Hrvatski paviljon riječkog autorskog tima otvoren na Venecijanskom bijenalu

Na ovogodišnjoj međunarodnoj izložbi arhitekture – 17. Venecijanskom bijenalu otvoren je hrvatski paviljon “Togetherness/Togetherless”.

Paviljon je službeno otvorila ministrica kulture i medija Republike Hrvatske dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, a uzvanicima su ga predstavili arhitekt Idis Turato – povjerenik nastupa te autorski tim koji čine Ida Križaj Leko, Ivan Dorotić, Morana Matković, Davor Mišković, Maša Poljanec, Leo Kirinčić, Jana Horvat i Renato Stanković.

Prigodom otvorenja ministrica Obuljen Koržinek istaknula je kako su međunarodne bijenalne izložbe glavna pokretačka snaga u prezentiranju, produciranju i promišljanju umjetničkih tendencija, a među najznačajnijima je upravo Venecijanski bijenale. Upravo stoga, ministarstvo posebnu pažnju posvećuje ovom zahtjevnom projektu, dodala je ministrica, jer je to izvrsna prilika da se kontekstualiziraju pozicije hrvatskih umjetnika na međunarodnoj sceni.

Najutjecajnija arhitektonska izložba na svijetu

Venecijanski bijenale arhitekture za javnost je otvoren od sutra 22. svibnja pa sve do 21. studenog 2021. u svom 17. izdanju, koje se trebalo održati 2020. no zbog globalne pandemije koronavirusa odgođeno je na ovu godinu.

Riječ je o najvažnijoj i najutjecajnijoj arhitektonskoj izložbi na svijetu koja se bijenalno odvija od 1980. godine i predstavlja presjek svjetske arhitektonske scene i tendencija. Primarna agenda Venecijanskog bijenala cilja izložiti i predstaviti suvremenu arhitekturu i njezina društvena, humanistička i tehnološka pitanja i dosege.

Bijenale je tradicionalno podijeljen na dva glavna dijela; predstavljanje nacionalnih nastupa država iz cijelog svijeta u njihovim paviljonima ili odabranim prostorima te zajednička izložba kustoski odabranih projekata.

Ovogodišnji bijenale broji čak 112 sudionika i timova iz čak 46 zemalja svijeta te brojna popratna događanja, izložbe i bogati program, a hrvatski paviljon nalazi se u prostorima Arsenala.

Hrvatski paviljon „Togetherness / Togetherless“, kao odgovor na temu ovogodišnjeg bijenala “How Will We Live Together” kustosa Hashima Sarkisa, tematizira suvremene izazove zajedništva, položaj pojedinca u društvu i mogućnost arhitekture da svojim pristupom analizira krizu gradova nastalu razvojem novih tehnologija, digitalizacijom, promjenom uvjeta rada i stanovanja te različitim shvaćanjima načina korištenja, planiranja i gradnje javnog prostora.

Autorski tim projekt opisuje kao prostornu kompoziciju koja sugerira kako se svakodnevnim, bazičnim arhitektonskim elementima može stvoriti specifični ambijent, prostor trenutne zajednice.

Industrijsko nasljeđe Rijeke

Pojavnost paviljona “Togetherness / Togetherless” definiraju tri univerzalna elementa arhitekture: pod, stup i krov, materijalizirani korištenjem resursa masovne proizvodnje i industrijskog nasljeđa grada Rijeke.

Povijest, reference i kontekst upisani u koncept paviljona svoje ishodište nalaze u iskustvu grada Rijeke – Europske prijestolnice kulture 2020. te višegodišnjih istraživačkih i izložbenih aktivnosti u sklopu programskih pravaca projekta.

U izvedbi paviljona je posebno značajan doprinos specijaliziranih lokalnih obrtnika, majstora i radnika brodogradilišta, koji su svojim iskustvima i vještinama dodatno naglasili lokalni kontekst paviljona.

Autorski tim koji je surađivao na projektu Rijeka 2020 – EPK

Autorski tim paviljona i projekta „Togetherness / Togetherless“ okupljen je i pozvan na sudjelovanje na inicijativu povjerenika Idisa Turata, kao logična posljedica niza ranijih suradnji kroz DeltaLaba – Centar za urbanu tranziciju, arhitekturu i urbanizam te programske pravce „Slatko i Slano“ te „Dopolavoro“ te izložbu i knjigu “Fiume Fantastika: Fenomeni grada” u sklopu projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture.

Digitalni kontekst projekta i paviljona primarno je baziran na službene web stranice togetherness-togetherless.com s posebno dizajniranim segmentom naslovljenim PLAYGROUND  gdje posjetitelji mogu kombinirati i stvarati vlastite kolaže i arhitektonske artefakte od elemenata “izrezanih” iz riječkog konteksta.

*(Na naslovnoj fotografiji je autorski tim paviljona i kurator Idis Turato / Fotografije: Maja Bosnić i Ivan Dorotić)