Y:
Prije svega, zašto si odabrao povijest i filozofiju za svoje buduće zvanje/
zanimanje?
Oduvijek sam više
interesa pokazivao prema društveno-humanističkim predmetima pa sam tako povijest
zavolio još u osnovnoj školi. Isto tako, tijekom osnovnoškolskog obrazovanja
sudjelovao sam i u školskoj debati gdje se na neki način rodila sklonost prema
raspravama i argumentaciji svojih stavova što je glavna odlika studija filozofije.
Y: U kojoj si mjeri zadovoljan studijem koji
pohađaš? Kada bi mogao, što bi eventualno mijenjao?
Ja
načelno o svemu promišljam iznimno kritički pa tako i o kvaliteti i ustroju
fakulteta koji pohađam. Moram reći da studij povijesti nije ispunio moja
očekivanja, ali i očekivanja brojnih kolega s kojima studiram. Odsjek za
povijest na riječkom Filozofskom fakultetu kapacitetom znanstvenog osoblja jest
jedan od najmanjih, što se znatno odražava na samu izvedbu nastave. Posljedice
takvog stanja jesu manjak izbornih kolegija, nedostatak stručnog kadra i brojni
drugi problemi s čime su se studenti povijesti uglavnom pomirili tokom svoga
studiranja. Važno je reći da trenutno odsjek nije konkurentan u odnosu na
studije u Europskoj uniji, što je vidljivo iz činjenice da nema zainteresiranih
studenata iz inozemstva koji bi u Rijeku došli na razmjenu. Samim time i
studenti povijesti iz Rijeke stečenim znanjem kroz studij nisu dovoljno
konkurentni u odnosu na kolege iz EU. O ovoj temi moglo bi se još štošta reći i
važno je da se o njoj govori pa predlažem da se održi neki intervju u
budućnosti o studiju povijesti u Rijeci.
Y: Bivši si predsjednik Udruge
studenata povijesti Malleus, sada član, možeš li nam ukratko reći čime se udruga
konkretno bavi i kako utječe na poboljšanje nastave na samom fakultetu te koje
su trenutne aktivnosti udruge?
Udruga
studenata povijesti „Malleus“ od svog osnutka ima nekoliko dugoročnih ciljeva
koji su jednako aktualni i danas. Primarni cilj udruge jest konstruktivan
utjecaj na poboljšanje kvalitete studija na matičnom odsjeku. Sekundarni cilj
je pružiti studentima izvanstudijsko obrazovanje u obliku organiziranja brojnih
simpozija, okruglih stolova, radionica, odlaska na konferencije, terenske nastave
i sl. Isto tako se trudimo potaknuti istraživačke aktivnosti kod studenata
povijesti te im pružiti mogućnost objavljivanja njihovih stručnih radova, a
izdavanjem tih studentskih radova u konačnici popularizirati povijest, ne samo
među studentskom populacijom nego i među širim građanstvom.
Posljedica
takvih ciljeva su i trenutne aktivnosti udruge Malleus, ove godine nastavljamo
s izdavanjem studentskog časopisa Klepsidra koja će javnosti po prvi put biti
dostupna u online obliku negdje krajem ove godine. Također, valja napomenti da
će uredništvo časopisa kao i u prethodnim izdanjima inzistirati na kvaliteti
radova, naglasak će biti stavljen i na estetski izgled samog časopisa kako bi
Klepsidra bila u skladu s trenutnim trendovima u svjetskom izdavaštvu.
Drugi
iznimno važan ali i zahtjevan projekt kojeg udruga provodi ove godine jest „Tjedan
povijesti“ na Filozofskom fakultetu u Rijeci koji će se odvijati od 18. do 22.
ožujka 2013. U pet dana trajanja ovog projekta udruga će predstaviti sve svoje
aktivnosti, pa nas tako očekuju brojna predavanja, radionice izrade srednjovjekovnog
oklopa, obilazak sakralnih znamenitosti grada Rijeke i još mnoštvo toga. No,
ono što bih posebno istaknuo jest okrugli stol na temu „Studij povijesti iz
studentske perspektive“ na kojem će prisustvovati sve udruge studenata
povijesti iz Hrvatske. Na okruglom stolu diskutirati ćemo o ključnim pitanjima
hrvatske historiografije, pa se tako neke od točaka tiču kvalitete studija,
pozicije hrvatske historiografije u odnosu na europsku te komercijalne isplativosti
trenutnog broja odsjeka povijesti u Hrvatskoj.
Y: Osim što studiraš i što si član
USP Malleus, djeluješ i u Studentskom zboru Filozofskog fakulteta. Oduzimaju li
ti sve te aktivnosti previše vremena te kako sve te aktivnosti uspiješ
kvalitetno ukomponirati?
Svi
mi imamo slobodnog vremena, samo je pitanje kako ćemo ga iskoristiti. Ja sam
kao i mnogi drugi koji se bave studentskim aktivizmom svoje slobodno vrijeme
odlučio utrošiti u nešto što smatram da može pomoći zajednici ali i meni samom.
Pa tako umjesto da provedem 3 sata dnevno ispred TV-a ili na Facebooku,
organiziram neku radionicu, napišem projekt ili se bavim fakultetskim
pravilnicima, no valja naglasiti da je studentski aktivizam prema mom shvaćanju
priprema za buduće radno mjesto. Preko rada u različitim udruženjima mogu se
steći brojna znanja koja mnogim studentima jednostavno nisu dostupna kroz
studijski program, a ta znanja su za buduće zaposlenje presudna. Jedno od
takvih znanja je pisanje kvalitetnih projekata, na kojima se baziraju
aktivnosti udruga.
Y: Tvoji daljnji planovi za budućnost?
Planova
je mnogo, međutim pitanje je realizacije u trenutnim okolnostima. Početkom
sljedeće akademske godine planiram otići na jednosemestralnu razmjenu preko Erasmusa
na studij povijesti sociologije u Prag. Ovim putem bih također pozvao sve koji
još nisu iskoristili mogućnost razmjene da to učine što prije jer drugačiji
principi rada u inozemstvu, ali i kontakti te prijateljstva koje možete steći
razmjenama svakako će vas obogatiti u profesionalnom, ali i u privatnom smislu.
S obzirom na trenutno stanje u državi, ambicije nakon završetka studija mi ne
sežu dalje od dobivanja posla u struci. U daljnjoj budućnosti se nadam
pokretanju pojedinih projekata koji mislim da su neophodni za hrvatsku historiografiju, neophodna je moderna i profesionalna web
stranica za povijest, centri za istraživanje, ali isto tako ne isključujem i
mogućnost traženja posla u inozemstvu.
Podijeli na društvenim mrežama