Uz sedamdesetu obljetnicu antologijske izložbe Salon 54, Muzej moderne i suvremene umjetnosti u četvrtak, 17. listopada u 19 sati otvara studijsku izložbu o riječkim Salonima (1954. – 1963.), kao doprinos njihovom istraživanju i kontekstualizaciji, kako bi se ova bijenalna manifestacija koja je doživjela pet izdanja značajnije upisala u narative koji prelaze granice lokalne sredine.
Izložba koja uspostavlja retrospektivan pogled sagledavajući desetljeće riječkih Salona isprepliće povijest izložbi i povijest ove institucije, te razmatra njihovu recepciju. Predstavlja prošireno polje unutar kojeg se mogu preispitati odnosi ideologije i estetike, polemike razdoblja, pozicije moći, te centra i periferije umjetničkog i političkog zbivanja.
Prvi je Salon nastojao afirmirati nove pojave i mladu generaciju umjetnika te po prvi puta na nivou federacije izlaže djela apstraktne umjetnosti s naglaskom na geometrijsku apstrakciju i radove grupe EXAT 51. Već je prvi Salon, godine 1954., pokazao da će to biti vrlo široka liberalna scena na kojoj će se moći pojavljivati rezultati i pokušaji koji su na ‘reprezentativnim’ izložbama u najmanju ruku – nerado viđeni. (Radoslav Putar, „Salon 56 u Rijeci“, Narodni list, 12. 9. 1956.).
Izložba Kontinuiteti i prekidi uključuje radove iz Zbirki MMSU-a, prije svega slikarstva i skulpture, koji korespondiraju s radovima izlaganim na Salonima, a uključujući nekoliko posudbi, dodatno donosi pregled dokumentacije, fotografija i arhivskih materijala, kao i didaktičke tekstove, kako bi se uspostavio širi pogled na manifestacije Salona.
U Salonima je ispisana povijest institucije, od intencija izložbenog programa, težnje za internacionalizacijom, umrežavanjem i kulturnom razmjenom te odražavanjem promjena u shvaćanju umjetnosti, do kontinuirane potrage za prostorom. Tako se Muzej selio od Guvernerove palače (Salon 54), do zgrade u Dolcu (Salon 56, 59, 61, 63) pa sve do današnjeg prostora suvremenog Muzeja u bivšem industrijskom kompleksu Benčić, odakle promatramo ovu institucionalnu povijest. Kroz to je vrijeme mijenjao i nazive, koji su reflektirali razumijevanje umjetnosti na horizontu vremena – od Galerije likovne umjetnosti, preko Moderne galerije do Muzeja moderne i suvremene umjetnosti.
Kontinuiteti i prekidi podsjećaju na neka pitanja koja se pojavljuju prilikom istraživanja povijesti izložbi. A to su: kako ispitati načine na koje se izložbe upisuju u sredine iz kojih su potekle, kako i u kolikoj mjeri utječu na rad i ustroj umjetničkih institucija, kako pridonose oblikovanju kulturnih utjecaja te kako se pozicioniraju u odnosu na ideološke i gospodarske okvire i diktate svijeta umjetnosti.
Od 162 umjetnika koji su sudjelovali na pet riječkih Salona (1954. – 1963.) ovom su prilikom predstavljeni: Kosta Angeli Radovani, Vojin Bakić, Janez Bernik, Janez Boljka, Ivo Dulčić, Dušan Džamonja, Oton Gliha, Ivan Generalić, Krsto Hegedušić, Oskar Herman, Ljubo Ivančić, Olga Jančić, Olga Jevrić, Leo Junek, Ivo Kalina, Julije Knifer, Gabrijela Kolar, Ivan Kožarić, Vlado Kristl, Ferdinand Kulmer, Mila Kumbatović, Stevan Luketić, Milorad Bata Mihailović, Antun Motika, Edo Murtić, Zoran Mušič, Petar Omčikus, Šime Perić, Ivan Picelj, Zlatko Prica, Ordan Petlevski, Zoran Petrović, Miodrag Mića Popović, Božidar Rašica, Branko Ružić, Đuro Seder, Ivan Sabolić, Jakov Smokvina, Lojze Spacal, Aleksandar Srnec, Miljenko Stančić, Frano Šimunović, Sava Šumanović, Marino Tartaglia, Drago Tršar, Vladimir Udatny.
Lojze Spacal, Kuće i prozori, 1953.
Kustoski tim izložbe: Kristina Barišić, Branka Benčić, Ksenija Orelj, Diana Zrilić
Stručna savjetnica: Ljiljana Kolešnik (IPU)
Dizajn i grafičko oblikovanje izložbe: Parabureau
Izložba se realizira u suradnji s Institutom za povijest umjetnosti, Zagreb
Posudbe: Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb, Kolekcija Vugrinec, Varaždin; Zbirka umjetnina grada Pule. Zahvale: Narodni muzej Srbije, Beograd; Arhiv za likovne umjetnosti HAZU, Zagreb; Hrvatska Radiotelevizija
Izložbu će pratiti publikacija s tekstovima Ljiljane Kolešnik, Lidije Butković-Mićin, Branke Benčić, Ksenije Orelj i Diane Zrilić.
Podrška: Ministarstvo kulture i medija RH, Grad Rijeka, Primorsko-goranska županija
(Foto: MMSU Rijeka press)
Podijeli na društvenim mrežama