Postignut je
i napredak u području srednjoškolskog obrazovanja na način da je povećan broj
osoba koje su završile srednju školu te je povećana opća pismenost u društvu.
Napredak je vidljiv i u domeni cjeloživotnog obrazovanja. Cilj EU-a do 2020.
godine je smanjiti broj učenika koji napuštaju srednju školu na manje od 10% i
povećati broj diplomiranih studenata iznad 40%.
Izvješće je
bazirano na zemljama članicama (EU-27) i uz njih je razmatrano stanje u
Hrvatskoj, Makedoniji, Turskoj, Islandu, Norveškoj te Lihtenštajnu.
Svi dolje
navedeni rezultati su za 2008. godinu. Hrvatsku smo usporedili sa Slovenijom
kao nama najbližom članicom EU.
Edukacijski ciljevi za 2020. godinu:
– Rano napuštanje obrazovanja
potrebno je smanjiti ispod 10 % (trenutno stanje: 14,4%)
Najbolji
rezultat su ostvarile: Poljska (5.3), Češka (5.4), Slovačka (4.9)
Rezultat
u Hrvatskoj: 3.9 (nazadovanje
za 0,2% u odnosu na 2007. god.)
Rezultat
u Sloveniji: 5.3
– Udio fakultetski obrazovanih osoba od 30 do
34 godine života trebao bi biti najmanje 40% (trenutno stanje: 32,3%)
Najbolji
rezultat su ostvarile: Irska (49.0), Danska (48.1), Luksemburg (46.6)
Rezultat
u Hrvatskoj: 20.5
(napredak za 2% u odnosu na 2007. god. i za 4% u odnosu na 2000. godinu)
Rezultat
u Sloveniji: 31.6
(napredak za 13% u odnosu na 2000. godinu)
– Najmanje 95% djece starije od 4
godine prije osnovne škole trebalo bi pohađati neku vrstu edukacije
namijenjenoj predškolskoj dobi (trenutno stanje: 92,3%)
Najbolji
rezultat su ostvarile: Belgija (99.5), Francuska (100), Nizozemska (99.5)
Rezultat
u Hrvatskoj: 68.0
(napredak za 3% u odnosu na 2007. god.)
Rezultat
u Sloveniji: 90.4
(napredak za 5% u odnosu na 2000. god.)
– Udio 15-godišnjaka s nedostatnim
znanjima iz područja čitanja, matematike i znanosti trebao bi biti ispod 15%
(trenutno stanje: 20%)
Najbolji
rezultat su ostvarile: Finska (8.1), Nizozemska(14.3), Estonija (13.3)
Rezultat
u Hrvatskoj: 22.5
(napredak za 1% u odnosu na 2007. god.)
Rezultat
u Sloveniji: 21.2
– Najmanje 15% osoba u dobi od 25 do
64 godine života trebalo bi sudjelovati u nekoj vrsti cjeloživotnog obrazovanja
(trenutno stanje: 9,3%)
Najbolji
rezultat su ostvarile: Danska (31.6), Švedska (22.2), Finska (22.1)
Rezultat
u Hrvatskoj: 2.3
(napredak za 0,1% u odnosu na 2007. god. i za 0,2% u odnosu na 2000. godinu)
Rezultat
u Sloveniji: 14.6
Rekapitulacija godišnjeg izvješća
Europske komisije:
– Ciljevi za 2020. godinu: iako je još
rano za projekcije, trendovi pokazuju da će ciljevi biti ostvareni ukoliko im
države članice nastave posvećivati dovoljno pažnje. To se posebno odnosi na
povećanje broja diplomiranih studenata te na smanjenje broja učenika koji
napuštaju sustav obrazovanja.
– Ciljevi za 2020. godinu: države članice
EU ostvarile su napredak u povećanju broja diplomiranih studenata iz područja
matematike, znanosti i novih tehnologija (podaci za 2010. godinu bit će
dostupni u prvom kvartalu 2012. godine).
– Sudjelovanja i postignuća: od 2000.
godine, povećao se udio stanovništva u sustavu obrazovanja, ali i broj
kvalifikacija nakon završetka školovanja. Udio djece u predškolskoj edukaciji
također je povećan.
– Značajne razlike između spolova: žene su bolje od muškaraca u
čitanju, a muškarci najranije napuštaju sustav obrazovanja. Udio muškaraca veći
je od udjela diplomiranih žena u području matematike, znanosti i novih
tehnologija.
Zaključak:
Zemlje
članice EU-27 postigle su dobar napredak, ali još napora je potrebno za
postizanje ciljeva u obrazovanju.
Japan i SAD su puno uspješniji od EU-27 što se tiče visokog obrazovanja. U
nadolazećim tjednima države članice EU dostavit će programe nacionalnih reformi
u području obrazovanja, u kojima će postaviti ciljeve: smanjenje ranog
napuštanja škola (najviša stopa u Španjolskoj) i povećanje broja diplomiranih
studenata. Također, države će predstaviti rješenja pomoću kojih namjeravaju riješiti
ova dva problema.
Je li Hrvatska u usporedbi s članicama EU postigla napredak u području
obrazovanja, na temelju rezultata procijenite sami. U fotogaleriji pogledajte
graf koji prikazuje jednu zanimljivost za Hrvatsku: najbolji rezultat (95.1) –
najviše osoba u dobi od 20 do 24 godine sa srednjom školom. Nasuprot tome, udio
visokoobrazovanih osoba još je nedostatan.
Za detaljnije rezultate istraživanja posjetite web stranice Europske komisije, a
kompletno izvješće Europske komisije u PDF formatu možete pročitati ovdje.
Izvori: Europska komisija, Eurostat
Rubriku Y
generacije Multimedijalnog portala Grada Rijeke možete pratiti na Facebooku i Twitteru. Postanite naš obožavatelj i
pratitelj te prvi saznajte sve važne novosti.
FOTOGALERIJA: http://www.mojarijeka.hr/korisnik/AlenKarlovic/slike/eueducation
Podijeli na društvenim mrežama