Odluka je to
koju je na prijedlog Odjela za kulturu donio gradonačelnik Rijeke Vojko
Obersnel na današnjem 79. gradonačelnikovom kolegiju, uz napomenu da je Grad Rijeka
već u više navrata dokazao koliko cijeni taj specifični glazbeni izričaj koji
se duboko ukorijenio upravo u Rijeci.
“U nekakvim hrvatskim političkim standardima mi ovdje u Rijeci vodimo više
jednu punkersku politiku, koliko god je oksimoron povezivati politiku i pank,
no u Rijeci je sve moguće pa tako i ovo”, zaključio je gradonačelnik.
“Kao netko tko je u svojim tinejdžerskim godinama vjerovao da je panker, imam
mali ideološki problem da jedan politički ‘establišment’ nešto što je kamen
temeljac jugoslavenskog panka proglašava kulturnim dobrom, no mislim da je to
ipak dobro”, rekao je Ivan Šarar, pročelnik Odjela za kulturu, dodajući
kako punk nije nešto što sistem voli i kada neki sistem odluči
proglasiti punk kulturnim dobrom, to bi uvijek moglo biti loše i po
sistem i po punk. Pročelnik
Šarar dodao je da je inicijativu za proglašenjem grafita kulturnim dobrom
pokrenuo Mićo Antolović, “čovjek koji nas ponekad i tuče, ali s kojim se
ipak može komunicirati”.
Inicijativu za proglašenje grafita Parafa kulturnim dobrom također je dao i publicist i novinar Velid Đekić, koji se i na našem portalu kroz kolumnu “PaviljonRi” bavi istraživanjem riječke baštine. Podsjetimo, grafit Paraf Punk bio je
dio propagandnog uličnog blitz kriega riječkog pankerskog trija Paraf,
kojeg su činili Valter Kocijančić, Zdravko Čabrijan i Dušan Ladavac. Autori
grafita su sami članovi inicijalne postave grupe koja je svoje djelovanje
definirala u okvirima glazbenog i subkulturnog pokreta koji se danas drži
jednim od značajnih poglavlja svjetske pop-kulture. Grupa je ostala ubilježena
ne samo kao prva riječka i hrvatska pankerska družina, nego i prva pankerska grupa
u istočnom, u to doba socijalističkom dijelu europskog kontinenta.
Mjesto grafita nije slučajno, ne samo zbog činjenice da su članovi Parafa
stanovali u tom dijelu grada, nego i zbog toga što je trio u kolovozu 1977.
pretvorio park u ishodišnu točku istočnoeuropskog punka. Riječ je o
nenajavljenom polusatnom nastupu Parafa u parku kada su premijerno izveli
nekoliko vlastitih glazbenih radova, što je prvi autorski materijal
istočnoeuropskog punka. Grafit je nastao korištenjem bijele uljane boje na asfaltu
nogostupa, a s obzirom da je grafit izravno svjedočanstvo vrlo ranog početka
punka kao subkulturnog pokreta u nas i na mnogo širem prostoru, on je jedan od
europski vrijednih znakova urbanog duha Rijeke, a i kulturni faktum sam po
sebi.
Podijeli na društvenim mrežama