SIJEČANJ
1. siječnja – Španjolska
preuzela šestomjesečno predsjedanje EU-om.
1. siječnja – Završio
dvogodišnji nestalni mandat Hrvatske u VS UN-a, njezino mjesto preuzela BiH.
4. siječnja – Srbija na
Međunarodnom sudu pravde podnijela tužbu protiv RH za genocid nad Srbima
tijekom rata od 1991. do 1995. godine.
4. siječnja – U Dubaiju
otvorena najviša zgrada na svijetu, toranj Burdž Kalifa, visok 828 metara.
8. siječnja – Hrvatski
predsjednik Stjepan Mesić uz vrlo srdačan doček u Prištini i oštre kritike iz
Beograda boravio u jednodnevnom službenom posjetu Kosovu.
12. siječnja – Freedom
House objavio u godišnjem izvješću o stanju sloboda u svijetu da je ocjena
stanja političkih prava u Hrvatskoj promijenjena sa 2 na 1, što je najviša
ocjena u toj kategoriji.
13. siječnja – U
katastrofalnom potresu na Haitiju poginulo 230 tisuća ljudi, 300 tisuća ih je
ozlijeđeno, a milijun ostalo bez krova nad glavom. Uništeno je oko 280 tisuća
kuća i zgrada.
14. siječnja – Srbijanski
predsjednik Boris Tadić objavio da neće doći na inauguraciju novoizabranoga
hrvatskog predsjednika Ive Josipovića jer je na nju pozvan kosovski predsjednik
Fatmir Sejdiu.
18. siječnja – Mehmet Ali
Agca, Turčin koji je pokušao ubiti Papu Ivana Pavla II. 1981. godine, oslobođen
je iz zatvora blizu Ankare.
18. siječnja –
Znanstveno-fantastični 3D ‘blockbuster’ “Avatar” Jamesa Camerona
osvojio Zlatni globus za najbolji film i režiju.
20. siječnja – Tajanstveni
štovatelj Edgara Allana Poea, koji je svake godine na pjesnikov rođendan pod
okriljem noći ostavljao bocu konjaka i ruže na njegovu grobu, prekinuo je svoju
tradiciju nakon 60 godina.
20. siječnja – Human Rights
Watch u izvješću o stanju ljudskih prava u svijetu ukazao da u Hrvatskoj
postoje problemi sa suđenjima za ratne zločine, slučajevi uskrate prava
psihijatrijskim bolesnicima, loš tretman tražitelja azila i prijetnje slobodama
medija.
20. siječnja – Izraelski
agenti s krivotvorenim putovnicama europskih zemalja u Dubaiju ubili jednog od
vođa Hamasa Mahmuda al-Mabhuha.
22. siječnja – Episkop
niški Irinej izabran za novog poglavara Srpske pravoslavne crkve (SPC).
23. siječnja – Srbijanski
predsjednik Boris Tadić na raspravi VS UN-a o stanju na Kosovu oštro osudio
neformalnu izjavu hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića da bi upotrijebio
vojsku u slučaju da RS organizira referendum o otcjepljenju od BiH i nazvao je
“ratnohuškačkom”. No, Mesić je na istoj sjednici dobio potporu
američke veleposlanice i pohvale za politiku regionalne suradnje.
25. siječnja – Više od 40
ljudi umrlo je od hladnoće koja je u led okovala Rumunjsku, Bugarsku, Tursku i
Poljsku, uz temperature do minus 34 C.
25. siječnja – U Iraku je
zbog zločina protiv čovječnosti pogubljen Ali Hasan al-Madžid, suradnik iračkog
diktatora Sadama Huseina, poznat kao “Kemijski Ali”.
25. siječnja – Američka
ministrica domovinske sigurnosti Janet Napolitano uvrstila je Hrvatsku među 11
novih zemalja koje su ušle u program izdavanja neuseljeničkih viza H-2A i H-2B
koje omogućuju privremeno ili sezonsko zapošljavanje u SAD-u.
27. siječnja –
Trodimenzionalni znanstveno-fantastični filmski hit “Avatar” nadmašio
je rekord “Titanica” na kino blagajnama, postavši s milijardu i 859
milijuna dolara film s najvećom zaradom u povijesti.
27. siječnja – Velika
Britanija, Belgija i Finske uklonile rezerve prema otvaranju hrvatskih
pregovora u poglavlju pravosuđe i temeljna prava.
28. siječnja – Glasoviti
američki pisac Jerome David Salinger, autor romana “Lovac u žitu”,
umro je u 91. godini u New Hampshireu.
VELJAČA
2. veljače – U BiH uhićen
Bojan Gudurić, jedan od osumnjičenika za ubojstvo Ive Pukanića, i kasnije će
biti izručen Hrvatskoj.
3. veljače – Premijerka
Jadranka Kosor i kancelarka Angela Merkel u Berlinu razgovarale o odnosima
Njemačke i Hrvatske.
3. veljače – Karolos
Papulias drugi put izabran za predsjednika Grčke.
3. veljače – Skulptura
Alberta Giacomettija “Čovjek koji hoda I” prodana je na aukciji u
Londonu za 65 milijuna funta (540 milijuna kuna), postavivši svjetski rekord za
neko umjetničko djelo ikad prodano na aukciji.
7. veljače – Viktor
Januković pobijedio na predsjedničkim izborima u Ukrajini.
8. veljače – Iran objavio
da počinje obogaćivanje uranija do razine od 20 posto, što je izazvalo
jedinstvenu oštru osudu svjetskih sila.
8. veljače – Premijerka
Jadranka Kosor s premijerom Silvijem Berlusconijem u Rimu razgovarala o potpori
ulasku RH u EU.
9. veljače – Više od 160
ljudi poginulo u lavinama koje su zatrpale tunel Salang na planini Hindukušu,
na sjeveru Afganistana.
10. veljače – Zastupnici
Europskog parlamenta prihvatili velikom većinom glasova rezoluciju o napretku
Hrvatske u kojoj se ističe da je završetak pristupnih pregovora moguć do kraja
ove godine ako se ispune potrebni kriteriji.
10. veljače – Hrvatski
ministar pravosuđa Ivan Šimonović i njegov BiH kolega Bariša Čolak potpisali
sporazum o međusobnom izvršenju sudskih odluka u kaznenim stvarima, što znači
da pravomoćno osuđene osobe više neće moći izbjegavati služenje zatvorske kazne
zlorabeći institut dvojnog državljanstva.
11. veljače – Nizozemska,
kao posljednja zemlja EU-a, uklonila blokadu poglavlja Pravosuđe i temeljna
prava u pristupnim pregovorima Hrvatske s Europskom unijom.
12. veljače – Australski
Vrhovni sud odlučio da RH ima pravo žalbe na odluku saveznog suda koja je
spriječila izručenje Dragana Vasiljkovića, “kapetana Dragana”,
Hrvatskoj.
12. veljače – Hrvatski
predsjednik Stjepan Mesić predavanjem na berlinskom Humboldtovom sveučilištu
završio posljednje vanjskopolitičko putovanje u desetogodišnjem predsjedničkom
mandatu.
16. veljače – Nakon
opsežnog DNK i radiološkog istraživanja znanstvenici utvrdili da je mladi
faraon Tutankamon umro od malarije u kombinaciji s nekrozom kostiju.
16. veljače – Odbor za
zaštitu novinara (CPJ) sa sjedištem u New Yorku objavio da sloboda medija u
Hrvatskoj zaostaje za ostalim reformama.
18. veljače – Odbor stalnih
predstavnika EU-a (COREPER) odlučio je deblokirati poglavlje Pravosuđe i
temeljna prava (23) i pozvao Hrvatsku da dostavi pregovaračko stajalište za to
poglavlje.
19. veljače – Nakon
uklanjanja slovenskih rezervi, Hrvatska otvorila pregovore u još dva poglavlja,
Okolišu i Ribarstvu, čime se broj otvorenih poglavlja u pristupnim pregovorima
s EU popeo na 30.
20. veljače – Nizozemska
koalicijska vlada premijera Jana Petera Balkenendea pala zbog neslaganja oko
produljenja misije nizozemske vojske u Afganistanu.
20. veljače –
Tursko-njemački film “Med” (“Bal”) redatelja Semiha
Kaplanoglua dobio ovogodišnjeg Zlatnog medvjeda, glavnu nagradu 60. Filmskog
festivala u Berlinu.
22. veljače – Suradnja
Hrvatske i Crne Gore može biti pozitivan primjer u susjedstvu, rečeno je
tijekom službenog posjeta premijerke Jadranke Kosor Podgorici.
24. veljače – Održan prvi u
nizu nacionalnih štrajkova radnika u javnom i privatnom sektoru u Grčkoj,
proglašen zbog vladinih strogih mjera štednje.
24. veljače – Europska
komisija preporučila otvaranje pristupnih pregovora s Islandom, nakon što je ta
zemlja podnijela zahtjev za članstvom u EU.
