Utjecaje umjetničkog pravca pop-arta na arhitekturu, u svom će
predavanju obrazložiti Krešimir Rogina, ugledni arhitekt te dobitnik
mnogobrojnih međunarodnih priznanja.
Jerica Ziherl, ravnateljica MMSU, osvrnuti će se na umjetnički aspekt
pop-arta te na njegove utjecaje u pop kulturi, dok će se Nenad Roban, poznati
dizajner nakita, predavač na Akademiji primijenjenih umjetnosti i Filozofskom
fakultetu u Zagrebu usmjeriti na proučavanje utjecaja pop-arta na vlastito
iskustvo i djelovanje.
Nikica Petković, izvanredni profesor na Odsjeku za kulturalne studije
Filozofskog fakulteta u Rijeci, govorit će o utjecajima pop-art pokreta na
književnu scenu na što će se nadovezati i Iva Žurić, znanstvena novakinja s
istog odsjeka.
Ana Peraica, medijska teoretičarka analizirat će pojavnost pop-arta u
digitalnoj kulturi, Ante Vladislavić, dekan Akademije primijenjenih umjetnosti
govorit će o odnosu mode i pop-arta, a Benedikt Perak istaknut će duhovne i
spoznajne doprinose pop-art pokreta.
U sklopu predavanja, Ivan Sršen iz izdavačke kuće Sandorf predstavit će
nagrađenu biografiju Andyja Warhola Warhol Spirit, autorice Cécile Guilbert,
koju će posjetitelji imati priliku kupiti po promotivnoj cijeni.
Krešimir Rogina: POP-ARH – Ka efemerizaciji monumentalnog
Arhitektonski gledano u prvoj se fazi tzv. “visokog popa”, kojom
dominira svemirska ikonografija, razrađuje tematika visokotehnološkoga
hardvera: čvrstih, dovršenih, nepromjenljivih dijelova opreme za življenje.
Drugu fazu (“kasni i post pop”) karakterizira razmatranje i
realizacija niskotehnološkog softvera, mekanih, nedovršenih i promjenljivih
dijelova opreme za odvijanje raznih životnih funkcija, potaknuto reaktivnim
zemaljskim kretanjima u društvu. Dva su se vida arhitektonskoga izričaja
provlačila kroz obje faze popa. Prvi je pred sebe postavljao iznevjerene
modernističke zadaće kao što su univerzalnost, impersonalnost i estetiku
stroja, pristupajući im tada na drugi način, koncentracijom na sadržaj umjesto
na formu, što je rezultiralo visokim stupnjem nefigurativnosti tehnološki
opslužene “arhitekture”, dovodeći u pitanje i samu nomenklaturu.
Stoga se pojam tada najčešće odmjenjivao prikladnijim nazivom “oblikovanja
okoliša”. Drugi pravac, koji je izravnije i doslovnije impliciran
umjetnošću pop-arta, uvrštava njegove ikonografske strategije u svoju
metodologiju: humor, figuraciju, simboliku, retoriku, ironiju, kič, dekorum,
postižući to uz pomoć kolažiranja, uvećanja, multipliciranja ili ready-madea.
Jerica Ziherl: Andy Warhol prince of Pop
Stoljeće koje je za nama dalo je puno velikih umjetnika, ali ma kako to
pretjerano zvučalo, teško da se iko kao Andy Warhol pokazao toliko značajnim i
utjecajnim u toliko različitim granama kao što su slikarstvo, grafika, glazba,
literatura, fotografija, film i kazalište. U svom izlaganju autorica se
usredotočuje na jedan od segmenata umjetnikova djelovanja te kroz osobno
iskustvo, odrastajući uz utjecaje pop kulture, odnosno rock glazbe šezdesetih i
sedamdesetih, analizira Warholova grafičko/likovna rješenja ondašnjih
album covera. Pored “Velvet Undergraund&Nico” i “Stickly
Fingers” Rolling Stonesa iznose se manje poznati primjeri naslovnica
glazbenih albuma i promidžbenih materijala koje Warhol, na početku svoje
karijere, radi za RCA Record i Blue Note. U kasnijem razdoblju Warhol
je, lucidno shvaćajući snagu i mogućnost masovnih medija, svojim djelovanjem i
sam izrastao u medij te postavio osnove strategija upotrebe masovnih
medija i manipulacije njima.
Nenad Roban: SOUNDSITES report Living POP making ART or Take a walk on
a vibe side
Pop art je bio prisutan na omotnicama vinilnih izdanja prije nego li u
galerijama i na njima je zauvijek ostao.U drugoj polovici pedesetih godina prošlog stoljeća bilo je vidljivo,
zbog pojave i potrebe vizualizacije utjecaja pop i rock glazbe, da je dolazak
novog vizualnog stila neizbježan. Drugi, snažni, val putenog, nesputanog i
angažiranog rocka, koji je iznimno utjecao na promjenu načina života cijele
jedne generacije, morao je šezdesetih dobiti svoj identitet. Pop art je bio
najbolja ilustracija tadašnjeg, novog poimanja stvarnosti. Bio je zavodljiv,
duhovit, ironičan, i jednostavno….sexy. Proživio sam pedesetogodišnju
fascinaciju tim oblikom, gotovo tjelesne, senzacije i pripremio izvještaj o tom
iskustvu.
