Gradonačelnik Filipović: Rijeka je trenutno najveće gradilište u Hrvatskoj

Zahvalivši predstavnicima medija na korektnom i kvalitetnom praćenju rada gradske uprave gradonačelnik Filipović je na ovoj posljednjoj konferenciji za medije izdvojio nekoliko ključnih projekata koji su, po njegovom mišljenju najznačajniji za razvoj našeg grada i za kvalitetu života naših građana.

Uspješno povlačenje bespovratnih EU sredstava

U protekloj godini Grad Rijeka je nastavio s intenzivnim povlačenjem sredstava iz EU fondova, a sustav Grada Rijeke, koji čine gradska uprava, komunalna i trgovačka društva u suvlasništvu Grada Rijeke i gradske ustanove, realizirao je u razdoblju 2017. – 2021. godine putem natječaja za sredstva iz EU fondova čak 141 projekt ukupne vrijednosti preko 4,1 milijardu kuna, odnosno gotovo 554 milijuna eura. Od toga je sustav Grada Rijeke ostvario europskih sredstava u iznosu od 2,2 milijarde kuna ili oko 298 milijuna eura, što Rijeku svrstava u sam vrh u Hrvatskoj po uspješnosti ugovaranja EU projekata.

Jedan od velikih projekata koji se financiraju EU novcem je i 1,76 milijardi kn vrijedan projekt „Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka” za koji je iz EU fondova bespovratno odobreno čak 1,2 milijarde kuna, a u sklopu kojeg su sredinom prosinca započeli prvi radovi na izgradnji i optimizaciji postojećeg sustava javne odvodnje u zapadnom dijelu grada. Također, prekjučer je potpisan i ugovor za izgradnju uređaja drugog stupnja pročišćavanja otpadnih voda na Delti.

Ovaj projekt jedno je od najvećih ulaganja u komunalnu infrastrukturu u Republici Hrvatskoj, a njime je predviđena izgradnja spomenutog pročišćivača zatim gradnja i rekonstrukcija oko 217 kilometara kanalizacije i 125 crpnih stanica uz izvođenje radova na oko 100 kilometara javne vodoopskrbe. „Radi se o, slobodno to tako možemo reći, generacijskom projektu koji će osigurati da na ovom području i u desetljećima koja dolaze imamo čistu i zdravu vodu za piće te čisto more vrhunske kakvoće. Ovim projektom obnovit će se i nadograditi kilometri vodovodne i kanalizacijske mreže čime će biti omogućeno spajanje gotovo svih objekata, njih oko 92 posto, na kanalizacijski sustav“, kazao je Filipović.

Riječki prometni pravac

U ovoj godini izabran je i koncesionar za Zagrebačku obalu – konzorcij koji čine APM Terminals BV iz Nizozemske, jedan je od najvećih operatera kontejnerskih terminala u svijetu i tvrtka kći najvećeg kontejnerskog brodara A.P. Moller Maerska i Enna Logic d.o.o., što za gospodarstvo Rijeke otvara nove perspektive jer Rijeku stavlja kao ishodišnu točku jednog od europskih prometnih koridora.

U tijeku je i izgradnja ceste D 403 koja će spojiti zapadni dio luke i Zvonimirovu ulicu sa čvorom Škurinje riječke zaobilaznice, ali i otvoriti novi ulaz u grad i rasteretiti postojeće ceste.

Također, u ovoj godini dobili smo i koncesionara, tvrtku ACI-Gitone d.o.o. koja će graditi Aci marinu Rijeka, što će svakako biti dodatni zamah u razvoju Rijeke te otvoriti mnoga nova radna mjesta, kazao je Filipović.

Stanogradnja i gradnja prometne infrastrukture

Ove godine počela je izgradnja 90 stanova po modelu POS-a na Martinkovcu, a stanove grade i privatni investitori, pa se tako na lokalitetu bivše tvornice RIO gradi čak 273 stana. Iduće godine krenut će i izrada pripremne dokumentacije za otvaranje još jedne potencijalne lokacije na području Krnjeva gdje bi se moglo izgraditi 40-ak stanova po modelu POS-a, a Filipović je spomenuo i razvoj područja Rujevica za koje je u tijeku arhitektonski natječaj i koje će svakako otvoriti neke nove priče i mogućnosti za razvoj.

U ovoj godini otvoren je i hotel Hilton koji je podignuo razinu kvalitete turističkih usluga koje Rijeka pruža, uz najavu investitora o mogućem proširenju i izgradnju kongresnog centra. Rijeka je, kazao je Filipović nakon pandemijske 2020., ponovno ostvarila odlične turističke rezultate.