27. veljače – Potres
magnitude 8,8 Richtera usmrtio najmanje 700 ljudi u Čileu i nanio ogromnu štetu
tamošnjoj infrastrukturi.
OŽUJAK
1. ožujka – Ratni vođa
bosanskih Srba Radovan Karadžić počeo iznositi obranu pred Haaškim sudom
tvrdnjama da Srbi u BiH nisu željeli rat, da su Bošnjaci sami režirali napade
na sebe u Sarajevu i da se pretjeruje s brojem žrtava u Srebrenici.
1. ožujka – Na osnovu
srbijanske tjeralice u Londonu uhićen ratni član BiH Predsjedništva Ejup Ganić.
1. ožujka – Najmanje 61
osoba poginula u Francuskoj, Španjolskoj, Njemačkoj i Portugalu u oluji
Xynthiji.
2. ožujka – Hrvatska i
Rusija su u Moskvi, nakon završetka razgovora premijera Vladimira Putina i
Jadranke Kosor, potpisale sporazum o priključenju RH plinovodu Južnom toku.
3. ožujka – Grčka vlada
objavila nove oštre mjere štednje vrijedne 4,8 milijarda eura kako bi se
smanjio ogromni javni dug.
3. ožujka – Pala
koalicijska vlada ukrajinske premijerke Julije Timošenko. Za novog premijera
imenovan Mikola Azarov.
4. ožujka – Crnogorska
vlada poništila koncesijski ugovor o izgradnji autoceste kroz Crnu Goru s
hrvatskim konzorcijem na čelu s Konstruktorom.
5. ožujka – Predsjednik Ivo
Josipović na svom prvom putovanju u inozemstvu posjetio Bruxelles i sastao se s
čelnicima EU-a.
5. ožujka – Trilateralni
sastanak slovenskog premijera Boruta Pahora, hrvatske premijerke Jadranke Kosor
i srbijanskog predsjednika Borisa Tadića u Ptuju završio dogovorom da se takvi
sastanci održavaju i ubuduće.
6. ožujka – Islandski
glasači golemom su većinom na referendumu odbacili sporazum vrijedan 3,9 milijardi
eura o vraćanju duga Velikoj Britaniji i Nizozemskoj nastalog propašću
islandske internetske banke Icesave.
7. ožujka – Akcijska drama
o ratu u Iraku “Narednik James” osvojila je Oscara za najbolji film i
režiju, te Oscare za originalni scenarij, montažu, ton i montažu tona, čime je
taj neovisni film sa šest nagrada postao uvjerljivi pobjednik 82. dodjele
Oscara.
8. ožujka – Slovenski
parlament odobrio novi zakon po kojemu će slovensko državljanstvo ponovno moći
steći neslovenci, tzv. “izbrisani”, koji su nakon osamostaljenja
ostali bez slovenskog državljanstva.
9. ožujka – U Beogradu u
96. godini umrla Herta Haas, bivša supruga Josipa Broza Tita i majka hrvatskog
diplomata Miše Broza.
9. ožujka – U Njemačkoj,
Austriji i Nizozemskoj pojavili se novi brojni slučajevi svećeničkog
zlostavljanja djece. Vatikan priopćio da su tamošnje katoličke crkve brzo i
odlučno reagirale na te pedofilske skandale.
11. ožujka – Meksički
telekomunikacijski tajkun Carlos Slim zauzeo prvo mjesto na Forbesovu popisu
najbogatijih ljudi svijeta, čime je nakon punih 14 godina svrgnuo s trona
suosnivača Microsofta Billa Gatesa.
11. ožujka – Američki State
Department objavio godišnje izvješće o stanju ljudskih prava u svijetu, u kojem
se općenito iznose povoljne ocjene o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj, ali se
bilježe i problemi kao što su zaostaci u pravosuđu, neučinkovito procesuiranje
nekih domaćih ratnih zločina, te teškoće s kojima se suočavaju srpski
povratnici.
12. ožujka – Predsjednik
Ivo Josipović boravio u službenom posjetu Sloveniji. Ocijenjeno je da
međudržavni odnosi idu uzlaznom putanjom.
13. ožujka – Papa Benedikt
XVI. primio je u Vatikanu u privatnu audijenciju hrvatsko izaslanstvo na čelu s
premijerkom Jadrankom Kosor.
16. ožujka – Europski sud
za ljudska prava (ECHR) u Strasbourgu osudio je Hrvatsku za diskriminaciju i
kršenje prava na školovanje 15 romskih učenika iz Međimurja te joj naredio
isplatu odštete od 4.500 eura po učeniku i 10.000 eura za sudske troškove.
17. ožujka – Sveta Stolica
utemeljila posebno međunarodno povjerenstvo koje će istraživati fenomen
Međugorja, na čijem je čelu talijanski kardinal Camillo Ruini a sastoji se od
kardinala, biskupa, vještaka i drugih stručnjaka.
20. ožujka – Papa Benedikt
XVI. u pastoralnom pismu bez presedana irskim rimokatrolicima poručio da osjeća
“stid i žaljenje” zbog svećeničkog zlostavljanja djece u Irskoj i
iskreno se ispričao žrtvama.
21. ožujka – Američki
Kongres izglasao povijesni zakon o reformi nacionalnog sustava zdravstvene
skrbi.
23. ožujka – Slovenski
Ustavni sud odobrio arbitražni sporazum o granici između Slovenije i Hrvatske,
ocijenivši da je sukladan slovenskome Ustavu.
24. ožujka – Hrvatski i
srbijanski predsjednici Ivo Josipović i Boris Tadić održali u Opatiji svoj prvi
radni sastanak. Počela uzlazna linija u odnosima dviju zemalja.
25. ožujka – Zemlje članice
eurozone dogovorile financijski plan za pomoć Grčkoj.
26. ožujka –
Sjevernokorejska mornarica torpedirala i potopila južnokorejski brod Cheonan,
poginulo 46 mornara.
29. ožujka – Najmanje 39
ljudi je ubijeno, a desetine su ranjene u dvama napadima čečenskih teroristica
na postajama moskovske podzemne željeznice.
30. ožujka – Australski
Vrhovni sud odlučio da bi Dragan Vasiljković, poznat kao “Kapetan
Dragan”, trebao bi biti izručen Hrvatskoj. Vasiljković nakon objave
predsude nestao.
31. ožujka – Srbijanski
parlament usvojio je Deklaraciju o osudi zločina u Srebrenici i njome izrazio
sućut i ispriku obiteljima žrtava.
TRAVANJ
1. travnja – Njemački
automobilski div Daimler AG pred saveznim sudom u Washingtonu kažnjen na
isplatu 185 milijuna dolara zbog podmićivanja vladinih dužnosnika u 22 zemlje,
uključujući i Hrvatsku, za dobivanje poslova.
3. travnja – Američki
mediji objavili niz članaka u kojima se tadašnji prefekt Kongregacije za nauk
vjere kardinal Joseph Ratzinger, danas papa Benedikt XVI., optužuje da je znao
za slučajeve pedofilije među svećenstvom i namjerno ih zataškao.
7. travnja – Više od 190
ljudi poginulo u odronima tla u okolici Rio de Janeira.
8. travnja – Nakon dva dana
uličnog nasilja i pogibije 75 ljudi, svrgnut kirgistanski predsjednik Kurmanbek
Bakijev. Vlast preuzela oporba na čelu s Rozom Otunbajevom.
8. travnja – Američki
predsjednik Barack Obama i njegov ruski kolega Dmitrij Medvedev potpisali u
Pragu sporazum o ograničenju nuklearnog naoružanja (Novi START).
9. travnja – Umro jedan od
pokretača punka Malcolm McLaren, bivši menadžer Sex Pistolsa.
10. travnja – Poljski
predsjednik Lech Kaczynski, njegova supruga Marija, najviši zapovjednici
poljske vojske i drugi državni dužnosnici poginuli u nesreći poljskog
predsjedničkog zrakoplova pokraj Smolenska u Rusiji.
12. travnja – Oporbeni
Fidesz na čelu s Viktorom Orbanom uvjerljivo pobijedio na izborima u Mađarskoj.
14. travnja – Velika
erupcija vulkana ispod ledenjaka Eyjafjallajokullana na jugu Islanda izbacila
je u zrak crni dim i djelomice otopila ledenjak, prisilivši stotine ljudi na
evakuaciju.
14. travnja – Hrvatski
predsjednik Ivo Josipović u Sarajevu se ispričao za sudjelovanje Hrvatske u
politici koja je 90-ih godina prošlog stoljeća pokušavala podijeliti Bosnu i
Hercegovinu.
14. travnja – Više od 2200
ljudi poginulo u snažnom potresu koji je pogodio sjeverozapadnu kinesku
pokrajinu Qinghai u blizini Tibeta.
