Komemoracija je okupila više stotina ljudi uključujući članove
udruga antifašističkih boraca i antifašista iz Primorja, Istre, Slovenije i
Italije, predstavnike županijskih i lokalnih vlasti ovog područja i brojne građane,
započevši u središtu sela gdje se nalaze Memorijalni centar te spomenik devetnaestorici
Lipljana koji su poginuli boreći se u partizanskom Narodno-oslobodilačkom
pokretu.
Neuništivi prkos kraja
Povorka se potom uputila prema mjestu stradanja gdje i danas
stoji ostatak zapaljene kuće zaštićen kao memorijalna baština. Ondje je
nastavljen komemorativni program, a u ime Grada Rijeke vijence pred spomenik
žrtvama položili su zamjenici gradonačelnika Marko Filipović i Nikola Ivaniš,
uz predstavnicu Gradskog vijeća grada Rijeke Teu Mičić Badurinu.
Okupljenima su se, među ostalima, obratili predstavnici udruga
antifašističkih boraca Branko Afrić, predsjednik UABA Liburnija te Edo Jerman, potpredsjednik
SABA RH koji su istaknuli dužnost prisjećanja na mnogobrojne lipljanske žrtve čiji
je život ugašen u samo nekoliko sati te onih koji su svoje živote dali u borbi
protiv fašizma, ne dozvoljavajući da prkos ovog kraja bude uništen. Jerman se prisjetio
i drugih masovnih stradanja civila koje su počinili fašisti u Podhumu, logoru
Kampor, Brgudcu, Šajinima te na Matić poljani, te pozvao ravnatelje i učitelje
osnovnih i srednjih škola da učenike odvedu na mjesta stradanja te ih nauče o
zločinačkoj naravi fašističkog režima.
269 žrtava na spomen ploči
Uz komemorativni skup, u Memorijalnom centru Lipa pamti
otvorena je izložba “Kako Lipa pamti – 75 godina sjećanja na stradanje”.
Izložba predstavlja povijest Lipe od Drugog svjetskog rata pa do danas,
prikazujući fotografsku i dokumentarnu građu te individualna svjedočanstva
Lipljana.
Među poslijeratnom povijesti Lipe ističe se sustavna obnova sela
započeta sredinom šezdesetih, kada je stanovništvo ovog područja izdvajajući od
svojih plaća doprinijelo ponovnoj izgradnji i naseljavanju sela, otvorilo
memorijalni muzej te osiguralo uvjete za zaštitu dijela zapaljenih kuća, koje i
danas u prezerviranom stanju svjedoče o stravičnom teroru fašista. Godine 1984.
nakon dugotrajnih i iscrpnih istraživanja, završen je poimenični popis svih 269
žrtava, čija su imena uklesana na spomen ploče koje se nalaze u samoj kući najbrojnijeg
pokolja. Izložba je djelo više kustosice Vane Gović, a moći će se pogledati do
15. svibnja.
Komemorativni skup organizirali su Savez antifašističkih
boraca i antifašista Primorsko-goranske županije, Udruženje antifašističkih
boraca i antifašista Liburnija uz podršku Primorsko-goranske županije i Općinu
Matulji.
Podijeli na društvenim mrežama