijom jer više nije bilo potrebno puno opreme i pribora, već je bilo dovoljno kupiti ovaj aparat.
Bio je napunjen sa sto snimaka i kada su ih sve iskoristili, slali su aparat u tvornicu gdje su im razvijali te snimke, napunili aparat novim filmom i sve skupa poštom vratili vlasniku. Ovaj Kodakov izum omogućio je popularizaciju fotografije i širenje fotoamaterskog pokreta.
Da ne bude zabune, u to doba Rijeka ima vrlo ugledne i važne fotografske ateljee (Carlo Zamboni, Ilario Carposio) u kojima se radi vrlo kvalitetna fotografija, rekao bih po europskim standardima.
U tom smislu treba razlučiti dvije vrste fotografskih aktivista – jedni su profesionalci i oni imaju svoje ateljee i samo se bave fotografijom, a drugi su amateri ili hobisti i oni imaju svoje osnovno zanimanje, a fotografija im je nadogradnja ili lijepi dodatak njihovim duhovnim, emocionalnim, kreativnim potrebama.
Ovdje je riječ o hobistima, o amaterima na čijim će se temeljima ili iz čijeg će se okrilja formirati umjetnički fotografi diljem Europe i cijeloga svijeta, pa tako i u Hrvatskoj i Rijeci.
Ovo je važan jubilej, važna godišnjica ne samo za Rijeku, već i za Hrvatsku, ali i znatno šire ako imamo na umu da vrhunski intelektualci i uglednici pokreću i stvaraju nukleus riječke amaterske fotografske scene kroz osnivanje već spomenute sekcije, a koja je opstala do današnjega dana zahvaljujući upornosti i entuzijazmu pojedinaca koji su održavali fotografske udruge koje prethode i koje nasljeđuje Fotoklub Rijeka.
Fotoklub Zagreb osnovan je 1892. godine i uz kraći prekid djeluje u kontinuitetu do danas. Fotoklub Split osnovan je 1911. godine, tako da je obilježavanje 125. godišnjice osnivanja naše fotografske sekcije bitan i važan događaj za povijest ne samo riječke, već i hrvatske fotografije.
„Cijeli program Fotokluba Rijeka koji smo pripremili za 2022. godinu bit će u duhu obilježavanja ove važne godišnjice kako bismo dali značaj i važnost fotografskim autorima koji su se formirali i afirmirali u riječkom fotoamaterskom okruženju“, zaključuje Borislav Božić, dodajući da je pokrenut postupak postavljanja spomen-ploče na spomenutu zgradu o ovom važnom događaju.
(Foto: Fotoklub Rijeka)
Podijeli na društvenim mrežama