“Rijeka je trenutno najveće gradilište u Hrvatskoj i realizacija svih ovih projekata svakako će našem gradu dati novi vjetar u leđa i otvoriti nove mogućnosti za daljnji razvoj. Svi ovi projekti omogućit će i otvaranje novih radnih mjesta, ali i osigurati odnosno već osiguravaju poslove za poduzetnike koji ih realiziraju. Neki od nabrojanih projekata su gradski, neke realizira država, a neki su investicije privatnih poduzetnika. No važno je istaknuti da u realizaciji svih projekata postoji suradnja te da Grad Rijeka, jasno u okvirima svojih mogućnosti i zakonskih ovlasti, pomaže i sudjeluje u realizaciji kada god to može i treba”, kazao je Filipović.

Potpore poduzetništvu

Kako je naglasio gradonačelnik, jedna od bitnijih odrednica u promišljanju razvoja Rijeke je potpora poduzetništvu pa je tako Grad, primjerice, u ovoj godini dodijelio nepovratne subvencije za poduzetnike u ukupnom iznosu od 2 milijuna kuna, a ta će svota u narednim godinama i rasti, pripremljen je projekt izgradnje još jednog poduzetničkog inkubatora odnosno za rekonstrukciju i prenamjenu zgrade energane bivše tvornice papira u Rijeci u inkubator za kreativne tehnologije i IT industriju, a krenula je i izgradnja Poduzetničke zone Bodulovo. Svi ovi projekti nastavljaju se u idućoj godini i utkani su u proračun za 2021. Potpore poduzetništvu podržali su i gradski vijećnici amandmanima pri usvajanju proračuna.

Ulaganja u nove autobuse Autotroleja

Ove godine završen je i veliki investicijski ciklus tijekom kojeg je kroz EU projekte kupljeno čak 54 nova autobusa. Ulaganje će se nastaviti realizacijom novog EU projekta za koji se priprema potrebna dokumentacija, odnosno nabavkom još 37 novih autobusa.

Proračun, Otvoreni proračun i transparentnost

Grad Rijeka godinama provodi niz aktivnosti koje doprinose razvoju transparentnosti rada uprave, a što mu je osiguralo titulu najtransparentnijeg hrvatskog grada. Na tom tragu, u ovoj je godini pokrenuta i aplikacija Otvoreni proračun, koja na jednostavan i lako pretraživ način široj javnosti daje uvid u pororačunske isplate u realnom vremenu i to ne samo isplate iz proračuna gradske uprave, nego i svih ustanova i ostalih korisnika proračuna koji su objedinjeni u sustavu riznice.

Što se tiče samog proračuna, on za iduću godinu iznosi 1.227.753.157 kn, što predstavlja povećanje za 1,5% ili za 17,6 mil. kn u odnosu na proračun 2021. g. Ukupni rashodi i izdaci u 2022. godini su planiraju u manjem iznosu nego prihodi i iznose 1.202.700.000 kuna. U odnosu na proračun 2021. g., rashodi i izdaci u 2022. godini su veći za 1,9% ili za 22,5 mil. kn.
Grad u Proračunu za 2022. i u projekcijama za 2023. i 2024. godinu planira veće prihode od rashoda u rasponu od cca 28 – 45 mil. kn godišnje, koji se neće trošiti za tekuću potrošnju nego se navedena sredstva usmjeravaju u pokriće prenesenog manjka iz prethodnih godina, što se temelji na usvojenom Planu mjera za pokriće manjka i smanjenja obveza Grada Rijeke.

Cilj Grada Rijeke je doprinijeti poreznom rasterećenju građana. Stoga se u predstojećem srednjoročnom razdoblju planira postupno smanjenje stope prireza porezu na dohodak. U 2022. godini se planira smanjenje stope za jedan postotni bod te bi stopa prireza iznosila 14 %, u 2023. godini 13% te 12% u 2024. godini, s ciljem da se u 2025. godini prirez smanji na ciljanu veličinu od 10%.

Proračun 2022. i projekcije za 2023. – 2024. godinu obilježava opredjeljenje Grada da zadrži kontinuitet dostignutih standarda te uvođenje novih projekata i poboljšanja u raznim područjima. Velik broj projekata se sufinancira iz europskih sredstava te se i nadalje planira intenzivno pripremati projekte s kojima se može aplicirati na natječaje za europska sredstva.

