Kako je na gradonačelnikovom kolegiju naglasio v.d pročelnika Odjela gradske uprave za financije Ante Mađerić ukupni prihodi i primici ostvareni u prvih šest mjeseci 2019. godine iznose 488.553.248 kuna ili 41,4% godišnjeg plana, a ukupni rashodi i izdaci proračuna 386.601.266 kuna ili 33,3% godišnjeg plana. Ostvaren je višak prihoda u iznosu 101.951.982 kuna, od čega se 99.007.207 kuna odnosi na višak prihoda proračunskih sredstava, a 2.944.775 kuna na višak prihoda proračunskih korisnika. Na ostvarenje viška prihoda proračunskih sredstava u najvećoj mjeri utjecao je prihod ostvaren po osnovi Sporazuma s Republikom Hrvatskom o namirenju dugovanja ustupanjem nekretnina te prihod od pomoći iz Europskih fondova po osnovi sufinanciranja velikih gradskih projekata, a u manjoj mjeri je utjecalo i ostvarenje ostalih namjenskih prihoda te poreznih prihoda.
Mađerić je pojasnio kako je temeljem sporazuma s Republikom Hrvatskom o namirenju dugovanja ustupanjem nekretnina, Grad Rijeka ostvario prihod od 49.171.131, koliko iznosi procijenjena tržišna vrijednost nekretnina te je po toj osnovi ostvaren proračunski prihod u navedenom iznosu.
U prvom polugodištu 2019. godine se bilježi veće ostvarenje prihoda od pomoći i poreznih prihoda, pa su prihodi od pomoći ostvareni s povećanjem od 12 milijuna kuna, a porezni prihodi s povećanjem od 14,6 milijuna kuna, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Povećanje je dijelom vezano uz novu Odluku o komunalnoj naknadi kojom su na drugačiji način utvrđene zone naplate komunalne naknade te izvršene korekcije koeficijenata zona sukladno stupnju komunalne opremljenosti pojedinih područja u gradu.
Investicijski ciklus
Mađerić je kazao kako je najznačajnije obilježje proračuna u posljednjih nekoliko godina investicijski ciklus kojim dominiraju dva područja: ulaganja u kulturnu infrastrukturu i ulaganja u energetske obnove objekata osnovnih škola i dječjih vrtića. Ulaganja u kulturnu infrastrukturu uključuju projekt revitalizacije kompleksa Benčić, od uređenja Dječje kuće, nove zgrade Gradske knjižnice Rijeka te pripadajućih javnih površina, kao i dovršetak uređenja Upravne zgrade Šećerane kao novog sjedišta Muzeja grada Rijeke, uz obnovu broda Galeb u sklopu projekta Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine. Zbog složene procedure postupaka javne nabave usporena je planirana dinamika početka radova kod pojedinih projekata te će se oni intenzivirati u drugom dijelu godine i u idućoj 2020. godini.
Proračun je planirao i sukcesivno pokriće manjka iz prethodnih godina te je u 2019. godini planirano pokriće dijela manjka u iznosu od 56.032.598 kuna.
U strukturi ostvarenih prihoda i primitaka najveći udjel imaju prihodi poslovanja s 85,3%, slijede prihodi od prodaje nefinancijske imovine s udjelom od 12,8% te primici od financijske imovine i zaduživanja s udjelom od 1,9%. Prihodi od poreza, kao najznačajniji prihodi proračuna su ostvareni su u iznosu od 207.049.079 kuna ili 57,6% godišnjeg plana, a u odnosu na ostvarenje poreznih prihoda u prvom polugodištu 2018. godine, veći su za 14,6 milijuna kuna ili 7,6%. Na rast prihoda od poreza utjecale su poboljšane ekonomske okolnosti, rast BDP-a, zaposlenosti i plaća što se odrazilo na rast prihoda od poreza i prireza na dohodak čije ostvarenje je veće za 17,7 milijuna kuna u odnosu na prvo polugodište prethodne 2018. godine.
Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao kako ovakvo izvješće veseli, no podatak o višku od gotovo 100 milijuna kuna ne znači da Grad ima novca za razbacivanje, jer se radi o istovremenim prihodima i rashodima, dok su pomoći iz EU fondova strogo namjenski određene za projekte.
“Svi su radovi u ugovoreni i novcu za tu namjenu bit će do kraja godine i utrošeni. Raduje i podatak o povećanju prihoda od poreza jer to znači da su se povećale plaće ili povećao broj zaposlenih, ali čim pomislite da su stvari krenule nabolje, Vlada, odnosno ministar financija Marić vas nagradi najavom nove porezne reforme koja se odnosi na porez na dohodak i ukoliko bude usvojena imat će veliki utjecaj na prihode jedinica lokalne samouprave, ponajprije na velike gradove. Konkretno, to bi za riječki proračun značilo oko 30 milijuna kuna prihoda manje. Zakonodavac bi trebao onima koji će poreznom reformom biti najviše pogođeni osigurati druge izvore financiranja, odnosno kompenzaciju gubitka”, kazao je gradonačelnik. Izvješće je upućeno na Gradsko vijeće na razmatranje.
Podijeli na društvenim mrežama