Gradski vijećnici usvojili plan gospodarenja otpadom do 2022. godine

O gospodarenju otpadom kao jednom od najzahtjevnijih i
najkompleksnijih područja zaštite okoliša, u ime izrađivača govorio je mr.sc. Ivan Barbić. Plan je prošao sve
instance, uključujući i javnu raspravu, a pravni temelj za njegov u izradu je
Zakon o održivom gospodarenju otpadom, čiji su osnovni ciljevi smanjivanje
biorazgradivog opada koji proizvodi stakleničke plinove.

Sakupljanje otpada za reciklažu do 60 posto

Ovim je dokumentom procijenjen godišnji porast proizvedenih
količina komunalnog otpada do 2022.g. te predložen plan smanjenja količine
otpada, plan povećanja godišnjih količina odvojeno sakupljenog otpada, plan postizanja stope odvojenog sakupljanja
reciklabilnog komunalnog otpada na 60% mase ukupno prikupljenog otpada, uključivo plan povećanja godišnjih
količina odvojeno sakupljenog biootpada, kako bi se postigla stopa sakupljanja
od 40% proizvedene količine, ako se odvojeno sakupljanje pokaže opravdanim,
izvedivim i održivim. Također, procijenjena je masa biorazgradivog otpada kao i
ukupna masa komunalnog otpada, koju bi 2020. godine bilo dopušteno odložiti na
odlagalište te utjecaj mehaničko-biološke obrade na količine odloženog otpada.
Barbić je kazao kako je trenutno stanje u Rijeci.

Glavne promjene predviđene Planom odnose se na uvođenje
kompostiranja kod kuće, prijelaz na sakupljanje od vrata do vrata
miješanog komunalnog otpada i papira, ograničenje raspolaganja
odvojeno sakupljenom otpadnom plastikom i otpadnim staklom, prijelaz na
pojedinačnu nenaplatnu uslugu sakupljanja glomaznog komunalnog otpada, uvođenje
sustava naplate usluge prema količini predanog miješanog komunalnog otpada i
dr. Plan također obuhvaća i ulaganje u infrastrukturu: nabavu kućnih
kompostera, spremnika i vozila za sakupljanje otpada, tri nove građevine i
jedno mobilno reciklažno dvorište za komunalni otpad, sortirnicu za odvojeno
sakupljeni otpad, osiguranje biološke obrade odvojeno sakupljenog biootpada kao
i veće sudjelovanje korisnika u sakupljanju otpada. Potrebna ulaganja u
prilagodbu postojećeg sustava procijenjena su na oko 92 milijuna kuna, a velik
dio sredstava će se povući kroz EU fondove Koherentnost i kohezija.

Plan predviđa da se u 2018.g napravi studija izvedivosti
zasebnog prikupljana biootpada i njegove uporabe, o čemu će se konačna odluka
donijeti nakon izrade studije, a provoditi u 2019. i 2020. g. Plan je usvojen s
25 glasova za i pet suzdržanih.

Gradsko vijeće je ujedno, obavljanje javne usluge
prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada te
usluga povezanih s javnom uslugom na području Rijeke, dodijelilo KD Čistoća
d.o.o.

Odluka o načinu prikupljanja otpada

Na prijedlog ove odluke vijećnici su dali čitav niz
amandmana. Direktorica „Čistoće“ Jasna
Kukuljan kazala je kako se Odlukom uređuje cijena javne usluge koja se
sastoji od cijene javne usluge za količinu predanog otpada, cijene obvezne minimalne
javne usluge i cijene ugovorne kazne. Korisnici će dobiti na potpis Izjavu o
načinu korištenja usluge koja će biti temelj za ugovor s KD-om Čistoća, koje će
osigurati spremnike za prikupljanje otpada, dok će osiguranje spremnika biti
obveza korisnika. Minimalni volumen za kućanstva određuje se sukladno broju
članova kućanstva. Cijena za količinu predanog komunalnog otpada sastojat će se
od jedinične cijene za pražnjenje volumena spremnika komunalnog otpada i broja
pražnjenja u obračunskom razdoblju te udjela korisnika u korištenju
spremnika. Cilj je omogućiti korisnicima upravljanje vlastitim otpadom i ujedno
ih potaknuti na odvajanje otpada poput papira, plastike, metala i stakla.