15. travnja – Hrvatski
predsjednik Ivo Josipović posjetio Ahmiće i Križančevo Selo i ondje zajedno s
vrhbosanskim nadbiskupom kardinalom Vinkom Puljićem te poglavarom Islamske
zajednice u BiH reisom Mustafom Cerićem odao počast Bošnjacima i Hrvatima
ubijenim tijekom ratnih sukoba Armije BiH i Hrvatskog vijeća obrane (HVO).
15. travnja – Golemi oblik
pepela iz islandskog vulkana uzrokovao je najveći prekid letova od
terorističkih napada na SAD 11. rujna 2001. i prizemljio zrakoplove na šest
kontinenata.
16. travnja – Nakon što je
otkazao program letova na Mjesec, američki predsjednik Barack Obama u govoru u
NASA-inom Svemirskom centru Kennedy najavio pokretanje novog, ambicioznog
svemirskog programa, koji bi do 2030. godine trebao rezulirati letom ljudske
posade u orbitu oko Marsa.
16. travnja – U Pečuhu
održan trilateralni sastanak mađarskog, hrvatskog i srbijanskog predsjednika,
Laszla Solyoma, Ive Josipovića i Borisa Tadića, nakon čega su se Tadić i
Josipović još jednom sastali u vojvođanskom selu Bačkom Monoštoru, u kojem
većinu žitelja čine Hrvati.
19. travnja – Slovenski
parlament ratificirao hrvatsko-slovenski arbitražni sporazum.
19. travnja – Hrvatska na
Međuvladinoj konferenciji o pristupanju Europskoj uniji zatvorila pregovore u
poglavlju “Sloboda kretanja robe”, golemu i tehnički vrlo zahtjevnu
poglavlju, čime se ukupan broj zatvorenih poglavlja popeo na 18.
20. travnja – U Beogradu
počelo suđenje Sretenu Jociću, poznatom kao Joca Amsterdam, i članovima njegove
skupine optužene za ubojstvo suvlasnika tjednika “Nacional” Ive
Pukanića i njegova suradnika Nike Franjića.
21. travnja – Najmanje 13
osoba ozlijeđeno u okršaju između pripadnika udruga razvojačenih branitelja i
policije u Sarajevu tijekom prosvjeda koji su se pretvorili u otvorene sukobe
pred sjedištem federalne vlade.
21. travnja – Ukrajina
pristala na 25 godina produljiti najam baze ruske crnomorske flote na Krimu.
Zauzvrat Rusija snizila cijenu plina za Ukrajinu.
21. travnja – Eksplozija na
bušotini Deepwater Horizon u Meksičkom zaljevu. Poginulo je 11 ljudi, platforma
se urušila, a nafta počela istjecati u more.
22. travnja – Pala
koalicijska belgijska vlada premijera Yvesa Letermea, dva mjeseca prije nego
Belgija treba preuzeti predsjedništvo EU-a.
23. travnja – Ministri
vanjskih poslova NATO-a odlučili primiti Bosnu i Hercegovinu u Akcijski plan za
članstvo (MAP).
25. travnja – Heinz Fischer
nadmoćno osvojio drugi mandat na predsjedničkim izborima u Austriji.
29. travnja – Odvjetnici
Hypo banke, u sve opsežnijoj istrazi austrijskih pravosudnih tijela o
poslovanju Hypo Group Alpe Adria, podnijeli novu kaznenu prijavu protiv bivših
članova uprave Guentera Striedingera i Wolfganga Kulterera zbog davanja kredita
bez pokrića u Hrvatskoj.
29. travnja – Freedom House
u izvješću o slobodi medija Hrvatsku svrstao na 85. mjesto od 196 zemalja
svijeta zbog otpuštanja i sudskih postupaka protiv novinara koji pišu o ratnim
zločinima, organiziranom kriminalu i korupciji.
30. travnja – Glavni tajnik
NATO-a Anders Fogh Rasmussen posjetio Zagreb i poručio da hrvatski vojnici rade
sjajan posao u Afganistanu.
30. travnja – U Šangaju
spektakularno otvorena Svjetska izložba EXPO 2010.
Kronologija najvažnijih
događaja u svijetu u 2010. – 2. dio
SVIBANJ
2. svibnja – Europska
komisija, MMF i Europska središnja banka dogovorili paket pomoći Grčkoj
vrijedan 120 milijardi eura za sljedeće trogodišnje razdoblje. Grčka vlada
istodobno usvojila stroge mjere štednje kojima namjerava uštedjeti 30 milijarda
eura u tri godine.
3. svibnja – Ministar
pravosuđa Ivan Šimonović izabran za pomoćnika glavnog tajnika UN-a Ban Ki-moona
za ljudska prava.
4. svibnja – Vodeća
svjetska organizacija za djecu “Save the Children” svrstala Hrvatsku
na 25. mjesto u svijetu po kvaliteti života žena, na 27. mjesto po kvaliteti
života majki, te na 32. mjesto po kvaliteti života djece.
5. svibnja – Slika Pabla
Picassa iz 1932. “Akt, zeleno lišće i poprsje” prodana je u New Yorku
za nevjerovatnih 106,4 milijuna dolara, čime je postala najskuplje umjetničko
djelo ikad prodano na aukcijama.
6. svibnja – Konzervativna
stranka pobijedila na općim izborima u Velikoj Britaniji, ali s nedovoljnom
većinom za samostalno formiranje vlade.
9. svibnja – Vojnom paradom
na Crvenom trgu u Moskvi, prvi put uz sudjelovanje snaga NATO-a obilježena 65.
godišnjica savezničke pobjede nad nacističkom Njemačkom u nazočnosti ruskog
državnog vrha i više od 30 šefova država, među kojima su bili sadašnji i bivši
hrvatski predsjednici Ivo Josipović i Stjepan Mesić.
12. svibnja – Nakon 43 dana
skrivanja na jahti u Australiji uhićen osumnjičenik za ratne zločine Dragan
Vasiljković, “kapetan Dragan”, koji se dao u bijeg nakon sudske
odluke da može biti izručen Hrvatskoj.
12. svibnja – Konzervativna
stranka novog britanskog premijera Davida Camerona i stranka Liberalnih
demokrata pod vodstvom Nicka Clegga postigli sporazum o formiranju prve
britanske koalicijske vlade od 1945.
12. svibnja – Zrakoplov
libijske zrakoplovne kompanije Libyan Airlines srušio se u Tripoliju pri čemu
su poginula 104 putnika i članova posade, a preživio je devetogodišnji nizozemski
dječak.
14. svibnja – Hrvatska
premijerka Jadranka Kosor uručila je srbijanskom premijeru Mirku Cvetkoviću u
Zagrebu hrvatski prijevod pravne stečevine Europske unije u zalog dobre
suradnje, prijateljstva između dviju zemalja i kao potporu Srbiji na putu prema
EU.
14. svibnja – Sud u
Podgorici proglasio je krivim šestoricu pripadnika bivše JNA za ratni zločin
protiv civila i ratnih zarobljenika sa dubrovačkog područja u logoru Morinj
pokraj Kotora početkom 1990-ih. Osuđeni su na zatvorske kazne od jedne i pol do
četiri godine zatvora.
18. svibnja – Savezni sud u
New Yorku, nadležan u tzv. aferi Reebok, poništio je novčanu kaznu umirovljenoj
krojačici iz Omiša Sonji Antičević po kojoj je morala platiti 5,72 milijuna
dolara novčane kazne za navodnu upletenost u taj slučaj.
19. svibnja – Tajlandska
vojska nakon dvomjesečnih prosvjeda 100.000 pristaša tajlandske oporbe, tzv.
“crvenokošuljaša” zauzela veliki tabor protuvladinih prosvjednika u
središtu Bangkoka, pri čemu je najmanje šestero ljudi ubijeno.
21. svibnja – Petnaest
ljudi je izgubilo živote, a na tisuće ih je napustilo svoje domove zbog poplava
uzrokovanih najvećim vodostajem Visle u Poljskoj u 160 godina.
21. svibnja – Američki
znanstvenici stvorili su prvu sintetsku stanicu – živi organizam koji
kontrolira sintetski genom.
22. svibnja – Jordan
Romero, 13-godišnji dječak iz Big Bear Lakea u Kaliforniji, postao je najmlađi
čovjek koji se popeo na najviši svijeta, Mt. Everest.
23. svibnja – Dobitnik
ovogodišnje Zlatne palme na filmskom festivalu u Cannesu je tajlandski film
“Ujak Boonmee” redatelja Apichatponga Weerasethakula.
25. svibnja – Hrvatska
premijerka Jadranka Kosor u sklopu posjeta SAD-u sastala se s američkim
potpredsjednikom Joem Bidenom u Bijeloj kući.
28. svibnja – Najmanje 146
osoba poginulo je kad je vlak na pruzi Kolkata-Mumbai iskočio iz tračnica na
istoku Indije.
