Gounodov “Faust” u riječkom HNK premijerno 28. ožujka

Opera je rezultat suradnje riječkoga i splitkoga HNK, napomenula je intendantica HNK Ivana pl. Zajca Nada Matošević Orešković.

Prva inačica opere u Dolenčićevoj režiji postavljena je u
Splitu, a za riječku su predstavu posuđeni kostimi i scenografija. Takav
oblik suradnje predstavlja veliko financijsko rasterećenje, navela je
intendantica.

Istaknula je da je Dolenčić napravio niz izmjena u operi, poboljšavši splitsku inačicu.

Posebna vrijednost riječkog “Fausta” je u izvrsnoj solističkoj
podjeli, istaknuto je na konferenciji za novinare. Tako u ulozi Mefista
nastupa svjetska operna zvijezda, Riječanin Giorgio Surian.

Napomenuvši da se dobro snalazi u ulogama vragova, Surian je
podsjetio da je u karijeri ostvario brojne uloge vragova u raznim
operama. Ocijenio je da je riječki “Faust” postavljen moderno te da je
Dolenčić obavio dobar redateljski posao.

Na premijeri će u ulozi Fausta nastupiti mladi rumunjski tenor
Stefan Pop, koji je već sada ugledno ime na opernim scenama. Rođen je
1987. godine, a pobijedio je na nekoliko međunarodnih pjevačkih
natjecanja, među ostalima i na “Operaliji” u Milanu 2010. u organizaciji
Placida Dominga, što mu je otvorilo vrata opernih kuća u Europi.

Nastupao je u produkcijama desetak najvećih europskih opernih kuća i to s nekim od najvažnijih opernih pjevača današnjice.

Uz Suriana kao Mefista i Popa u ulozi Fausta, na premijeri će
pjevati Siniša Hapač (Valentin), Bojan Šober (Wagner), Valentina Fijačko
(Margareta), Vanja Zelčić (Siebel) i Iva Mrvoš (Marta).

Scenografkinja je Dinka Jeričević, kostimografkinja Ana Savić Gecan, a koreografkinja Snježana Abramović Milković.

Charles Gounod (1818.-1895.) jedan je od najistaknutijih
predstavnika francuske romantičke opere te uz Saint Saënsa glavni
predstavnik neoklasicističke struje u francuskoj glazbi 19. stoljeća.
Njegov Faust, temeljen na Goetheovom dramskome spjevu, jedno je od
omiljenih opernih djela svih vremena. Staru priču o prodaji duše vragu u
zamjenu za mladost i dosezanje životnih ispunjenja, Gounod je pretočio u
veličanstvenu i potresnu glazbenu dramu. Na praizvedbi 1857. godine u
Parizu djelo je primljeno prilično mlako, je zato u obnovljenoj izvedbi
tri godine poslije doživjelo velik uspjeh.