Od ulaska Hrvatske u EU, Grad Rijeka je iz europskih fondova povukao sredstva za projekte čija je ukupna vrijednost 590 milijuna kuna, rečeno je na redovnoj konferenciji za novinare gradonačelnika Rijeke Vojka Obersnela. Uspješni su i riječki poduzetnici, koji su u 2016. godini ostvarili neto dobit od preko 772 milijuna kuna, što u odnosu na prethodnu godinu predstavlja povećanje od čak 60 posto.

Grad Rijeka nastavlja uspješan niz dobivanja sredstava iz
fondova Europske unije. Tako je samo u listopadu potpisano deset ugovora o
dodjeli 15,57 milijuna kuna bespovratnih sredstava za programe energetske
učinkovitosti, odnosno obnove fasada, prozora, vrata i krovova na 10 dječjih
vrtića i osnovnih škola. Radovi na o školama Ivan Zajc, Kozala i Pećine te
vrtiću Krnjevo su već započeli, a tijekom studenog planira se raspisivanje
natječaja za radove na školama Gelsi, Podmurvice i Škurinje te vrtićima
Podmurvice, Veseljko i Kvarner.

Ukupna vrijednost ovih projekata iznosi oko 57 milijuna
kuna, za što je osim 15,57 milijuna kuna europskih sredstava, osigurano i  25,3 milijuna kuna iz gradskog proračuna, dok
bi ostatak mogao biti financiran iz posebnog fonda za sufinanciranje europskih
projekata Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, što bi se
trebalo znati do kraja godine.

Grad Rijeka je tijekom 2015. i 2016. godine uspješno
realizirao 19 projekata energetske obnove škola i vrtića vrijednih ukupno 12
milijuna kuna, od čega je gotovo 7 milijuna kuna osigurano iz EU fondova, a
ostatak od 4,78 milijuna iz gradskog proračuna. Također, Gradu Rijeci je na
natječaju Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja odobreno 1,13
milijuna kuna za izradu projektne dokumentacije 15 škola i vrtića.

Projekti vrijedni 590 milijuna kuna

Ovime se nastavlja
uspješno povlačenje sredstava iz europskih fondova – od ulaska u EU do
sada povukli smo ili potpisali ugovore
za projekte vrijedne ukupno oko 590 milijuna kuna. U svemu tome treba računati
da, ovisno o projektu, uz dobivena bespovratna sredstva treba osigurati i
izdvajanja iz gradskog proračuna – negdje dobivamo kompletan iznos, negdje
moramo sudjelovati s 15 ili 25 posto, a negdje s većim iznosima – što je jedan
od izazova s kojima se susrećemo. No, za sada sve izazove uspješno rješavamo,“
kazao je gradonačelnik Obersnel.

Značajnija proračunska sredstva neće biti potrebno osigurati
za projekte pametnih gradova i brodogradnje. Radi se o projektima vrijednim ukupno
183 milijuna kuna, koje su na natječaje za sufinanciranje iz Europske unije
prijavile tvrtke Smart RI i CEKOM Brodogradnja. Te je tvrtke Grad Rijeka u
sklopu projekata centara kompetencije osnovao u suradnji s nizom hrvatskih i
riječkih tvrtki, koje će financirati ostatak sredstava potrebnih za realizaciju
projekata, za koje se još uvijek čega odgovor Europske unije.

Trend rasta riječkog gospodarstva

Osvrćući se na česte rasprave o nepostojanju poduzetništva u
Rijeci, gradonačelnik Obersnel prezentirao je podatke Financijske agencije
(FINA) o rezultatima poslovanja riječkog gospodarstva.

„Nakon odličnih rezultata poslovanja riječkih poduzetnika u
2015. godini, svi ekonomsko-financijski pokazatelji ukazuju da je trend
nastavljen i u 2016. godini. U odnosu na 2015. godinu broj poduzetnika je
povećan za 1,3% uz povećanje broja zaposlenih za 3,6%, odnosno za nešto više od
tisuću novozaposlenih. Ukupni prihodi prešli su 18,5 milijardi kuna, a ono što
veseli više od podatka o ukupnim prihodima je ostvarena dobit od preko 772
milijuna kuna, što u odnosu na prethodnu godinu predstavlja povećanje od čak
60% i gotovo jednako iznosu koji su zajedno ostvarili poduzetnici u Splitu,
Osijeku, Zadru i Dubrovniku,“ kazao je gradonačelnik Obersnel.

Mali i mikro poduzetnici i dalje dominiraju u strukturi
riječkog gospodarstva, a kolika je njihova snaga najbolje govori podatak kako u
ukupnim prihodima sudjeluju s visokih 45 % te predstavljaju najveći generator
rasta riječkog  gospodarstva.

U pet najznačajnijih djelatnosti riječkog gospodarstva,
odnosno u Prerađivačkoj industriji, Građevinarstvu, Trgovini, Prijevozu i
skladištenju te Stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima koje ostvaruju
84% ukupnih prihoda, prosječan porast prihoda bio je oko 6%.  Ukupno su prihodi poduzetnika u četiri od pet
najvažnijih djelatnosti porasli za preko 640 milijuna kuna. Posebno valja
istaknuti 12-postotni porast prihoda, oko 47 milijuna kuna, koji su ostvarili
poduzetnici u sve važnijoj djelatnosti pružanja smještaja, te pripreme i
usluživanja hrane.

U protekloj godini značajno rasle porasle i investicije u
dugotrajnu imovinu za 6,8%, što je za 2,8% više nego rast investicija na nacionalnoj
razini.

U usporedbi s velikim gradovima, riječki poduzetnici su među
najuspješnijima. Tako se po mjerilu ekonomičnosti s ostvarenom neto dobiti po
zaposlenom od 25.942 kuna, Rijeka nalazi iza Zagreba, koji bilježi 42.170 kuna
neto dobiti po zaposlenom. Iza Zagreba Rijeka se nalazi i po ekonomičnosti, što
znači da su riječki poduzetnici ostvarili dobar rezultat racionalnijim
trošenjem resursa od poduzetnika u većini velikih gradova, dok se u vrhu nalazi
i po rentabilnosti. Riječki su poduzetnici ostvarili izvoz u visini od 3,77
milijardi kuna, našavši se tako na drugom mjestu u Hrvatskoj, poslije Zagreba.