29. svibnja – Dennis
Hopper, hollywoodski glumac i redatelj najpoznatiji po kultnom filmu iz 1969.
godine “Goli u sedlu”, umro u 75. godini.
29. svibnja – Češke stranke
oporbenog desnog centra predvođene građanskim demokratima (ODS) Petra Nečasa
pobijedile na parlamentarnim izborima u toj zemlji.
30. svibnja – Hrvatski
predsjednik Ivo Josipović, premijer Republike Srpske Milorad Dodik i
predsjednik SDA Sulejman Tihić zajedno su obišli Briševo, Sijekovac i Kozarac,
mjesta zločina počinjenih nad Hrvatima, Srbima i Bošnjacima tijekom rata u BiH.
31. svibnja – Njemački
predsjednik Horst Koehler podnio je ostavku zbog javnih kritika da je zagovarao
protuustavnu misiju njemačke vojske u Afganistanu zbog gospodarskih interesa.
31. svibnja – Osam turskih
državljana, propalestinskih aktivista, ubijeno je u upadu izraelskih komandosa
na humanitarno brodovlje za Pojas Gaze što je Vijeće sigurnosti UN-a osudilo.
LIPANJ
2. lipnja – Pomahnitali
naoružani muškarac, koji je poslije počinio samoubojstvo, ubio najmanje 12
osoba u mahnitom pohodu na sjeverozapadu Engleske.
5. lipnja – Američki
predsjednik Barack Obama žestoko je kritizirao korporaciju British Petroleum
(BP) jer troši milijune dolara na kampanju oglašavanja i dividende, a istodobno
oklijeva isplatiti naknade stanovnicima i tvrtkama u regiji Meksičkog zaljeva,
pogođenoj najgorom ekološkom katastrofom u povijesti SAD-a.
6. lipnja – Arbitražni
sporazum o rješavanju graničnog spora s Hrvatskom na referendumu poduprlo 51,46
posto Slovenaca.
8. lipnja – Hrvatski i
srbijanski ministar obrane Branko Vukelić i Dragan Šutanovac potpisali su
bilateralni sporazum o vojnoj suradnji, ocijenivši da je to korak naprijed u
normalizaciji odnosa između Hrvatske i Srbije i stabilizaciji cijele regije.
10. lipnja – Liberalna
stranka VVD pobijedila na prijevremenim parlamentarnim izborima u Nizozemskoj
sazvanima jer se vlada desnog centra raspala zbog nizozemskog angažmana u
Afganistanu
10. lipnja – Hrvatska je po
čistoći kupališnih voda u samu vrhu među europskim kupalištima, iznad europskog
prosjeka, pokazalo je izvješće Europske komisije o kakvoći kupališnih voda za
prošlu godinu u koje je Hrvatska uključena prvi put.
11. lipnja – Počeli etnički
nemiri Kirgiza i Uzbeka u drugom po veličini kirgistanskom gradu Ošu, koji će
do smirivanja stanja odnijeti više od 400 života uz više tisuća ozlijeđenih.
12. lipnja – Savez četiriju
stranaka desnog centra osvojio je na općim izborima u Slovačkoj tijesnu većinu
od dva glasa u parlamentu. Predvode ih demokršćani (SDKU) Ivete Radičove, koja
će kasnije biti imenovana premijerkom.
14. lipnja – Glavni haaški
tužitelj Serge Brammertz poručio je ministrima vanjskih poslova EU-a da nema
razloga sumnjati da će Hrvatska nastaviti i proširiti suradnju na potrazi za
topničkim dnevnicima. Time su uklonjene rezerve kod nekih zemalja za otvaranje
poglavlja o pravosuđu i temeljnim pravima.
14. lipnja – Ministri
vanjskih poslova EU-a odmrznuli ratifikaciju Sporazuma o stabilizacija i
pridruživanju (SSP) sa Srbijom nakon što su saslušali pozitivno izvješće
glavnog haškog tužitelja Sergea Brammertza.
15. lipnja – Britanski
premijer David Cameron ispričao za pokolj na “krvavu nedjelju” u
sjevernoirskom Derryju 1972. godine, kada su britanski vojnici
“neopravdanim djelovanjem” ubili 14 katoličkih prosvjednika.
15. lipnja – Poznati
albanski glumac Bekim Fehmiu (74), velika filmska i kazališna zvijezda u bivšoj
Jugoslaviji, počinio samoubojstvo u Beogradu.
16. lipnja – Predsjednik RH
Ivo Josipović otvorio u Zagrebu redovnu godišnju konferenciju zapovjednika
kopnenih snaga članica NATO-a, kojoj je po prvi put domaćin bio HV.
17. lipnja – Čelnici
zemalja članica Europske unije odobrili su na summitu u Bruxellesu kandidatski
status Islandu, ali bez određivanja datuma za početak pregovora.
17. lipnja – Dvadeset i pet
ljudi poginulo u najgorim poplavama u 180 godina u jugoistočnoj Francuskoj.
18. lipnja – Portugalski
pisac Jose Saramago, dobitnik Nobelove nagrade za književnost, umro u 87.
godini u svome domu na španjolskom otoku Lanzarote.
18. lipnja – Glavni
tužitelj Haaškog suda (ICTY) Serge Brammertz izvijestio Vijeće sigurnosti UN-a
da je Hrvatska u proteklih šest mjeseci “općenito odgovarala na zahtjeve
za pomoć” tužiteljstva, ali da “pitanje nestanka važnih dokumenata iz
operacije Oluje 1995. ostaje neriješeno”.
19. lipnja – Švedska
prestolonasljednica princeza Victoria u stockholmskoj katedrali udala se za
pučanina Daniela Westlinga.
22. lipnja – Finski je
parlament izglasao Mari Kivinemi za novu finsku premijerku, nakon ostavke
Mattija Vanhanena zbog zdravstvenih razloga.
23. lipnja – Američki
predsjednik Barack Obama razriješio generala Stanleyja McChrystala s mjesta
zapovjednika američkih snaga i snaga NATO-a u Afganistanu zbog intervjua
časopisu “Rolling Stone” u kojem je kritizirao američku
administraciju. Na njegovo mjesto imenovan je general David Petraeus.
24. lipnja – Julia Gillard
(48) postala je prva žena na čelu Australije, pošto ju je vodstvo vladajuće
Laburističke stranke izabralo na čelnu poziciju u vladi umjesto dotadašnjeg
premijera Kevina Rudda
25. lipnja – Vijeće za
ratne zločine Višeg suda u Beogradu bivšeg pripadnika teritorijalne obrane tzv.
SAO krajine Milana Španovića osudilo je na pet godina zatvora za ratni zločin
protiv civilnog stanovništva i mučenje hrvatskih civila od listopada 1991. do
kraja siječnja 1992. u zatvoru u Staroj Gradiški.
27. lipnja – Jedan
policajac je poginuo, a šestero ih je ranjeno u terorističkom bombaškom napadu
na policijsku postaju u Bugojnu. Za napad su uhićena dvojica Bošnjaka povezana
s vahabitskim pokretom.
27. lipnja – Velika većina
birača u Kirgistanu na referendumu prihvatila ustavne promjene, po kojima
zemlja prelazi u sustav parlamentarne demokracije.
28. lipnja – Islandska
premijerka Johanna Sigurdardottir vjenčala se sa svojom partnericom Joninom
Leosdottiur u skladu s novim zakonom kojim su legalizirani istospolni brakovi
na Islandu.
29. lipnja – Hrvatski
ministar pravosuđa Ivan Šimonović i srbijanska ministrica pravosuđa Snežana
Malović potpisali u Beogradu Sporazum o međusobnom izručenju svojih državljana
okrivljenih i osuđenih za kaznena djela organiziranog kriminala i korupcije.
29. lipnja – Članovi
mađarskog parlamenta za novog predsjednika države izabrali Pala Schmitta.
30. lipnja – Hrvatska na
pristupnoj konferenciji u Bruxellesu otvorila posljednja tri poglavlja
pregovora – Pravosuđe i temeljna prava, Tržišno natjecanje i Vanjska,
sigurnosna i obrambena politika te zatvorila dva, Javne nabave i Porezi. Time
su sva poglavlja otvorena, a zatvoreno ih je 20 od ukupno 33 o kojima se
pregovara.
30. lipnja – Papa Benedikt
XVI. objavio osnivanje Pontifikalnog vijeća za novu evangelizaciju, što je
protumačeno kao priznanje crkvenog nezadovoljstva sve većom sekularizacijom
zapadne Europe i sjeverne Amerike i predstavlja pokušaj buđenja kršćanstva u
tom dijelu svijeta.
30. lipnja – Poplave i
obilne kiše usmrtile su u Rumunjskoj 24 osobe, a 7000 prisilile da napuste
svoje domove.
30. lipnja – Christian Wulff
izabran za novog predsjednika Savezne Republike Njemačke.
SRPANJ
1. srpnja – Belgija
preuzela polugodišnje predsjedanje EU-om.