Nikica Petković: Lječilište jezik, od Seula do JFK-a
Radi se o prozi prominentnog newjorškog pisca Chang Rae Leeja koji u njoj
posreduje iskustvo druge generacije migranta u New Yorku koji je postao dio
njihove main stream lateralne scene pišući na ESL-u, odnosno na
english-as-second-language.
Iva Žurić: Paul Austerova Newyorska trilogija – narativna koncepcija prostora
U izlaganju ću analizirati načine na koje poznati newyorški pisac Paul Auster u
svojemu najpoznatijem romanu Newyorška trilogija pristupa koncepciji identiteta
i prostora. Naglasak će biti na narativnim koncepcijama identiteta i New Yorka
u kojima autor grad simbolički upisuje u tkivo romana te on dobiva bitnu
funkciju organizacije građe. Paul Auster je poznat i prepoznat kao pisac na
newyorškoj literarnoj sceni kojemu je grad mjesto gdje se odvija simbolička
razmjena i gradnja identiteta koji su vječito u mijeni. Suprotstavljanje
prostora i identiteta ovome utjecajnom newyorškom piscu poslužilo je za
izgradnju novih smjerova unutar književnosti koje ga povezuju s tradicijom
američke pop art umjetnosti.
Ana Peraica: Pop Art Add Ins – od reprodukcije do koda za generiranje
Pop-artizma (art-ish) u Photoshopovom Add-inu
Kako je umjetnost ustoličila stil popularne ikone kroz ikonizaciju pop
stila i tko sve danas želi biti Jackie Onassis? Prezentacija se bavi
razlikama izvora, sistema reprodukcije, te distribucije analogne i digitalne
verzije Pop arta, analizirajući definicije stila u programskim linijama
add-ina, te naposljetku definirajući i definirajući “load” ikone na
logički-programskom radije nego na metaforičkom nivou.
Ante Vladislavić: Moda: pop /anti-pop
Andy Warhol, umjetnik koji je započeo kao ilustrator, predstavlja jednu od
najvećih modnih ikona. Utjecao je jednako i na demokratizaciju ali još više na
konceptualizaciju mode.
Možemo reći da je sve predvidio smatrajući da je robna kuća najveći muzej gdje
se umjetnine mogu i kupiti.
Ideolog ”popa” nije međutim predvidio značajne dimenzije mode
danas, a to je svojevrsna ”anti-pop” dimenzija mode, u kojoj više ne vlada
demokratizacija, već samo konceptualizacija. No, to je zapravo slika dominacije
”tog mračnog predmeta žudnje”, predmeta kao proizvoda liberalnog
kapitalizma, dekadencije, smrti, manipulacije.
No jezik mode, kao i uvijek, ostvaruje svoje značenjsku de-teritorijalizaciju u
područje umjetnosti. Nestali pop-izam svoje mjesto sada nalazi u dvosmjernoj
vezi moda-umjetnost-moda. Možda je to upravo područje nekog novog,
demokratskog, ”neo-popa”!
Benedikt Perak: Pop-art i postmoderna duhovnost
Propitivanjem granica stila i tehnike, objekata prikaza te supstancijalnosti
umjetničkog izraza Pop Art zrcali najvažnije značajke postmoderne
duhovnosti zapadne kulture kojima se dokidaju tradicionalne granice profanog i
svetog, tjelesnog i mentalnog, ekonomskog i religijskog. Doticaj je
to s rasterećenjem od neponovljivosti kulturalnog i spoznajnog okvira
svetosti nizom jednakovrijednih trivijalnosti potencijalno preobraženih u niske
značenja nanizanih otjelovljenim domišljanjem
iskustva. Nijanse predodžbi zaigrano se bruse sve do vješto
preistančanog dekontekstualiziranog besmisla, a deskriptivne i preskriptivne
odrednice gube se u odjecima začudne izmještenosti dobro poznate stvarnosti.
Poziv je to na promišljanje samoodređujućeg pitanja: je li ovo jest (sve) što
jest?
Ivan Sršen: predstavljanje knjige autorice Cécile Guilbert: Warhol
Spirit
Ovih je dana u izdanju izdavačke kuće Sandorf objavljena knjiga „Warhol
Spirit“, francuske esejistice Cécile Guilbert (za ovu je knjigu autorica u
studenom 2008. dobila prestižnu francusku književnu nagradu za najbolje
publicističko djelo u 2008. Prix Médicis essai).
Djelo “Warhol spirit” istovremeno je i esej i biografija te na
određen način ulazi u Warholov paradoksni kod; ono pruža novo čitanje
slavnog umjetnika, fotografa, pisca i modela Andyja Warhola. Knjiga sadrži
dvadeset poglavlja u formi fragmenata i liste citata, što je rezultat izravnog
utjecaja estetike kataloga i Warholovog osebujnog opusa. Ona kreiraju sliku
Andyja Warhola kao oportunista, cinika, praznovjernika, globaliste i – genija.
Podijeli na društvenim mrežama