Grad Rijeka u 2018. poslovao uspješno, ostvaren višak od 24,8 milijuna kuna

Kako je na gradonačelnikovom kolegiju pojasnio pročelnik
Ante Mađerić, ukupni prihodi i primici proračuna ostvareni su u iznosu
853.376.224 kuna ili 96,9% godišnjeg plana, dok su ukupni rashodi i izdaci
izvršeni u iznosu 828.560.877 kuna ili 93,3%.

U strukturi prihoda poslovanja najznačajniju stavku čine
porezni prihodi s udjelom od 46,3%, slijede prihodi od upravnih pristojbi i po
posebnim propisima s udjelom 21,6%, prihodi od pomoći s udjelom 15,3%, prihodi
od imovine s udjelom 12,9% dok se preostali dio od 3,9% odnosi na prihode od
donacija, prihode od HZZO-a temeljem ugovornih obveza, prihode od kazni i
ostale prihode.

U odnosu na 2017. godinu, prihodi od poreza veći su za 15,8%
ili za 50,6 mil. kuna. Na rast prihoda od poreza utjecale su poboljšane
ekonomske okolnosti, veća zaposlenost i veća aktivnost na tržištu nekretnina.
Porezni prihodi bi bili još znatno veći da nije bilo negativnih učinaka porezne
reforme u 2017. godini koja je lokalnim jedinicama donijela velike gubitke
poreznih prihoda.

Stanje ukupnih dospjelih nepodmirenih obveza Grada na dan
31.12.2018. godine iznosi 128.064.145 kuna. U odnosu na 2017. godinu dospjele
obveze su znatno smanjenje, i to za 64.791.977 kuna ili 33,6%.

Obveze prema Državnom proračunu

Najveći dio dospjelih obveza čine obveze prema Državnom
proračunu za 55% naplaćenih prihoda od prodaje stanova sa stanarskim pravom i
obveze nastale zamjenom zemljišta, s dospijećem od preko 360 dana u ukupnom
iznosu od 74.256.063 kuna. Grad Rijeka potpisao je s Republikom Hrvatskom Sporazum
o namirenju dugovanja ustupanjem nekretnina kojim Grad ustupa Republici
Hrvatskoj nekretnine procijenjene tržišne vrijednosti u iznosu od 49.171.131,48
kuna.

„Ustupili smo nekretnine koje su i do sada koristile države
institucije uz minimalnu najamninu. U medijima se Rijeka spominje kao
prezaduženi grad, pri čemu ne razlikuju odnos ukupnog dugovanja Grada u odnosu
na ukupnu vrijednost imovine Grada. Sagledavajući rezultate možemo reći da
riječ o uspješnoj godini. Višak prihoda bit će raspoređen kroz rebalans za one
namjene za koje su ti prihodi ostvareni, uglavnom za projekte koji se
financiraju iz europskih fondova i projekte energetske učinkovitosti. Bez
obzira na dobar rezultat, još uvijek znatno zaostajemo za poreznim prihodima
koje smo imali prije krize 2008. i prije čitavog niza poreznih reformi koje
su uvelike smanjile prihode lokalne samouprave“, kazao je gradonačelnik
Obersnel te dodao kako je s područja grada Rijeke 72 milijuna kuna uplaćeno za
Fiskalno izravnanje kojim središnja država ublažava nejednakosti proizišle iz
neujednačenoga gospodarskog razvoja pojedinih područja, dok istovremeno Grad
Rijeka zbog svoje razvijenosti nije dobio niti kunu. „Nemam ništa protiv
solidarnosti ali držim da bi bilo bolje da to izravnanje država provodi iz
prihoda PDV-a, kazao je gradonačelnik Vojko Obersnel.

Ulaganja u kulturnu infrastrukturu i energetsku obnovu

Izvršenje Proračuna Grada Rijeke u 2018. godini obilježio je
investicijski ciklus kojim dominiraju dva područja: ulaganja u kulturnu
infrastrukturu i ulaganja u energetske obnove osnovnih škola i dječjih vrtića
te prisutnost velikog broja projekata koji se sufinanciraju iz EU fondova. U
2018. godini su izvršena ulaganja u 11 projekata energetskih obnova dječjih
vrtića i osnovnih škola u ukupnom iznosu 42,7 mil. kuna, zatim ulaganja u
projekt Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske
baštine u iznosu 12,2 mil. kuna, uređenje prostora RiHuba za projekt Rijeka
2020 – Europska prijestolnica kulture u iznosu 3,4 mil. kuna i drugo. Navedena
ulaganja se nastavljaju i u 2019. godini, a uz njih će se intenzivirati
ulaganja u projekt revitalizacije kompleksa Benčić, od uređenja Dječje kuće,
nove zgrade Gradske knjižnice Rijeka te pripadajućih javnih površina, kao i
dovršetak uređenja Upravne zgrade Šećerane kao novog sjedišta Muzeja grada
Rijeke, uz obnovu broda Galeb (u sklopu projekta Turistička valorizacija
reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine), a nastavljaju se i
ulaganja u energetsku obnovu dječjih vrtića, osnovnih škola i muzeja.