3. srpnja – Rosa Otunbajeva
prisegnula za predsjednicu Kirgistana, čime su konačno završeni višemjesečni
nemiri u toj zemlji.
4. srpnja – Liberal
Bronislaw Komorowski na poljskim predsjedničkim izborima pobijedio oporbenog
konzervativnog kandidata Jaroslawa Kaczynskog.
5. srpnja – Predsjednik
Europskog vijeća Herman van Rompuy posjetio Zagreb i razgovarao s hrvatskim
državnim vrhom.
9. srpnja – Desetero ruskih
špijuna, uhićenih krajem lipnja u SAD-u, pred sudom u New Yorku priznali su
krivnju i odmah su protjerani u Rusiju. Moskva je zauzvrat oslobodila četiri
zatvorenika osuđena zbog navodnih kontakata sa zapadnim obavještajnim službama.
9. srpnja – Hrvatska
premijerka Jadranka Kosor i francuski kolega Francois Fillon potpisali su u
Zagrebu sporazum o strateškoj suradnji, čime je Hrvatska postala prva zemlja
izvan Europske unije s kojom je Francuska sklopila taj međunarodni akt
10. srpnja – U Dubrovniku
završen peti Croatia summit, koje je potvrdio ugled i po razini i po broju
sudionika, izjavila je premijerka Kosor. Sastanak na vrhu okupio je nekoliko
premijera regionalnih zemalja te visoke dužnosnike EU-a, NATO-a i drugih
međunarodnih institucija.
13. srpnja – Francuska
nacionalna skupština usvojila je zakon kojim se u javnom prostoru zabranjuje
nošenje islamskih pokrivala lica i tijela – burke i nikaba, usprkos rezervama
pravnih stručnjaka i nelagodom među muslimanskim stanovništvom u Francuskoj.
13. srpnja – Predsjednik
Republike Ivo Josipović u Trstu zajedno s kolegama iz Italije i Slovenije
Giorgiom Napolitanom i Danilom Tuerkom nazočio “Koncertu
prijateljstva” mladih glazbenika iz triju zemalja, pod ravnanjem maestra
Riccarda Mutija. Trojica predsjednika država objavila su prije zajedničku
izjavu u kojoj ističu potrebu za očuvanjem sjećanja na bolne događaje iz povijesti,
ali i svoju usmjerenost na budućnost u jedinstvenoj Europi.
15. srpnja – Argentina je
postala prva zemlja u Latinskoj Americi koja homoseksualnim parovima dopušta
sklapanje braka i usvajanje djece, čime se, unatoč protivljenju Katoličke
crkve, svrstala u red rijetkih većinom europskih zemalja sa sličnim zakonima.
18. srpnja – Predsjednici
Hrvatske i Srbije Ivo Josipović i Boris Tadić u Beogradu su naglasili da su mir
i stabilnost u regiji zajednički cilj dviju zemalja i ocijenili da u međusobnim
odnosima postoji atmosfera pomirenja. Josipović je u sklopu službena posjeta
Srbiji nazočio svečanoj akademiji u povodu 20. obljetnice Demokratskog saveza
Hrvata u Vojvodini u Subotici.
19. srpnja – Bivši hrvatski
ministar pravosuđa Ivan Šimonović prezeo je dužnost pomoćnika glavnog tajnika
UN-a za ljudska prava.
22. srpnja – Međunarodni
sud pravde (ICC ) na traženje Opće skupštine UN-a objavio savjetodavno
mišljenje o proglašenju kosovske neovisnosti i proglasilo da njime nije
prekršeno međunarodno pravo.
24. srpnja – Devetnaest
ljudi poginulo je na techno festivalu “Loveparade” u Duisburgu, a
ozlijeđeno ih je 300.
25. srpnja – Izraelski
predsjednik Shimon Peres na kraju svog trodnevna posjeta Hrvatskoj obišao je
spomen područje Jasenovac i zajedno sa svojim domaćinom Ivom Josipovićem
poklonio se žrtvama nekadašnjeg logora.
26. srpnja – Nakon tri
tjedna teško podnošljivih vrućina i temperatura preko 35 stupnjeva, Moskovljane
počeo gušiti nesnosan dim s brojnih požarišta u okolici Mosve.
27. srpnja – Haški sud
(ICTY) odbacio je zahtjev haškog tužiteljstva u predmetu “Gotovina Čermak
i Markač” u kojem traži da se Hrvatskoj izda subpoena zbog navodnog
skrivanja tzv. topničkih dnevnika.
27. srpnja – Hrvatska na
međuvladinoj konferenciji o pristupanju zatvorila još dva poglavlja – Sigurnost
hrane, veterinarska i fitosanitarna politika i Financijski nadzor. S ta dva
poglavlja Hrvatska ima zatvorena 22 od 33 poglavlja o kojima se pregovora
27. srpnja – Britanski sud
odbio je izručiti bivšeg člana ratnog Predsjedništva BiH Ejupa Ganića Srbiji
obrazloživši svoju odluku vjerojatnošću da je taj postupak “politički
motiviran”.
27. srpnja – Organizacija
Wikileaks počela objavljivati na desetke tisuća povjerljivih američkih
dokumenata o ratu u Afganistanu.
27. srpnja – Island započeo
pristupne pregovore s Europskom unijom.
28. srpnja – U nesreći
pakistanskog zrakoplova u blizini Islamabada poginulo 152 putnika i članova
posade.
30. srpnja – Hrvatska,
Srbija i Slovenija potpisale su u Beogradu deklaraciju kojom se podržava
osnivanje zajedničke željezničke tvrtke radi ostvarivanja bržeg transporta robe
na paneuropskom transportnom koridoru X.
30. srpnja – U šumskim
požarima koji su zbog nesnosnih vrućina pogodili nekoliko područja u Rusiji
poginulo je 28 osoba.
30. srpnja – U
katastrofalnim poplavama zbog višednevnih olujnih monsunskih kiša na
sjeverozapadu Pakistanu poginulo je više od 1500 ljudi, a unesrećeno ih je više
od četiri milijuna.
31. srpnja – Na tisuće Grka
i stranih turista pogođeno je nestašicom goriva zbog šestodnevnog štrajka
cestovnih prijevoznika koji se teško odrazio na opskrbu benzinskih postaja
usred turističke sezone.
KOLOVOZ
3. kolovoza – Haški sud
objavio pročišćenu verziju završnog podneska tužiteljstva u predmetu
“Gotovina, Čermak i Markač” u kojem se od sudskog vijeća traži da se
trojicu generala proglasi krivima za zločine počinjene tijekom i nakon Oluje i
kazni ih zatvorskom kaznom u rasponu od 17 do 27 godina zatvora.
3. kolovoza – Srbijanski
predsjednik Boris Tadić u razgovoru s izaslanstvom srbijanske udruge obitelji
nestalih i poginulih u Hrvatskoj ocijenio da je vojno-redarstvena akcija Oluja
zločin koji se ne smije zaboraviti, ali je istodobno pozvao da se u odnosima s
Hrvatskom gleda u budućnost
4. kolovoza – Naftna tvrtka
BP operacijom “static kill” uspjela trajno zatvoriti izvor nafte u
Meksičkom zaljevu. Iz oštećene bušotine Deepwater Horizon u vode Meksičkog
zaljeva isteklo je po procjeni znanstvenika 780 milijuna litara nafte.
4. kolovoza – Količina
toksičnog dima u Moskvi dosegla alarmatnu razinu. Požari u okolici i dalje
bjesne, vrućine ne popuštaju, grad je već danima obavijen gustim dimom, stopa
smrtnosti se udvostručila, a strani diplomati i njihove obitelji počele
napuštati grad.
5. kolovoza – Britanski
supermodel Naomi Campbell potvrdila je pred sudom u Den Haagu da je dobila
“nebrušene drage kamenčiće”, a zapravo krvave dijamante, i
“misli” da joj ih je darovao bivši liberijski predsjednik Charles
Taylor, kojem se sudi za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.
6. kolovoza – Trideset i
trojica rudara ostala su nakon nesreće zatočena na dnu čileanskog rudnika San
Jose u pustinji Atacami.
8. kolovoza – Petnaest je
osoba poginulo u poplavama u srednjoj i sjevernoj Europi – u Poljskoj, Češkoj,
Litvi i u Njemačkoj.
10. kolovoza – Najmanje 177
osoba poginulo je u poplavama u himalajskoj regiji Ladah na sjeveru Indije,
među njima i pet europskih turista.
11. kolovoza –
Enterobakterija nazvana NDM-1 otporna na gotovo sve antibiotike zaprijetila
svijetu, a otkrivena je u britanskim bolnicama kamo su je iz Indije donijeli
korisnici medicinskog turizma.
13. kolovoza – U
Klagenfurtu uhićen Wolfgang Kulterer, bivši predsjednik uprave koruške Hypo
Alpe Adria Bank, pod optužbom da je omogućavao davanje sumnjivih kredita u
milijunskim iznosima.
