Grafički listovi 18.-19. stoljeće – zbirka zavoda i muzeja Prilep

Izložbu će otvoriti gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel, a
posjetiteljima će se obratiti i Gordana Danilovska-Spirovska, ravnateljica
Muzeja Prilep, Branko Maretić, počasni konzul Republike Hrvatske u Bitoli,
Dančo Markovski, veleposlanik Republike Makedonije u Republici Hrvatskoj.

Otkriće fundusa grafika, od strane zavoda i muzeja u
Prilepu, u gradskoj crkvi Navještenja Gospodnjeg, predstavlja izvanredno
značajno otkriće za makedonsku povijest umjetnosti i kulturnu povijest grada
Prilepa. Imajući u vidu  sačuvano skromno
grafičko nasljeđe ”knjižnih ikona” u Makedoniji, ova zbirka kao i zbirka
otkrivena puno prije, u crkvi Svetog Dimitrija, govore da se u Prilepu i
pelagonijskoj regiji, živo komuniciralo sa Svetom Gorom, Karlovačkom  metropolijom, Rilskim  manastirom i pravoslavnom dijasporom u podunavskim
zemljama. Preko ovih djela sagledava se put ove popularne umjetnosti, u
okvirima Balkana.

U zbirci se bilježe i grafike s temama čudotvornih ikona kao
Bogorodica Batopedini ”zaklana” i Venecijanska Bogorodica Odigitrija.

Ujedno se sagledava njena uloga u periodu turkokracije kao
jako sredstvo u odbrani pravoslavlja, 
širenje kultova prosvjetitelja i ikonografskih modela koji će postati
predlošci za ikonopis, životopis i primijenjenu umjetnost. U zbirci Crkve
Navještenja Gospodnjeg otkrivaju se djela (bakrorezi) koji su izrađeni u Beču
(od 1765. godine); u Veneciji, u renomiranoj tiskari Antonio Bortoli, aktivnoj
od 1702-1788. godine gdje su se tiskale grafike i crkvene knjige za pravoslavnu
klijentelu sa Balkana, više grafika iz Hilandarskog manastira, među kojima i
jedna od Pseudo Zaharije  Orfelin iz
1799. godine.

U zbirci se bilježe i grafike s temama čudotvornih ikona kao Bogorodica
Batopedini ”zaklana” i Venecijanska Bogorodica Odigitrija.Isto tako i grafike koje su izrađene u
Konstantinopolju kao i grafike iz tiskare Hadži Isaja iz Rilskog manastira.
Uzimajući u obzir broj djela (oko dvjesto), njihov kronološki raspon od 18. do
kraja 19. stoljeća, njihovo porijeklo, ikonografske osobitosti kao i činjenicu
da u Makedoniji postoji sačuvan mali broj ”knjižnih ikona”, od krucijalnog je
značenja izvršena konzervacija  grafika i
njihova prezentacija i publikacija pred širokom makedonskom i svjetskom
javnosti. Po prvi puta, grafičke ikone bile su prezentirane u svjetskoj
metropoli New Yorku, 2006. godine, u Makedonskom kulturnom centru.