Duško Milovanović
(Klub SDP-a) je kazao kako je problem zbrinjavanja otpada zajednički
problem svih nas. Smatra da je nacrt akta dobar, za uspostavljanje javnog,
kvalitetnog i održivog načina prikupljana otpada. Korisnici mogu sami utjecati
na mjesečne račune. Pozvao je upravitelje višestambenih zgrada da se uključe u
rješavanje te problematike u suradnji s Gradom i Čistoćom. Neće biti
jednostavno i vjeruje da će se pojaviti problemi, ali ako je to cijena koju se
mora platiti mora je se i prihvatiti. U medijima je negativna percepcija prema
Marišćini, ali povratka na iskrcavanje otpada na livadu i zatrpavanje zemljom
više nema. Važna je edukacija u vrtićima i školama,

Petra Mandić (MOST)
kazala je kako Zakon i uredba određuju odvajanje biootpada, a Rijeka za to nije
spremna jer je očito da se biootpad u dogledno vrijeme neće prikupljati
odvojeno, što bi po njenom mišljenju bilo povoljnije za građane. Kazala je kako
je Istarskoj županiji upućen dopis kako sustav funkcioniranja CZGO-a nije
sukladan zakonu. Istarska županija dobila je Grace period na 5 godina i treba
planirati novi sustav gospodarenja otpadom. Isti takav dopis bit će upućen i
Gradu Rijeci. Nejasnim smatra i proceduru dodjele spremnika i hoće li korisnici
moći tražiti manji spremnik, na osnovu kojeg se određuje cijena te smatra da je
predložena Odluka suprotna zakonu.

Ivona Milinović (HDZ)
Odluku smatra nedovoljno razrađenom, jer nema parametara po kojima korisnici
mogu utjecati na cijenu usluge. Po njoj, svu odgovornost i utjecaj na izradi
cijene ima gradonačelnik. Milinović smatra kako je riječ o svojevrsnom
lihvarskom ugovoru po kojem je Čistoća zaštićena kao lički medvjed, zato su
pripremili amandmane, koje je gradonačelnik većinom usvojio.

Ana Trošelj (PGS)
kazala je kako smatra da Odluka nije suprotna zakonu.

Rasprava o prikupljanju biotpada

Komentirajući primjedbe vijećnika, gradonačelnik Vojko Obersnel naglasio je da kad je
riječ o biotpadu cijela priča suluda kada je riječ o Istarskoj i
Primorsko-goranskoj županiji, jer obje imaju uspostavljen sustav
mehaničko-biološke obrade otpada. „Tvrdite da je odabrana pogrešna tehnologija,
ali ne pitate tko je pogriješio. Pogriješio je državni tajnik Nikola Ružinski,
član HDZ-a koji je inzistirao na primjeni MBO tehnologije koja je ušla u
Strategiju gospodarenja otpadom RH. Najveći dio troškova izgradnje Centara za
gospodarenje otpadom je pokriven je sredstvima EU-a, ali smo jedan dio platili
iz proračuna. Inzistirati na odvojenom prikupljanju biootpada trenutno je
neizvodivo jer za to treba kupiti nove spremnike, naći prostor i izgraditi
kompostanu. Dio troškova za to bi mogao biti plaćen iz sredstava Fonda, ali bi
preostali iznos morali platiti građani“. I u MBO sustavu se postiže efekt
oporabe biootpada jer se isti obrađuje i od njega proizvodi plin metan koji se
može dalje koristiti. Što se Rijeke tiče, mi smo ispunili zakonske preporuke
vezane uz oporabu biootpada, što je Ministarstvo na neki način i priznalo u
svojem dopisu. Načelno nije protiv primjene ovakvog rješenja, ali nije za njenu
primjenu u ovom trenutku. Usvajajući Plan usvojili ste i činjenicu da će ove
godine biti napravljena Studija koja će pokazati izvodivost odvojenog
prikupljanja biootpada. Rezultati studije bi se počeli primjenjivati u 2019. i
2020. godini. Što se amandmana tiče, ne može prihvatiti amandmane vijećnika
Popova i Petre Mandić, ali je prihvati dio amandmana vijećnika Kluba HDZ-a.