16. kolovoza – Kinesko
gospodarstvo preteklo je u drugom tromjesečju ove godine japansko i postalo
drugo po veličini gospodarstvo na svijetu nakon američkoga, čime su okrunjena
tri desetljeća spektakularnog gospodarskog razvoja Kine.
17. kolovoza – Bivši
talijanski predsjednik Francesco Cossiga umro u 82. godini u rimskoj bolnici
Gemelli
17. kolovoza – U opsežnoj
analizi časopisa Newsweeka o sto zemalja najboljih za život, Hrvatska je
zauzela 28. mjesto.
18. kolovoza – Francuske
vlasti počele s deportacijama Roma bez uređena statusa u Rumunjsku i Bugarsku.
22. kolovoza – Konačno
ugašeni svi požari oko Moskve.
25. kolovoza – Hrvatska
izručila Srbiji zloglasnog pripadnika “zemunskog klana” Sretka
Kalinića, koji je uhićen u Zagrebu nakon što ga je u lipnju kraj jezera u
Rakitju teško ranio drugi pripadnik “zemunskog klana”, Miloš Simović.
26. kolovoza – Bivši
hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u savjetničkoj misiji u Kirgistanu na poziv
UN-ova razvojna programa (UNDP).
26. kolovoza – Michel
Montignac, nutricionist i autor uspješnica o mršavljenju i zdravoj prehrani
umro u dobi od 66 godina,
28. kolovoza – Hrvatski
ploveći paviljon, projekt petnaest hrvatskih arhitekata za međunarodnu izložbu
arhitekture, 12. venecijanski bijenale, oštećen je i raspao se tijekom plovidbe
Jadranom i nije uopće pristao na venecijansku rivu.
RUJAN
1. rujna – Završilo je
haško suđenje trojici hrvatskih generala Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu
Markaču, optuženima za zločine počinjene tijekom i nakon Oluje. Sudac Alphons
Orie, zaključujući sjednicu, najavio je presudu u ovom predmetu “u
dogledno vrijeme”.
1. rujna – Predsjednik
SAD-a Barack Obama objavio je kraj američke borbene misije u Iraku.
9. rujna – Sedamnaest ljudi
ubijeno je u samoubilačkom napadu na tržnici u Vladikavkazu, glavnom gradu
Sjeverne Osetije.
9. rujna – Nakon zgražanja
i osuda u cijelom svijetu, Terry Jones, vođa male protestantske crkve na
Floridi, odustao od javnog spaljivanja Kurana 11. rujna.
12. rujna – Francuski
filmski redatelj Claude Chabrol preminuo u dobi od 80 godina.
12. rujna – Turci su na
referendumu pružili jasnu potporu islamskoj konzervativnoj vladi, glasujući u
velikom broju za ustavne promjene koje ograničavaju ovlasti pravosudne
hijerarhije i vojske, dvaju uporišta sekularizma.
13. rujna – Dvojica
mornara, od kojih jedan hrvatski – Klaudio Stilin, oteta nakon napada gusara na
belgijski jaružar “Amerigo Vespucci” u kamerunskim vodama. Stilin je
oslobođen 30.rujna.
16. rujna – Papa Benedikt
XVI. počeo četverodnevni povijesni posjet Velikoj Britaniji, kao tek drugi Papa
nakon osnivanja Anglikanske crkve. Po dolasku je pozvao Britaniju da zadrži
svoje “tradicionalne vrijednosti”, nasuprot “sve agresivijem
obliku sekularizma” u zemlji.
19.rujna – Poplave koje su
izazvale jake kiše, bujice i rijeke izašle iz korita pogodile su dvije trećine
Slovenije, a pod vodom je bilo oko 3000 objekata.
19. rujna – Kina je
prekinula kontakte na visokoj razini s Japanom i zaprijetila oštrim
protumjerama nakon što je japanski sud produžio pritvor kapetanu kineske
koćarice koja se sudarila s brodovima japanske obalne straže 12 dana ranije.
20. rujna – Švedski
konzervativci na čelu s premijerom Fredrikom Reinfeldtom drugi put zaredom
pobijedili na općim izborima, što se u toj zemlji još nikada nije dogodilo.
20.rujna – Vijeće za ratne
zločine Prizivnog suda u Beogradu smanjilo je sa 20 na 15 godina zatvora kaznu
Damiru Sireti osuđenom za ratni zločin na Ovčari u studenom 1991. godine.
27. rujna – Kosovski
predsjednik Fatmir Sejdiu podnio ostavku jer je ustavni sud ocijenio da je
prekršio ustav ostankom na mjestu predsjednika Demokratskog saveza Kosova.
28. rujna – Ruski
predsjednik Dmitrij Medvedev smijenio je gradonačelnika Moskve Jurija Lužkova.
28. rujna – Prvostupanjsko
vijeće Suda BiH potvrdilo u cijelosti kaznu protiv Branimira Glavaša izrečenu u
Hrvatskoj. Glavaš uhićen u Drinovcima.
30. rujna – Američki glumac
Tony Curtis umro je u 85. godini.
LISTOPAD
1. listopada – Hrvatska i
Crna Gora potpisale ugovor o međusobnom izručenju vlastitih državljana za djela
organiziranog kriminala i korupcije.
2. listopada – Predsjednici
Hrvatske i Slovenije Ivo Josipović i Danilo Tuerk otvorili most preko Sutle
između Huma na Sutli u Hrvatskoj i Rogateca u Sloveniji, čime je izravno
povezan krug tvornice stakla Vetropack Straža na hrvatskoj strani sa skladištem
tvornice koje je na slovenskoj strani.
3. listopada – Održani
izbori u BiH. Željko Komšić ponovo izabran za hrvatskog člana predsjedništva
BiH, Nebojša Radmanović za srpskog, a Bakir Izetbegović novi je bošnjački član.
Najviše zastupničkih mandata u parlamentu osvojili SDP, SDA, SNSD i HDZ-BiH.
3. listopada – Njemačka
isplatila posljednje reparacije iz Prvog svjetskog rata, rješavajući se napokon
duga koji joj je nametnut Versajskim ugovorom iz 1919. godine.
4.listopada – Britanski
fiziolog Robert Edwards, koji je pomogao u liječenju ljudske neplodnosti
razvojem “in vitro oplodnje”, dobitnik je Nobelove nagrade za
medicinu 2010.
4. listopada – Ukupno devet
osoba stradalo je na zapadu Mađarske nakon što se iz postrojenja za preradu
aluminija u Ajki izlilo gotovo milijun prostornih metara otrovnog crvenog
mulja.
5. listopada – Profesori
Andre Geim i Konstantin Novoselov sa Sveučilišta Manchester u Velikoj Britaniji
ovogodišnji su dobitnici Nobelove nagrade za fiziku.
6. listopada – Amerikanac
Richard Heck, te Japanci Ei-ichi Negishi i Akira Suzuki dobitnici su Nobelove
nagrade za kemiju.
7. listopada – Peruanski
pisac Mario Vargas Llosa ovogodišnji je dobitnik Nobelove nagrade za
književnost.
7. listopada – Europski
parlament ukinuo vize za građane BiH i Albanije koji putuju u države-članice
Schengenskog sporazuma.
8. listopada – Zatočeni
kineski prodemokratski aktivist Liu Xiaobo dobitnik je ovogodišnje Nobelove
nagrade za mir. Kina žestoko prosvjedovala zbog takve odluke.
9. listopada – Hrvatski
predsjednik Ivo Josipović u Rimu pozvao poglavara Rimokatoličke crkve papu
Benedikta XVI. u posjet Hrvatskoj koji je dogovoren za početak lipnja.
10. listopada – Najmanje 95
ozlijeđenih i stotinjak privedenih posljedica su nasilja koje je pratilo
održavanje gay parade u Beogradu.
11. listopada – Nobelova
nagrada za ekonomiju za 2010. dodijeljena je Amerikancima Peteru A. Diamondu i
Daleu T. Mortensenu, te Britancu ciparskog podrijetla Christopheru A. Pissaridesu.
13. listopada – Prvi od
trideset i trojice čileanskih rudara, zarobljenih više od dva mjeseca na dnu
rudnika San Jose na 700 metara dubine, izvučen na površinu posebnom kapsulom, a
posljednji je spašen dan kasnije, čime je na oduševljenje Čileanaca uspješno
završena najdulja operacija spašavanja u povijesti rudarstva.
14. listopada – Slovenski
premijer Borut Pahor objavio da je Hrvatska pristala da se razgovori o deviznim
štedišama Ljubljanske banke u Hrvatskoj nastave u okviru Banke za međunarodna
poravnanja (BIS) u Baselu.
14. listopada – Srbijanski
parlament usvojio deklaraciju kojom se osuđuju zločini nad pripadnicima srpskog
naroda i građanima Srbije u oružanim sukobima u bivšoj Jugoslaviji tijekom
90-ih godina te izražava žaljenje i solidarnost sa žrtvama NATO-va
bombardiranja.