Naglasio bih kako su pri donošenju proračuna prihvaćeni i amandmani dijela gradskih vijećnika, ali su isto tako, u sastavljanju proračuna i ove godine participirali građani kroz edukativnu proračunsku online igru Proračun(ajme) predlažući projekte za koje bi željeli da nađu mjesto u budućem proračunu, odnosno predlažući projekte kroz Riječki program lokalnog partnerstva i program Malih komunalnih akcija, kojima građani ove godine neposredno utječu na raspodjelu oko 16 milijuna kuna proračunskih sredstava s kojima se planira realizirati 350-400 projekata koje su građani predložili.

O ulaganjima u odgoj i obrazovanje i socijalni program govorili su gradonačelnikovi zamjenici Sandra Krpan i Goran Palčevski.

Vrtićki i jaslički kapaciteti

Zamjenica Sandra Krpan je među najznačajnijim projektima realiziranim u ovoj godini izdvojila uređenje odnosno preuređenje niza prostora u postojećim objektima gradskih predškolskih ustanova i OŠ Kozala u prostore za dodatne vrtićke skupine kako bi se smanjio broj neupisane djece u jasličke programe na području Rijeke. Grad Rijeka je tako tijekom ljeta uredio dodatne prostore u vrtićima Potok, Vidrice, Kvarner, Veseljko, Radost i Mirta, te u ovom prostoru OŠ Kozala mjesto u vrtićima je pronašlo još 96 riječkih mališana, a zaposlilo se i dodatnih 26 djelatnika.

“Navedena uređenja nisu konačna”, rekla je Krpan, “jer nastavljamo intenzivno raditi na povećanju smještajnih kapaciteta u gradske vrtićke ustanove. Namjere nam je za postojeće korisnike Centra za odgoj i obrazovanje Rijeka na Baredicama pronaći adekvatniji i dobro opremljeni prostor, a u objektu na Baredicama otvoriti nove vrtićke kapacitete. Također, jedna od ideja je u suradnji s Učiteljskim fakultetom i Sveučilištem otvoriti vrtić u sklopu Kampusa kao mjesto za provođenje praktičnog djela nastave studenata, a kasnije možda i otvaranje manjih vrtićkih kapaciteta u sklopu KBC-a ili kod većih poslovnih subjekata.”

Riječki školski nadstandard

Krpan je najavila kako će se nastaviti s provedbom programa koji obuhvaćaju riječki školski nadstandard, te krenuti s opsežnim pripremama za uvođenje zdravstvenog odgoja u osnovne škole, odnosno škole čiji je Grad Rijeka osnivač i vjeruje da ćemo to uspjeti realizirati do kraja ovog mandata, i to po uzoru na veoma uspješan projekt Građanskog odgoja.
Također, pokrenut je i projekt besplatnih higijenskih uložaka u osnovnim školama koji će biti dostupni od idućeg polugodišta. Natječaj je proveden i odabran dobavljač, za što će se iz proračuna izdvojiti 165.805 kuna, a higijenski ulošci bit će dostupni za sve djevojčice.

Kvart kulture u Benčiću

Govoreći o nasljeđu EPK 2020. Krpan je kazala kako se usprkos problemima s pandemijom u sklopu EPK počeo razvijati kvart kulture u Benčiću. Otvorena je Dječja kuća, jedinstveno mjesto s različitim kulturnim sadržajima za naše najmlađe sugrađane, a svi prvašići dobili su besplatan upis u Gradsku knjižnicu Rijeka. U 2022. se očekuje dovršenje uređenja javnih površina kao i dovršenje knjižnice u Benčiću što je svakako jedan od značajnih projekata za naš grad.
Uz već spomenuto povećanje kapaciteta dječjih vrtića, proračunom za iduću godinu definiran je i kontinuitet odnosno stalno uvođenje poboljšanja u provođenju programa odgoja i obrazovanja po kojima je Grad prepoznatljiv: stipendije, sufinanciranje privatnih vrtića, građanski odgoj, pomoćnici u nastavi za djecu s teškoćama, podrška logopedskom centru i studiju logopedije.

Ulaganja u sport

Što se ulaganja u sport tiče, Krpan je najavila povećanje sredstava za javne potrebe u sportu, posebice za aktivnosti treninga i natjecanja sportaša, kroz sve tri godine 2022. – 2024. Nakon što je ove godine dijelom obnovljeno nogometno igralište u sklopu Sportsko-rekreacijskog centra Belveder, iduće godine planira se zamjena travnjaka na nogometnom igralištu „Robert Komen“. Također, u ovoj godini obnovljen i teniski teren u sklopu sportsko-rekreacijskog centra Mlaka.
Nastavljaju se i ulaganja u energetske obnove škola i dječjih vrtića. Nakon uspješno završenog ciklusa u kojem je energetski obnovljeno 27 objekata vrtića i škola te stara zgrada Muzeja grada Rijeke, za 2022. godinu se planira izrada projektne dokumentacije kako bi se Grad pripremio za apliciranje na nove natječaje za energetsku obnovu škola i vrtića, a u 2023. i 2024. se planiraju radovi na navedenim objektima.