„Uredba je donesena u studenom prošle godine. Što se nas
tiče stvorili smo sve preduvjete za njeno provođenje. Primarna selekcija se
primjenjuje, osim u dijelu koji se tiče bio otpada. Ovom odlukom se de facto
određuje način obračuna koji ide prema korisnicima. Odluku su pripremali Grad i
Čistoća zajedno. Uredba po kojoj je pisana ova Odluka je napisana u nekoj
kancelariji gdje očito nitko nije razmišljao kako Uredbu primijeniti u neboderu
ili naselju poput Škurinja s velikim višestambenim objektima. Za njih će biti
potrebno duže vrijeme prilagodbe. Ako se odluka ne usvoji, Grad će vjerojatno
platiti kaznu. Što nije najveći problem. Veći problem je to što na snazi ostaje postojeća odluka, pa
će građani do usvajanja neke nove odluke i dalje plaćati odvoz smeća prema
postojećoj cijeni. Ministarstvo je donijelo odluku da se zbog kratkoće vremena
od kad je donesena uredba, do roka donošenja odluke u jedinicama lokalne
samouprave, neće naplaćivati kazne. Odluka je suluda, ali nismo rekli da je
nećemo poštivati. Ministarstvo je donijelo strategiju na temelju koje su
napravljena dva centra za gospodarenje otpadom tehnologijom mehaničko-biološke
obrade. To isto ministarstvo nakon nekoliko godina kaže mi smo se šalili i nema
veze što smo potrošili 23 milijuna eura i još toliko svojih sredstava. Sve to
zaboravite i radite drugačije. To je za mene suludo”, kazao je gradonačelnik.

Pročelnica Irena
Miličević također se uključila u raspravu, kazujući kako se kao osoba koja
je sudjelovala u izradi Odluke, osjeća neugodno, jer po onom što se govori
ispada da je Odluka na rubu zakona i na štetu građana, što nije istina. Volumen
spremnika utvrđuje davatelj usluga na temelju podataka koje je dobio od
korisnika, ako se tijekom korištenja utvrdi da su se uvjeti promijenili ili da
je spremnik prevelik, on će biti smanjen.

Ivona Milinović
misli da iznos ugovorne kazne u slučaju oštećenja opreme mora biti razmjeran
troškovima ulaganjima. Podržat će prijedlog odluke, premda nisu najzadovoljniji
odlukom i vjerojatno će je morati mijenjati u hodu, kako se ona bude
implementirala. Ne preuzimaju odgovornost za visinu cijene i ograđuju se od
konačnog cjenika, jer će ga donijeti gradonačelnik. Morat će se učiniti više na
edukaciji građana.

Gradonačelnik je još jednom upozorio kako će inzistiranje na
provođenju odluke o posebnim prikupljanjem biootpada imati posljedice za
građane. Od nabave novih spremnika, pronalaženja lokacije i izgradnje
kompostane, što se u naredne dvije-tri godine neće moći realizirati, pa će se
tako prikupljen biootpad i dalje zbrinjavati u CZGO Marišćina. Ministarstvo je
također priznalo da se kroz MBO sustav zbrinjava i biootpad, ali preporučuje da
se uvede odvojeno prikupljanje i zbrinjavanje biootpada, što je Vijeće
usvojilo, prethodnom odlukom koja sadrži obvezu izrade Studije provedivosti i
provođenje njenih rezultata u 2019. i 2020.

Što se tiče ovlaštenja na davanje suglasnosti na cjenik,
gradonačelnik je kazao kako nema intencije na povećanje cijene zbrinjavanja
linearno. Cijena će se smanjiti generalno ljudima koji žive u većem stanu, a
ima ih manje, a povećati onima koji žive u manjem stanu, a ima ih više, naravno
ovisno o količini i vrsti otpada koji proizvode.

Odluka je usvojena sa 26 glasova, odnosno većinom. Protiv su
bili vijećnici Mosta i Nezavisni, a suzdržan Danko Švorinić.