Gotovo svako radno mjesto može se prilagoditi osobi s invaliditetom

Zamjenica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Mira
Pekeč-Knežević rekla je da je zakonom, kako bi se potaknulo zapošljavanje osoba
s invaliditetom, za poslodavce s više od 20 zaposlenika određena obveza da
moraju zaposliti osobe s invaliditetom po stopi od tri posto.

Vrijedna radna snaga

Istaknula je da su tu odredbu neki poslodavci shvatili kao
priliku za dobivanje radne snage uz poticaje, a zbog određenog nerazumijevanja,
dio ju je shvatio kao nametnutu obvezu pa su, kako je rekla, “htjeli
demistificirati invaliditet u Hrvatskoj i dokazati da osobe s invaliditetom,
osim oštećenja i invaliditeta, imaju vrijedan radni potencijal koji trebamo
prepoznati, a poslodavci iskoristiti”. Dodala je da je tijekom primjene
Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji, koji je donesen 2015., uočena potreba
da se on promijeni pa su u postupku njegove izmjene.

Mira Pekeč Knežević rekla je da Hrvatska već ima problem
nedostatka radne snage te da je za osobe koje imaju radnu sposobnost i one koje
su dugo izvan radnih procesa moguće pronaći način kako ih vratiti na tržište
rada i za njih osmišljavati programe.

“Rad je temeljno ljudsko pravo, osoba koja radi osjeća
se korisno i zadovoljnije, pridonosi zajednici i nije korisnik socijalnih
naknada”, istaknula je i dodala da iskustva zaposlenih osoba s
invaliditetom i neka istraživanja govore da su one manje na bolovanju te da su
lojalni, odgovorni i poželjni zaposlenici.

Ocijenila je da se percepcija osoba s invaliditetom kod
poslodavaca mijenja, ali to još nije dovoljno. Dodala je da su se pri donošenju
zakona susreli s raznim reakcijama poslodavaca te kako su ih htjeli upoznati da
s vrlo malim preinakama, koje ih gotovo ništa ne stoje, mogu dobiti izvanredno
vrijednu radnu snagu.

Državne subvencije

Objasnila je da poslodavac koji zapošljava osobu s
invaliditetom ima pravo na financiranje troškova prilagodbe radnog mjesta i uvjeta
rada do najviše 120.000 kuna za najzahtjevnije prilagodbe. Dodala je da je za
mnoge poslove potrebna minimalna prilagodba, bez ikakvih troškova. Uz to,
poslodavac može ostvariti od 10 do 70 posto subvencije za plaću zaposlene osobe
s invaliditetom. S druge strane, istaknula je, poslodavac koji ne ispunjava
propisanu kvotu plaća kaznenu naknadu, to jest 30 posto minimalne plaće za
svaku osobu koju ne zaposli, a ima obvezu zaposliti je, što je oko 980 kuna na
mjesec za jednu osobu.

Podsjetila je da je bilo tvrtaka koje su plaćale kaznenu
naknadu i do milijun kuna na mjesec, nakon čega su zaposlile više osoba s
invaliditetom.

Po riječima Mire Pekeč-Knežević, u Hrvatskoj u radno
aktivnoj dobi ima oko 250.000 osoba s invaliditetom, od kojih je manji dio
zaposlen.

“Šteta je odreći se nekog potencijala jer ne znate kako
ga iskoristiti, a gotovo svako radno mjesto može se prilagoditi osobi s
invaliditetom. Za njih nije potrebno otvarati posebna i nova radna
mjesta”, dodala je.

Po podatcima sa skupa, potkraj rujna ove godine u evidenciji
Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje nezaposlene su bile 168.934 osobe, među
kojima su 6294 s invaliditetom (3,7 posto). Najviše evidentiranih nezaposlenih
osoba s invaliditetom je u dobi od 30 do 49 godina (43,4 posto), zatim od 15 do
29 godina (33,1 posto) te od 50 i više godina (48 posto). Najviše je osoba sa
završenom srednjom trogodišnjom školom te KV i VKV radnika (61,8 posto).

U prvih devet mjeseci ove godine zaposleno je 2648 osoba s
invaliditetom, ili 1,7 posto od ukupnog broja zaposlenih, od kojih je 2545
zaposleno na temelju radnog odnosa.