Mjere u zdravstvu i socijalnoj skrbi

Zamjenik Goran Palčevski je govorio kako Grad Rijeka, osim što omogućuje smještaj djece u gradske vrtiće, sufinancira rad privatnih vrtića u Rijeci te smještaj djece u vrtiće na području drugih gradova Grad Rijeka od iduće će godine sufinancirati i obrte za čuvanje djece sufinancira i čuvanje djece kod dadilja. Odluka se prvenstveno odnosi na jasličku dob djece, starosti od 6 mjeseci do 3. godine, budući da trenutni kapaciteti, unatoč uloženim naporima, nisu dostatni kako bi se svu djecu čiji roditelji za to imaju potrebe uključilo u vrtićki program. Roditelji će plaćati 720 kuna, a Grad Rijeka podmirivati preostali iznos do maksimalnih 2.800 kuna.

Bolnica za majku i dijete

Zamjenik Palčevski je naglasio kako je Grad Rijeka do sada za izgradnju nove bolnice izdvojio preko 50 milijuna kuna, što u imovinsko-pravne poslove, otkup zemljišta, izgradnju infrastrukture i potrebnih cesta. Što se priče oko rotora na ulazu u buduću bolnicu tiče, sa strane Grada sve je napravljeno vezano uz izvlaštenje sporne čestice i izgradnju pristupne ceste, odnosno otkup zemljišta i Grad je već sa svoje strane potpisao sve ugovore. Izgradnja ceste i rotora će krenuti na vrijeme, a sredstva će se odrediti rebalansom proračuna.

Dvostruko veća sredstva za novorođenu djecu

Palčevski je govorio o provođenju pronatalitetne politike. Sljedeće godine roditelji će za nabavu opreme za prvorođeno dijete dobivati 3.000 kuna, za drugorođeno dijete 4.000 kuna, za trećerođeno i svako daljnje rođeno dijete po 6.000 kuna, umjesto trenutnih 1.500 kuna za prvorođeno dijete, 2.000 kuna za drugorođeno dijete te 3.000 kuna za trećerođeno i svako daljnje rođeno dijete.

Dodatno, Grad Rijeka za bebe rođene u obiteljima koje su korisnici socijalnog programa dodjeljuje i jednokratan poklon-bon u iznosu od 2000 kn za nabavu opreme za novorođenče. Treba reći i da će Grad u 2022. sufinancirati i uređenje laboratorijskog prostora studijskog programa farmacije na Sveučilištu Rijeka.

Zdravlje i sigurnost građana prioritet

Gradonačelnik Filipović se osvrnuo i na najavljeni pa otkazani doček Nove godine na otvorenom koji je, nažalost, ponovno obilježen pandemijom i aktualnim epidemiološkim mjerama.

„Grad Rijeka je, u nadi da će situacija ipak biti malo drugačija, planirao organizirati koncert Nene Belana i Fiumensa na Korzu, no nakon što je stigao strogi epidemiološki okvir Nastavnog zavoda prema kojem se traži da se koncert održi uz covid potvrde i spriječi ulazak na koncert osobama bez te potvrde ili eventualno nekog drugog dokaza, ali i da se za svakog sudionika osigura po 4 četvorna metra, odnosno u praksi to znači da je potrebno ograditi prostor za publiku te u taj prostor omogućiti ulaz malom broju ljudi kako bi mogli zadovoljiti uvjet od 4 kvadrata po osobi. Uvidjeli smo da uz takve mjere organizacija koncerta nema smisla. Provođenje mjera Zavoda rezultiralo bi kršenjem ostalih aktualnih mjera. No, ukoliko bi se koncert organizirao na takav način, realno je očekivati da bi oko ograđenog koncertnog prostora ostao znatno veći broj ljudi no što bi ih moglo biti unutar tog prostora i oko ograđenog prostora stvarale bi se velike gužve, a time i kršili svi ostali aktualni epidemiološki okviri. Žao mi je da je to se tako ispalo na koncu, no živimo u vrlo specifičnim uvjetima pandemije koja će, toplo se nadam, uskoro doći svojem kraju. Stoga je upravo kraj pandemije moja novogodišnja želja za sve nas”, kazao je gradonačelnik Filipović i zaželio svima sretnu novu godinu.