U Palači šećera postavljena je izložba „Nepoznati Klimt – ljubav, smrt, ekstaza“. Izložba se priprema već nekoliko godina i jedan je od vrhunaca projekta Rijeka EPK 2020. Njezina je autorica Deborah Pustišek Antić.
Otvorenju izložbe nazočili su gradonačelnik Vojko Obersnel, veleposlanik Republike Austrije u Hrvatskoj Nj.E. dr. Josef Markus Wuketich, Stephanie Karner, direktorica Austrijskog kulturnog foruma u Zagrebu i Irena Kregar Šegota, direktorica Rijeka 2020.
Kao što je poznato, izložba ima u fokusu originalne slike Gustava i Ernsta Klimta te njihova prijatelja Franza Matscha, nastale da bi se ukrasilo interijer riječkog kazališta u danima njegova otvaranja 1885. godine.
Slike su na izložbi postavljene tako da prizivaju kazališno ozračje, čime je naglašena njihova glamurozna sastavnica. I ona jučerašnja, kada su bivale instalirane na svod spektakularnoga kazališnog zdanja s arhitektonskim potpisom bečkog ateljea Fellner & Helmer. I ona današnja, s obzirom da se slike mogu prvi put nakon proteklih 136 godina vidjeti s publici „normalne“ udaljenosti, dakle pred sobom, u razini očiju. Posljednji put je to bilo moguće na izložbi organiziranoj u Beču 1885. godine.
Multimedijske projekcije
Slikama u Palači šećera društvo danas čine multimedijske, interaktivne projekcije s radovima Gustava Klimta iz njegove kasnije, recimo to tako, postriječke faze. Riječ je o snimkama djela koja se čuvaju u austrijskim i rumunjskim muzejima.
Jedna interaktivna projekcija namijenjena je mlađoj publici. Ona povezuje Klimtove kazališne slike, uključujući studije i crteže za pojedine riječke slike, s riječkim kulturnim nasljeđem i širim povijesno-kulturnim kontekstom. Druga donosi kontrapunkt mladenačkom javnom opusu govoreći o slikarevoj kasnijoj stvaralačkoj fazi. Tu se može vidjeti niz erotskih crteža kojima je dodatno zagolicao zanimanje suvremenika za svoj rad.
Izložbeni katalog o Gustavu Klimtu
U Muzej je stigao i izložbeni katalog, s tekstovima 15 vodećih domaćih i međunarodnih poznavatelja djela Gustava Klimta. Naglasak je na njegovoj ranijoj umjetničkoj fazi, što znači kako tekstovi dobrim dijelom govore o utjecajima slikarskih početaka Gustava Klimta na autorski prevrat koji je uslijedio nakon riječke epizode i smatra se jednim od najrevolucionarnijih u povijesti umjetnosti.
Izdanje nudi priču o Klimtu na 235 stranica, bogato je ilustrirano i pojavljuje su dvije jezične varijante, hrvatskoj i engleskoj. Slikovni prilozi ne donose prikaze samo riječkih slika već ujedno djela koja pokazuju utjecaje prethodnika i suvremenika na stilski razvoj najpoznatijeg od trojice slikara koji su u 19. stoljeću ukrasili svod riječkoga kazališta.
(Foto: Ivica Nikolac)
Podijeli na društvenim mrežama