O nekim rekordima veljače već se pisalo, pri čemu su se ostvarile
crne slutnje kako će u Rijeci količina oborine samo tijekom veljače biti
veća od prosječne količine cijele klimatološke zime – od 1. prosinca do
29. veljače, kao i o moguće novim rekordima, koji se također ostvariše.
Na žalost!
U Rijeci je ovo bila apsolutno najkišnija veljača od početka mjerenja 1948. godine – palo je 408 litara oborinaNa temelju preliminarnih analiza podataka s meteoroloških
postaja DHMZ-a već sada se može reći kako ukupna mjesečna količina
oborine tijekom veljače u nekim mjestima nikada u povijesti mjerenja
nije bila tako velika kao ove godine, i to ne samo u primjerice Krapini,
Gradištu pokraj Županje, Poreču, zračnim lukama Pule, Osijeka i
Zagreba, te Križevcima, gdje podaci postoje posljednjih tridesetak
godina, nego i u Ogulinu, gdje se svakodnevno mjeri još od 1949.
godine. Ne rekordna, ali vrlo vjerojatno prva do prve –
rekordne 2014. godine, bila je količina oborine tijekom veljače u
Pazinu, zagrebačkome Maksimiru i na Zavižanu. Naravno, ima i
iznimaka, primjerice Dubrovnik, gdje je veljača bio treći mjesec u nizu
s manje oborine nego je uobičajeno. Ah, ta Lijepa Naša!
Zbog svega toga veljača će od kolega klimatologa DHMz-a
najvjerojatnije u većini Hrvatske dobiti ocjene kišna i vrlo kišna,
ponegdje i vrlo kišna, pa i ekstremno kišna (Rijeka, Zagreb Maksimir), a
na širem dubrovačkome području, te još ponegdje u Dalmaciji normalna!
Ni temperatura ne zaostaje! A sunca manje!?
I dok kod oborine, očekivano, postoje razlike, kod temperature
zraka iznimaka nema. Diljem Hrvatske srednja mjesečna temperatura zraka
zaslužuje visoke ocjene, uglavnom vrlo toplo, ponegdje čak i ekstremno
toplo. I pritom je u Osijeku, najvjerojatnije, ova veljača
bila najtoplija u povijesti mjerenja, još od 1899. godine, a u Gospiću
čak od 1872. godine! Gotovo za ne povjerovati!
Ili ipak da, posebice ako se sjetimo prošlonoćnih riječi novoga oscarovca Leonarda DiCaprija: “Ne
smijemo uzeti ovaj planet zdravo za gotovo… Klimatske promjene su
stvarne, događaju se u ovom trenutku. Sve su vrste ugrožene i moramo
zajedno raditi i podupirati one čelnike diljem svijeta koji ne
zagovaraju velike zagađivače i velike korporacije, nego one koji govore u
ime cijeloga čovječanstva.”
Naravno, rekordi su zabilježeni i na postajama s kraćom
povijesti mjerenja, primjerice u Gradištu pokraj Županje i Makarskoj, a
blizu rekordno visoke srednja mjesečna temperatura zraka bila je i na
splitskome Marjanu, kao i u zagrebačkome Maksimiru, Dubrovniku,
vjerojatno i još ponegdje.
Pritom je zanimljivo uočiti kako je duljina trajanja sijanja
sunca na većini meteoroloških postaja DHMZ-a manja od uobičajene tijekom
veljače.
Topla zima svima!
Kao i veljače, i srednja temperatura zraka cijele klimatološke
zime bila je iznadprosječno visoka pa će najvjerojatnije dobiti većinske
klimatološke ocjene vrlo topla i ekstremno topla, ali po količini
oborine “samo” ponegdje i kišna, većinom ipak normalna, ponajprije zbog
ekstremno sušnog prosinca. Zbog takve raspodjele oborine i temperature ne trebaju čuditi pojave u prirodi kojih će sljedećih dana biti još i više.
Premda će i dalje biti povremenih prodora hladnijeg zraka –
prvi već u ovaj četvrtak – i dalje je vrlo velika vjerojatnost nastavka
iznadprosječne topline, ne samo sljedeća četiri tjedna, nego i tijekom
cijelog proljeća i ljeta.
Pri tome je prilično izgledno da će i svaki od sljedećih šest
mjeseci u većini Hrvatske biti barem prosječno topao, štoviše – i malo
topliji od prosjeka. Ili drugim riječima – povremena hladnija razdoblja,
kojih će jamačno biti, bit će kratkotrajnija i manje izražena od
razdoblja iznadprosječne topline. Dobro poznata priča iz prošlih
mjeseci, pa i cijele godine. Posljedice El Nina? Vrlo vjerojatno! Jedino
se valja nadati ostvarenju prognoza da oborine neće biti tako česte,
gdjegod i obilne kao tijekom veljače.
Izvor: Radio Rijeka
Podijeli na društvenim mrežama