15. listopada – Ruski
predsjednik Dmitrij Medvedev na mjesto gradonačelnika Moskve imenovao Sergeja
Sobjanjina, šefa kabineta premijera Vladimira Putina,
15. listopada – Probijen
najdulji tunel na svijetu, Gotthard, koji će služiti za željeznički prijevoz.
Tunel u srcu Švicarskih Alpa bit će dug 57 kilometara.
18. listopada – Hrvatska je
jedan od najvažnijih partnera Rusije na jugoistoku Europe i Moskva smatra vrlo
važnom odluku hrvatske vlade da se pridruži projektu plinovoda Južni tok,
izjavio je u Moskvi predsjednik ruske Dume Boris Grizlov na sastanku s
predsjednikom Hrvatskog sabora Lukom Bebićem.
19. listopada – Američko
ministarstvo obrane izdalo je uputstva svojim zapovjedništvima za novačenje da
moraju prihvatiti kandidate koji otvoreno ispoljavaju homoseksualnost,
poštujući nedavnu odluku saveznog suda kojom je zabranjena dosadašnja politika
nedopuštanja otvoreno homoseksualnog ponašanja u vojsci.
20. listopada – Europske
zemlje, posebice skandinavske, zadržale su status država s najraširenijom
slobodom medija po novom godišnjem izvješću Repotera bez granica, na kojem se
Hrvatska nalazi na 62. mjestu, šesnaest mjesta boljem nego prošle godine.
20. listopada – Premijerka
Jadranka Kosor izjavila je nakon susreta s glavnim Haaškim tužiteljem Sergeom
Brammertzom da se nastavlja istraga o topničkim dnevnicima u Oluji, iako oni
više nisu procesno pitanje u slučaju “Gotovina, Čermak, Markač”.
21. listopada – Hrvatska će
kao članica Europske unije imati pravo na 12 zastupnika u EP-u, i sedam glasova
u sustavu odlučivanja u Europskom vijeću, te pravo na jednog povjerenika u
Europskoj komisiji, objavila je premijerka Kosor.
23. listopada – Internetska
stranica WikiLeaks počela objavljivati stotine tisuća povjerljivih američkih
vojnih izvješća iz rata u Iraku.
25. listopada – Zemlje
članice EU-a dogovorile su se da će Europskoj komisiji dati mandat da započne
rad na izradi ‘avisa’ o zahtjevu Srbije za članstvom.
25. listopada – Premijerka
Kosor posjetila Bruxelles. Predsjednik EK-a Jose Manuel Barroso pozdravio je
hrvatski napredak putu prema Europskoj uniji, istaknuvši da je moguće pristupne
pregovore završiti sljedeće godine.
26. listopada – Tarik Aziz,
irački vicepremijer u režimu Sadama Huseina, na sudu u Bagdadu osuđen na smrt
zbog progona islamističkih stranaka.
26. listopada – Forenzičari
Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine (INO) i Povjerenstva za nestale
Srbije pronašli su u akumulacijskom jezeru Perućac u okolici Višegrada ostatke
oko sto osoba.
26. listopada – Oko 400
ljudi poginulo je nakon što je tsunami izazvan potresom magnitude 7,7 po
Richteru pogodio indonezijske otoke zapadno od Sumatre.
29. listopada – Čelnici
zemalja članica EU-a postigli dogovor o manjoj promjeni Lisabonskog ugovora i
uspostavi stalnog mehanizma za rješavanje kriza u eurozoni. Postoji mogućnost
se promjene Lisabonskog ugovora uvrste u pristupni ugovor s Hrvatskom, koji
ionako mora proći proces ratifikacije u zemljama članicama.
31. listopada –
Kandidatkinja vladajuće Radničke stranke Dilma Rousseff pobijedila na
predsjedničkim izborima u Brazilu.
STUDENI
1. studenoga – Pedeset i
dvoje talaca i policajaca poginulo je kada su iračke snage sigurnosti upale u
sirijsku kršćansku crkvu u Bagdadu u kojoj su pripadnici Al-Kaide držali
vjernike za taoce.
2. studenoga – Oporbeni
republikanci osvojili su uvjerljivu većinu na izborima za Predstavnički dom
američkog Kongresa, ali su demokrati uspjeli sačuvati minimalnu većinu u
Senatu.
4. studenoga – Srbijanski
predsjednik Boris Tadić na Ovčari se ispričao zbog tog zločina.
4. studenoga – Vrhovni sud
Federacije BiH ukinuo je presudu od dvije i pol godine zatvora liječniku
Ognjenu Šimiću i vratio cijeli postupak na ponovno suđenje Županijskom sudu u
Sarajevu.
5. studenoga – Hrvatska je
na međuvladinoj konferenciji o pristupanju zatvorila još tri poglavlja u
pristupnim pregovorima s EU-om. Radi se o poglavljima Sloboda kretanja
kapitala, Prometna politika i Institucije. Time se broj zatvorenih poglavlja
popeo na 25.
7. studenoga – Predsjednik
Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Vojislav Stanimirović izjavio je
za beogradsku “Politiku” da “Srbi nisu počeli rat u
Vukovaru”.
7. studenoga – Nakon 20
godina održani parlamentarni izbori u Mianmaru, koje je međunarodna zajednica
proglasila neslobodnima i nedemokratskima. Na izborima pobijedile provojne
stranke. tjedan dana kasnije na slobodu je puštena mianmarska oporbena čelnica
Aung San Suu Kyi nakon sedam i pol godina kućnog pritvora.
9. studenoga – Europska
komisija objavila izvješće o napretku Hrvatske, koje je u Zagrebu ocijenjeno
“najboljim dosad”. U zadnjoj fazi pregovora Hrvatska mora uložiti
dodatne napore “posebno na području pravosuđa i temeljnih prava”.
9. studenoga – Europska
komisija preporučila je kandidatski status za Crnu Goru, ali će ta zemlja moći
započeti pregovore tek kad ispuni određene uvjete, dok za Albaniju nije
preporučen kandidatski status.
9. studenoga – Francusko
Ustavno vijeće potvrdilo je prijedlog zakona predsjednika Nicolasa Sarkozyja o
mirovini, uklonivši tako i posljednju prepreku reformi kojom se za dvije godine
povisuje minimalna dob za odlazak u mirovinu, a zbog koje su milijuni Francuza
ove godine od lipnja izlazili na ulice.
10. studenoga – Novi
članovi predsjedništva BiH, Bakir Izetbegović, Željko Komšić i Nebojša
Radmanović, preuzeli dužnost.
12. studenoga – U Indijskom
oceanu otet tuniski brod “Hannibal II.”, a među posadom je i jedan
hrvatski pomorac.
13. studenoga – Broj mrtvih
u erupciji vulkana Merapi u Indoneziji, koja je počela 26. listopada, popeo se
na 240.
14. studenoga – Francuski
predsjednik Nicolas Sarkozy u nedjelju je, 18 mjeseci prije održavanja
predsjedničkih izbora u zemlji, imenovao članove nove vlade, među kojima su, uz
dosadašnjeg premijera Francoisa Fillona, ministrica vanjskih poslova Michele
Alliot-Marie i ministar obrane Alain Juppe
15. studenoga – Milorad
Dodik prisegnuo je na dužnost predsjednika Republike Srpske (RS) na
inauguralnoj sjednici Narodne skupštine RS i ispričao se za zločine počinjene
nad nesrbima tijekom rata.
15. studenoga – Baselska
Banka za međunarodna poravnanja (BIS) odbila posredovati u sporu Hrvatske i
Slovenije oko Ljubljanske banke, javili mediji.
15. studenoga – Najmanje je
53 ljudi poginulo, a devedeset ih je ozlijeđeno u požaru u neboderu od 28
katova u Šangaju.
16. studenoga – Ruski
trgovac oružjem Viktor But u Bangkoku je, nakon što je uklonjena zadnja pravna
prepreka njegovom izručenju Sjedinjenim Državama, predan američkim agentima
koji su ga odveli na poseban zrakoplov za Sjedinjene Države.
16. studenoga – Hrvatsko
ojkanje, sinjska ulka i licitarska srca uvršteni na Unescovu listu kuturne
svjetske baštine.
17. studenoga – Smeće na
ulicama Napulja doseglo količinu od 3000 tona. I dalje traju svakodnevni sukobi
policije i ljudi koji žive u blizini odlagališta i protive se njihovim
širenjima.
18. studenoga – Švedsko
tužiteljstvo objavilo je da je izdalo uhidbeni nalog zbog silovanja i
seksualnog zlostavljanja protiv Juliana Assangea, osnivača internetske stranice
WikiLeaks.
19. studenoga –
Predsjednici država i vlada zemalja članica NATO-a, među kojima i predsjednik
RH Ivo Josipović, usvojili su na summitu Sjevernoatlantskog saveza novi
Strateški koncept, temeljni dokument koji će voditi taj savez u idućem
desetljeću.
