Kako uspješnije učiti

S
druge strane, po  raznim studijama i
knjigama, moguće je učiniti sve što si zadamo u jednom danu, a i šire, samo ako
znamo organizirati svoje vrijeme. Danas se žalimo kako dan zapravo ima malo
sati i kako bi bilo dobro da ima više sati, no, kad malo bolje razmislimo, sve
ovisi o nama i našoj organiziranosti.

Način
učenja zavisi od predmeta do predmeta odnosno od gradiva do gradiva. Normalno
da će neko gradivo zahtijevati više našeg vremena dok ćemo neko drugo gradivo
učiti svega nekoliko desetaka minuta. Bez obzira na to, navest ću nekoliko
metoda kod učenja koje uvijek možemo koristiti, i kod laganijeg i težeg
gradiva:

 

1)    
Bilješke

Znam,
da. Ako se predavanje na faksu svodi na puko pričanje profesora, većina nas će
se baviti svime osim slušanjem i pokušajima hvatanja riječi koje lete zrakom.
Misleći na to da sve to imamo u prezentacijama i knjigama, ne trudimo se
obratiti više pozornosti na predavanjima. No, i tako „veliki“ trud se isplati
jer profesor zna reći i nešto čega nema na prezentacijama ili pak bolje
objasniti neke definicije nego što su one objašnjene u knjizi što je svakako
vrijedno zapisivanja i što nam, kod kasnijeg učenja, uvelike pomaže (da ne
napominjem kako se u svom tom silnom izlaganju gradiva sa profesorove strane
zna naći i koje ispitno pitanje).

 

2)    
Mentalne mape

Za
mentalne mape ste svi zasigurno čuli. Mentalne mape su mozaik naših misli i
informacija složen od slika i riječi. Kod učenika i studenta koji teže pamte
definicije od riječi do riječi, još i ako profesor zahtijeva takav mehanički
način učenja, mentalne mape su efikasno rješenje tog problema. Crtanjem i
skiciranjem gradiva sami sebi predočavamo gradivo na jedan sasvim drugi način i
time ga bolje i lakše pamtimo jer postajemo svjesniji teme gradiva kojeg treba
naučiti. Ova se metoda također preporuča kada moramo pamtiti mnoštvo detalja iz
gradiva, na primjer, u medicini.

 

3)    
Boje

Da,
mislim na kemijske olovke u boji, flomastere i bojice. Iako sam boje spomenula
u drugoj točki, ne smijemo zanemariti ni ostale tehnike učenje gdje ih možemo
koristiti, a to je svakako podcrtavanje gradiva različitim markerima
(flomasterima) ili izvlačenje natuknica na način da svaku natuknicu zapisujemo
drugom bojom. Čitajući o djelovanju boja na naš organizam, rekla bih da bismo
trebali obratiti pozornost na ljubičastu boju jer omogućava bolje pamćenje.

4)    
Učinimo svoje učenje
zanimljivim

Bez
obzira koliko gradivo koje moramo naučiti bilo teško i dosadno, uvijek ga
možemo osvježiti nečim novim. Na primjer, možemo za to gradivo koristiti druge
izvore znanja osim profesorove knjige jer se to gradivo ne objašnjava svugdje
na jednak način. Možemo također pokušati izmijeniti svoj pristup tom gradivu i
proučavati ga sa nekog sasvim drugog aspekta i pitati se, sve s ciljem da bolje
razumijemo dano gradivo, kako bi određenu definiciju razumjelo jedno dijete,
čovjek u starijoj životnoj dobi itd.

5)    
Postavljanje cilja

Prije
početka svakog učenja, odredimo si količinu gradiva koje želimo naučiti i što ćemo
napraviti kada završimo s time. Odredimo si broj sati koje ćemo utrošiti na
učenje i onda nastojimo taj broj sati zaista provesti u učenju s minimalnim
pauzama između jer, ne zaboravimo, postavili smo si cilj, a odmarat ćemo se kad
dođemo do njega.

Na
kraju bih rekla, dragi studenti, zaista sve ovisi o nama. Lakše se uči kad si
motiviran, kad znaš što želiš i čemu težiš. Sad, ako nismo motivirani i ako su
naši ciljevi na klimavim nogama, onda gore navedene metode i neće imati nekog
učinka. Zapitajte sebe koliko ste motivirani, koji su vaši ciljevi i što
zapravo želite od svog života jer, iako nam se sad u ovim studentskim danima to
ne čini i izgleda kao da ćemo zauvijek ostati mladi i sretni, vrijeme se ne
vraća i s „danas“ se pripremamo za „sutra“, za svoju budućnost. Dobra budućnost
zahtijeva odricanja i čvrstu volju, a mi studiramo za tu dobru budućnost. Ne
zaboravite rečenicu Ralpha W. Emersona: „Cijeli svijet se sklanja s puta
čovjeku koji zna kuda ide.“