Gradu Rijeci i ove godine priznanje za transparentnost proračuna

Institut za javne financije u svom je izvješću posebno
istaknuo one lokalne jedinice koje su u svim dosadašnjim ciklusima, a do
sada ih je bilo pet, objavile svih pet traženih dokumenata.
Osim Rijeke to su još i – Krapinsko-zagorska županija, Šibensko-kninska,
Varaždinska i Zadarska županija, te gradovi Buzet, Koprivnica, Opatija,
Osijek, Pazin, Pula, Slavonski Brod, Vodice i Zagreb.

Za Rijeku je još specifično podvučeno da je otišla i korak dalje pa „građanima nudi e-konzultacije da ocijene tekući proračun i ponude i obrazlože svoje prijedloge i projekte za iduću proračunsku godinu, participativno budžetiranje
da sudjeluju u planiranju i donošenju proračuna kroz male komunalne
akcije i program lokalnog partnerstva, te edukativnu proračunsku igru Proračun(ajme).“

Predstavljanje rezultata istraživanja moderirala je Katarina Ott,
ravnateljica Instituta za javne financije, a prisutnima su se svojim
kratkim izlaganjima obratili: Ivana Jakir Bajo, pomoćnica ministra
financija, Katica Prpić, državna tajnica u Ministarstvu uprave, Vojko Obersnel, gradonačelnik Grada Rijeke, Mato Čičak, načelnik Općine Rugvica, Tatjana Matošević, pročelnica upravnog odjela za proračun i financije Istarske županije i Mihaela Bronić, znanstvenica u Institutu za javne financije.

Obersnel je u svom izlaganju istaknuo da Rijeka već jako dugo sve
službene dokumente, akte i odluke objavljuje na službenom gradskom
portalu: “Dapače, Rijeka 8 dana prije održavanja sjednice predstavničkog
tijela, šalje vijećnicima mailom, a na gradskom portalu javno
objavljuje, i dnevni red sjednice i sve materijale o kojima će vijeće
raspravljati. Tako je s Prijedlogom proračuna, a isti princip se odnosi i
na Polugodišnji, odnosno Godišnji izvještaj proračuna.”

Na javnu objavu samog izglasanog dokumenta Proračuna gradove
općine i županije obvezuje, između ostalog, i Zakon o pravu na pristup
informacijama, pa je Obersnel naveo da ne postoji ni jedan razlog zbog kojeg bi javnosti bila uskraćena dostupnost i tog dokumenta.
Posebno je istaknuo da Rijeka nadilazi i zakonsku obavezu objave
proračuna na 3 razini konta, pa ga osim na trećoj, objavljuje i na 4.
razini i to u strojno čitljivim i lako pretraživim formatima.

Neujednačena transparentnost proračuna gradova, općina i županija

Riječki gradonačelnik govorio je dalje o spomenutim riječkim modelima
sudjelovanja građana u planiranju i donošenju proračuna, a na kraju
svog izlaganja osvrnuo se na činjenicu neujednačene transparentnosti
gradova općina i županija po pitanju proračuna, čime se i bave rezultati
ovog istraživanja, te naveo da će, sve dok transparentnost ovisi o
političkoj volji čelnika javnih uprava ili o dobroj volji službenika za
razvojem modela transparentnosti i participiranja, stanje u 576 gradova
općina i županija biti vrlo raznoliko.

Naime, prema rezultatima istraživanja, prosječna proračunska
transparentnost svih županija, gradova i općina od mogućih 5 iznosi
3,52. Ovogodišnji prosjek županija iznosi 4,9, gradova 4 i općina 3,3.
Iako po prvi put nema grada bez objavljenog bar jednog proračunskog
dokumenta, ni općine bez službene mrežne stranice, i dalje su prisutne
prevelike razlike, posebice među općinama, a, kako stoji u izvješću
Instituta, brojni će gradovi i veliki dio općina morati još puno truda
uložiti da zadovolje zakonske obveze i preporuke Ministarstva financija.

Pomoć medija u osvještavanju građana i građanski odgoj u školama

Obersnel, osvrćući se na ovu temu, naglašava da još uvijek ne postoji
ni snažni pritisak ni inzistiranje šire javnosti, niti jasna
osviještenost šire javnosti – o nužnosti javne objave i proračuna i svih
ostalih akata i odluka koje donose tijela javne vlasti.