20. studenoga – Hrvatski
predsjednik Ivo Josipović najavio je u subotu na summitu NATO-a u Lisabonu da
će Hrvatska proširiti svoju ulogu u obuci lokalnih snaga sigurnosti, te da će
se kontigent njezinih pripadnika u toj zemlji povećati s postojećih 320 na 350.
22. studenoga – EU i MMF
odobrili zahtjev za pomoć Irskoj vrijedan 85 milijarda eura kojima bi se
stabilizirao posrnuli bankovni sektor i proračunski manjak.
22. studenoga – U metežu na
mostu u kambodžanskoj prijestolnici Pnom Penu poginulo je 378 osoba.
22. studenoga – Procjenjuje
se da je 1,250 osoba umrlo u epidemiji kolere koja je na Haitiju izbila mjesec
dana ranije, a oboljelo je više od 21 tisuće ljudi.
23. studenoga – Objavljeno
je da će se vjenčanje princa Williama, unuka engleske kraljice Elizabete II., i
njegove izabranice Kate Middleton održati 29. travnja sljedeće godine u
Westminsterskoj opatiji.
24. studenoga – Hrvatski i
srbijanski predsjednik Ivo Josipović i Boris Tadić izjavili u Zagrebu da je
rješavanje sudbine nestalih prioritet u međudržavnim odnosima bez kojeg neće
biti ostvareno puno pomirenje i suradnja Hrvatske i Srbije.
25. studenoga – Europski
povjerenik za proširenje Štefan Fuele pohvalio je u Zagrebu dobar napredak
Hrvatske u posljednjih godinu dana, ali je naglasio da se Hrvatska trenutno
treba usredotočiti na nekoliko izazova među kojima su reforma pravosuđa i javne
uprave i borba protiv korupcije i organiziranog kriminala.
25. studenoga – Hrvatska i
Slovenija razmijenile su diplomatske note kojima su se međusobno izvijestile o
okončanju unutarnjih postupaka potrebnih za stupanje na snagu Sporazuma o
arbitraži.
25. studenoga –
Predsjednici Ivo Josipović i Boris Tadić posjetili Krnjak, Gračac i manastir
Krupu.
27. studenoga – Dvije su
osobe poginule, a 17 je ozlijeđenih u lančanom sudaru 34 vozila u Sloveniji na
Dolenjskoj autocesti, petnaestak kilometara prije Ljubljane.
28. studenoga – Sjedinjene
Države i Južna Koreja počeli su u vodama zapadno od Korejskog poluotoka
zajedničke vojne vježbe kojima se protivi Kina i zbog kojih je Sjeverna Koreja
dan ranije zaprijetila “nepredvidljivim posljedicama”. Vježbe su
uslijedile pet dana nakon što su dva južnokorejska vojnika poginula, a 13 je
ranjeno kada je vojska Sjeverne Koreje otvorila topničku vatru prema otoku
Yoenpyeongu nedaleko od granice dviju Koreja u Žutom moru.
28. studenoga – Švicarci se
na referendumu izjasnili za pooštrenje mjera za izgon useljenika koji počine
kazneno djelo.
28. studenoga – Završen
višednevni sukob između brazilskih snaga sigurnosti i kriminalaca u dvjema
favelama u Riju. Ubijeno 45 ljudi i zaplijenjeno 40 tona droge.
29. studenoga – Europska
komisija prvi put objavila da Hrvatska može završiti pristupne pregovore
potkraj prvog polugodišta 2011. godine te najavila datum kada će objaviti
izvješće o ispunjavanju mjerila za poglavlje Pravosuđe i temeljna prava.
29. studenoga – Internetska
stranica WikiLeaks počela objavljivati desetine tisuća povjerljivih dokumenata
američke diplomacije.
30. studenoga – Zastupnički
dom Parlamenta Bosne i Hercegovine, u sazivu izabranom na općim izborima 3.
listopada, konstuiran u Sarajevu.
PROSINAC
3. prosinca – Hrvatska je
2004. godine bila spremnija za ulazak u EU od Rumunjske i Bugarske, izjavio je,
po povjerljivim dokumentima koje je objavio WikiLeaks, bivši povjerenik za
vanjske poslove Europske komisije Chris Patten.
3. prosinca – Čerdeset i
dvije osobe, među kojima 36 zatvorskih čuvara, poginulo je velikom požaru koji
hara šumom na brdu Carmel, blizu Haife.
3. prosinca – Kineski
putnički vlak na pruzi Peking-Šangaj vozio brzinom većom od 486 kilometara na
sat i time oborio svjetski rekord.
3. prosinca – Trideset
mrtvih u Poljskoj, 11 u Rusiji, te nekoliko u Njemačkoj, Litvi, Češkoj i
Slovačkoj posljedica je hladnog vala koji je pogodio srednju i istočnu Europu.
4. prosinca – Crna Gora
zatražila pomoć NATO-a zbog nezapamćenih poplava u zemlji. Najkritičnije je
stanje u Ulcinju. Poplave pogodile i BiH.
4. prosinca – Španjolska
vlada morala proglasiti izvanredno stanje zbog štrajka kontrolora leta koji je,
drugi dan zaredom paralizirao gotovo cijelu zemlju.
6. prosinca – Glavni
tužitelj Haaškog suda (ICTY) Serge Brammertz pred Vijećem sigurnosti UN-a iznio
uglavnom pozitivnu ocjenu o suradnji Hrvatske s njegovim uredom.
6. prosinca – Predsjednik
Republike Ivo Josipović primio je u Banjoj Luci nagradu banjolučkih Nezavisnih
novina za osobu godine.
7. prosinca – Britanska
policija uhitila je osnivača WikiLeaksa Juliana Assangea na temelju europskog
uhidbenog naloga koji je objavila Švedska.
7. prosinca – Suđenje
šestorici pripadnika bivše JNA zbog ratnog zločina zlostavljanja i mučenja
zatvorenika iz Hrvatske u logoru Morinj u Crnoj Gori 1991.-92. godine, bit će
ponovljeno na višem sudu u Podgorici.
8. prosinca – Haaški sud
(ICTY) izmijenio je pravomoćnu presudu bivšem oficiru JNA Veselinu
Šljivančaninu za zločine na Ovčari i smanjio mu kaznu sa 17 na 10 godina
zatvora.
8. prosinca – U požaru u
zatvoru u čileanskom Santiagu poginulo 83 zatvorenika.
10. prosinca – Bivši
premijer Ivo Sanader uhićen je, temeljem hrvatskog uhidbenog naloga, na
naplatnim kućicama na austrijskoj autocesti A10 u pokrajini Salzburg i određen
mu je 14-dnevni pritvor.
10. prosinca – Internetska
stranica WikiLeaks objavila četiri povjerljive depeše iz američkog
veleposlanstva u Zagrebu, iz studenoga 2009. te siječnja i veljače ove godine,
koje otkrivaju izuzetno snažnu potporu SAD-a naporima hrvatske Vlade u borbi s
korupcijom i u suradnji s Haaškim sudom (ICTY), ključnima za uspješan dovršetak
pristupnih pregovora s Europskom unijom.
10. prosinca – Nobelova
nagrada za mir simbolično je dodijeljena kineskome disidentu Liuu Xiaobou koji
tom činu nije nazočio jer izdržava zatvorsku zbog borbe za demokratizaciju
Kine. Ovo je drugi put u povijesti da je Nobelova nagrada za mir položena na
prazan stolac.
11. prosinca – U eksploziji
u središtu Stockholma, koju vlasti tretiraju kao “teroristički čin”
ubijena je jedna osoba, a ranjene dvije.
12. prosinca –
Parlamentarni izbori na Kosovu.
13. prosinca – U
Washingtonu umro arhitekt Daytonskog sporazuma Richard Holbrooke od
komplikacija nakon rupture aorte.
14. prosinca – Ministri
vanjskih poslova zemalja članica Europske unije istaknuli su u svojim
zaključcima da je Hrvatska u borbi protiv korupcije postigla “ohrabrujući
napredak” na visokoj razini, ne spomenuvši izravno pojedinačne slučajeve.
14. prosinca – Prizivno
vijeće Suda Bosne i Hercegovine donijelo je pravomoćnu presudu po kojoj je
Branimiru Glavašu potvrđena kazna od osam godina zatvora koju mu već izrekao
Županijski sud u Zagrebu.
14. prosinca – Ministri vanjskih
poslova zemalja članica Europske unije složili su se da se Crnoj Gori dodijeli
status kandidata za članstvo.
14. prosinca – Talijanski
premijer Silvio Berlusconi tijesno je preživio glasovanje o povjerenju u
parlamentu i tako izbjegao zahtjev za ostavku koju traži oporba lijevog centra
i skupina pobunjenih konzervativaca.
Podijeli na društvenim mrežama