Goran Radman

Tribina je privukla
veliki broj studenata i sveučilišnih nastavnika koji su pažljivo slušali
izlaganje dekana Radmana, a zatim potaknuli i vrlo zanimljivu te konstruktivnu
raspravu o sadašnjosti i budućnosti hrvatskog visokoškolskog obrazovanja.

Dekan Goran Radman
govorio je prije svega o aktualnim i gorućim pitanjima koja se tiču opće
društvene situacije u Hrvatskoj, a vezana su uz hrvatski obrazovni sustav.
Istaknuo je da se prema najnovijim istraživanjima broj visokoobrazovanih u
Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina udvostručio: s 9,4% koliko je iznosio u
prošlom stoljeću, sada se popeo na 20%. Usprkos tome, Hrvatska je i dalje
daleko ispod europskog prosjeka, odnosno ipak ima dva puta manje
visokoobrazovanih nego jedna prosječno razvijena europska država. Radman tvrdi
da je problem ponajprije u starom i nesuvremenom obrazovnom sustavu. Njegovu
neefikasnost potvrđuje i činjenica da gotovo 90% srednjoškolaca nakon završetka
srednje škole nastavlja svoje školovanje, no samo trećina završi upisani fakultet,
a trećina od te trećine završi ga u roku. Zaista poražavajući podaci koji nas
bacaju na dno europske ljestvice efikasnosti obrazovnog sustava.

Govorio je i o
razlikama između sveučilišnog i stručnog studija, naglasivši da se stručni
studij oduvijek smatra manje vrijednim, a čini mu se da će tako i ostati. On
predlaže uvođenje obrazovnog sustava u Hrvatskoj kao jedinstvenog sustava
binarnog karaktera, sveučilišnog i stručnog, koji bi imao zajednički cilj.
Radman je istaknuo primjer riječkog Sveučilišta kao sveučilišta koje se mijenja
i želi postati prepoznatljivo u društvu, te zna što želi.

Na pitanje jednog od
gostiju što bi studenti trebali zapamtiti na kraju ove tribine, Radman je
odgovorio: obrazovanje, obrazovanje i
obrazovanje
. Studenti bi se, prema njegovom mišljenju, trebali više
društveno angažirati jer su pitanja o kojima se na tribini raspravljalo od
velike važnosti za njih. Također je istaknuo i da Hrvatskoj nedostaje političko
vodstvo koje bi znalo i bilo spremno jasno artikulirati ono što želi. Dotad,
dragi studenti, vrijeme je da se izvučemo iz vlastite kolotečine, uhvatimo u
koštac s gorućim pitanjima visokoškolskog obrazovanja u Hrvatskoj, kao što je
primjerice novi prijedlog zakona o visokom obrazovanju, te se napokon počnemo
baviti onime što je naša budućnost, ali i budućnost onih koji dolaze nakon nas.

 

Rubriku Y
generacije Multimedijalnog portala Grada Rijeke možete pratiti na Facebooku, Twitteru i Tumblru. Postanite naš obožavatelj i pratitelj
te prvi saznajte sve važne novosti.

Oznake