Rješenje ovog problema, Obersnel među ostalim vidi u pomoći medija koji pisanjem o transparentnosti javnih službi značajno mogu doprinijeti u osvještavanju važnosti ove teme
kod građana. A postoji, kako je naveo, i paralelni, dugoročniji put –
odgoj i obrazovanje novih mladih generacija za život u demokratskom,
građanski uređenom društvu. U tom je kontekstu istakao važnost uvođenja građanskog odgoja u škole
jer se takvim odgojem stvara društvo u kojem građani znaju svoja prava,
znaju nadležnosti i obaveze jedinica lokalne samouprave i inzistiraju
na dostizanju visokog stupnja transparentnosti i otvorenosti uprava
prema njihovim traženjima.

Preporuke Instituta za javne financije

Institut za javne financije u svom je izvješću donio i konkretne
preporuke za povećanje proračunske transparentnosti koje upućuje svim
razinama javnih uprava i javnosti:

Lokalnim jedinicama:

• Ukoliko još uvijek ne objavljuju proračunske dokumente, moraju ih
  početi objavljivati i to barem one zakonski propisane, a po mogućnosti i
  one koje im Ministarstvo financija preporučuje.
• Ukoliko objavljuju tek neke od dokumenata, moraju shvatiti i značaj
  dokumenata koje najčešće ne objavljuju – prijedlog proračuna, godišnji
  izvještaj o izvršenju i proračunski vodič – za razumijevanje
  proračunskog ciklusa i sudjelovanje građana u proračunskom procesu.
• Ukoliko još uvijek ne objavljuju pravovremeno, moraju shvatiti da je
  sve proračunske dokumente neophodno objavljivati u trenutku kada ih
  izvršna vlast šalje predstavničkoj (osim izglasanog proračuna koji se
  objavljuje tek nakon što ga predstavnička vlast izglasa) kako bi se i
  javnost mogla informirati o njihovu sadržaju i utjecati na njihovo
  donošenje;
• Ukoliko još nisu poslušale preporuku Ministarstva financija, a
  rijetke jesu, trebaju sve proračunske dokumente početi objavljivati i u
  strojno čitljivim formatima.

Županijama:

• Budući da su u okvirima ovoga istraživanja već dosegle visoke razine
  transparentnosti, županije bi trebale poticati i pomagati lokalnim
  jedinicama na svom području, osobito manjim i siromašnijim, da i one
  postanu transparentnije.

Vladi:

• Kako bi zadovoljila preporuke Europske komisije u okviru Europskog
  semestra, Vlada mora „osnažiti proračunski okvir“ i „donijeti nove
  zakone o proračunu i o proračunskoj odgovornosti“, pa bi tom prigodom
  mogla kvalitetno razraditi pitanja proračunske transparentnosti i
  participacije građana u lokalnim proračunima (ali i u državnom
  proračunu!).
• Budući da već postoji zakonska obveza objave određenih proračunskih
  dokumenata na službenim mrežnim stranicama lokalnih jedinica i da su
  propisane kazne i za lokalne jedinice i za osobe odgovorne za njihovo
  neobjavljivanje, mora se početi kontrolirati provedba zakonskih obveza i
  kažnjavati njihovo neispunjavanje.
• U skladu s preporukama Europske komisije, Vlada mora početi
  rješavati problem „rascjepkanosti i funkcionalne raspodjele nadležnosti
  lokalnih jedinica“, pa je i to prigoda da se utvrdi ima li dovoljnog
  opravdanja postojanje lokalnih jedinica koje već godinama nisu kadre
  osigurati ni zakonom propisanu razinu proračunske transparentnosti, a ne
  bi bile kadre ni plaćati predviđene kazne za neispunjavanje tih
  zakonskih obveza.

Javnosti, odnosno građanima, medijima, civilnim udrugama, poduzetnicima, političkim strankama, nezavisnim političarima itd.:

– Budući da brojne lokalne jedinice već nude mnoštvo informacija,
javnost mora pokazati interes, proračunski se obrazovati i
participirati. Proračuni jesu složeni, ali uz pomoć već sada dostupnih
brojnih proračunskih vodiča, aplikacija i vizualizacija, u nizu je
lokalnih jedinica već moguće utjecati na odluke i pozivati vlasti na
odgovorno ponašanje. Isto tako, u lokalnim jedinicama koje još uvijek
ništa ne nude ili ne nude dovoljno, javnost mora ukazivati na primjere
transparentnijih lokalnih jedinica i  zahtijevati više razine
transparentnosti. Uostalom, javnost može i od Vlade zahtijevati da
ispuni preporuke Europske komisije i zabavi se problemom „rascjepkanosti
i funkcionalne raspodjele nadležnosti lokalnih jedinica“.

Podrobniji rezultati istraživanja za sve županije, gradove i općine dostupni su na interaktivnoj karti na web stranici Instituta za javne financije.

Ured Grada Rijeke
Suradnica za odnose s medijima
Iva Balen