Izložba “Nepoznati Klimt” u zagrebačkoj Galeriji Klovićevi dvori

„Nepoznati Klimt – ljubav, smrt, ekstaza“ je izložbeni projekt autorice Deborah Pustišek Antić, više kustosice Muzeja grada Rijeke, koji riječkoj publici predstavljen 29. travnja 2021. godine u Palači šećerane. Izložba se pripremala nekoliko godina i bila je jedan od vrhunaca projekta Rijeka EPK 2020.

Izložba u Zagrebu postavljena je pod nazivom „Nepoznati Klimt u Rijeci – ljubav, smrt, ekstaza” i otvorena 12. travnja 2022. Svečanom otvorenju u Galeriji Klovićevi dvori prisustvovali su ravnatelj Galerije Klovićevi dvori Antonio Picukarić, ravnatelj Muzeja grada Rijeke Ervin Dubrović, autorica izložbe Deborah Pustišek Antić, državni tajnik i izaslanik ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek Ivica Poljičak te zamjenici gradonačelnika Rijeke Goran Palčevski i Sandra Krpan.

Rijeka i Zagreb na “mapi” Klimtovi radovi izvan Beča

Zamjenica gradonačelnika Rijeke Sandra Krpan zahvalila je svima koji su sudjelovali u nastanku ali i preseljenju izložbe iz Rijeke u Zagreb i podsjetila na važnost velikih zahvata i projekata u kulturi koji su se u Rijeci odvijali u sklopu Rijeke EPK 2020.

„Rijeka je, moram to istaknuti, zaista postala grad koji pruža kvalitetne sadržaje za ljubitelje kulture i umjetnosti. I to je, uz infrastrukturne projekte, jedno od najznačajnijih naslijeđa titule Europske prijestolnice kulture“ istaknula je Krpan te izrazila zadovoljstvo da su Rijeka, a sada i Zagreb, zahvaljujući „Nepoznatom Klimtu“ stavljeni na “mapu“ Klimtovih radova izvan Beča.

Podsjetimo, izložba „Nepoznati Klimt“ sastoji se od devet slika, ranih radova Gustava Klimta, Ernsta Klimta i Franza Matscha izrađenih 1885. godine za potrebe HNK Ivana pl. Zajca. Slike su restaurirane za potrebe projekta EPK, a partner izložbe je i znameniti bečki muzej Albertina.

Klimta u Palači šećerane pogledalo 15 tisuća ljudi

Upravo je izložba u Palači šećerane otkrila da su slike triju umjetnika izrađene za HNK Ivana pl. Zajca njihovi prvi pojedinačno potpisani radovi. Tijekom pripreme izložbe utvrđeno je i da nisu izrađene u tehnici ulja, kako se obično mislilo, nego u tehnici tempera na platnu. Ova vrijedna djela temeljito su konzervirana i restaurirana u riječkom i zagrebačkom odjelu Hrvatskog restauratorskog zavoda, pa sada djeluju kao da su netom stigla iz bečke slikarske radionice, tako da posjetitelji izbliza mogu promotriti fine poteze Klimtova kista koje prije nisu mogli vidjeti.

Unatoč pandemijskim okolnostima, u Rijeci ih je, tijekom godine dana koliko je izložba bila otvorena, vidjelo 15 tisuća posjetitelja.

Izložba u Klovićevim dvorima u Zagrebu ostaje otvorena do 26. lipnja 2022. godine i jedinstvena je prilika da nakon riječke i zagrebačka publika izbliza upozna rani, manje poznat dio stvaralaštva Gustava Klimta, jednog od najpoznatijih svjetskih likovnih umjetnika.

(Na naslovnoj fotografiji Ervin Dubrović, Sandra Krpan, Goran Palčevski i Deborah Pustišek Antić)