Grad Rijeka prvi na top listi gradova po broju i iznosu ugovorenih EU projekata

U bazi se nalazi 4.912 ugovorenih projekata
koje provodi 3.020 subjekata iz privatnog, javnog i neprofitnog sektora.

Među jedinicama lokalne i regionalne
samouprave Grad Rijeka prvi je po broju ugovorenih projekata, sa njih 39, slijedi
Osječko-baranjska županija s 24, Brodsko-posavska s 22, pa Grad Zagreb sa 18
ugovorenih projekata. Krapinsko-zagorska županija ugovorila je u navedenom
razdoblju 15 EU projekata, Grad Osijek, Grad Zadar i Međimurska županija po 13,
Grad Šibenik 12, a Grad Vinkovci i Sisačko – moslavačka županija po 11.

Visoko prvo mjesto Grada Rijeke po broju i po iznosu ugovorenih projekata,
među svim gradovima, općinama i županijama, odraz je aktivnosti gradske uprave
Grada Rijeke koja je u pripreme i prijave europskih projekata ušla vrlo rano
prepoznajući fondove EU kao važan izvor financiranja različitih programa i
projekata.

Kada se u obzir uzmu ukupno ugovorena
sredstva po nositelju projekta, među jedinicama lokalne i regionalne
samouprave, Grad Rijeka ponovo je prvi s ukupnim ugovorenim iznosom od 18,8
milijuna eura, slijedi Grad Zadar s ugovorenim iznosom od 17,1 milijuna
eura, Virovitičko-podravska županija sa iznosom od 16,9 milijuna eura. Grad
Osijek i Grad Samobor ugovorili su projekte u vrijednosti preko 14 milijuna
eura, a Grad Zagreb 13,8 milijuna eura.

Ako
se baza pretražuje na način da se uključe svi
subjekti javnog, privatnog i neprofitnog sektora, po broju ugovorenih EU
projekata Grad Rijeka je na drugom mjestu, a ispred Rijeke nalazi se Hrvatski
zavod za zapošljavanje s 54 ugovorena projekta. U pretraživanju baze po
gradovima kao teritorijalnim jedinicama koje predstavljaju sjedište različitih
subjekata javnog, privatnog i neprofitnog sektora, na prvom mjestu je Zagreb na
čijem području je od strane različitih subjekata ugovoreno ukupno 1070
projekata, slijedi Rijeka sa 214, Osijek sa 159 pa Split sa 154 EU projekta na
svom području.

Obrazovne svrhe i argumentirane rasprave kao cilj objavljene
relevantne baze

Baza
Udruge gradova pretraživa je na različite načine, a informacije su prikupili iz javno dostupnih izvora i objedinili ih
s ciljem stvaranja javno dostupnog servisa koji omogućava analitičko praćenje
broja ugovorenih projekata i njihovu vrijednost te informacije o nositeljima
projekta.

Kako
navode u Udruzi gradova, ideja je „da se ova baza podataka koristi u obrazovne svrhe i da se temeljem tih
podataka povedu argumentirane rasprave o upravljanju i korištenju europskih
strukturnih i investicijskih fondova“.

A
ako će se ova baza dopunjavati, u njoj bi se, što se Grada Rijeke tiče, tek
trebali naći projekti Urbane aglomeracije Rijeka, za koju su europska sredstva
odobrena, ali projekti još nisu formalno ugovoreni pa ih trenutno u bazi nema.
Također, kada je riječ o značajnim iznosima, u bazu bi se dopunjavanjem uskoro mogao
uvrstiti i riječki projekt Vodovoda i kanalizacije „Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracije
Rijeka“ za koji su odobrena europska sredstva u iznosu od 1,25 milijardi
kuna, a projekt je ukupno vrijedan 1,76 milijardi kuna.

Projekt
Udruge gradova za svaku je pohvalu jer predstavlja kvalitetan prikaz hrvatskih
EU projekata, lako pretraživu bazu po različitim kategorijama i mjesto za
relevantne informacije o ovoj temi.