Tristodevedeset kulturno-umjetničkih programa koje je ukupno pohodilo gotovo pedeset četiri tisuće posjetitelja – najkraći je rezime riječkog Ljeta u prijestolnici, koji je danas predstavljen na konfereniciji za medije u Exportu na riječkoj Delti.

Ova objedinjena kulturna zbivanja obilježila su ljetno razdoblje 2020. godine u kojoj je Rijeka u veljači ponosno ponijela titulu Europske prijestolnice kulture, da bi se samo mjesec i pol nakon otvorenja EPK suočila s tzv. „novim nenormalnim“ – svjetskom pandemijom COVIDA 19.

Nakon proljetnog sveprisutnog lockdowna, već u svibnju su kulturne ustanove u Rijeci provodile online programe i krenule s pop-up izvedbama na otvorenom, u pojedinim gradskim kvartovima. Paralelno, s obzirom na financijsku krizu koju je pandemija prouzročila, radilo se na preoblikovanju kulturno-umjetničkog programa projekta Europske prijestolnice kulture u Rijeci, a tijekom lipnja započela je provedba pojedinih događanja koja su sastavni dio ovog projekta.

Za bogato kulturno ljeto 2020., u promijenjenim okolnostima organizacije i uz poštivanje svih posebnih mjera zaštite od zaraze korona virusom, zaslužne su gradske kulturne ustanove (HNK Ivana pl. Zajca, Art kino, HKD na Sušaku, Gradsko kazalište lutaka, Gradska knjižnica, Muzej moderne i suvremene umjetnosti), tvrtka Rijeka 2020, Delta Lab, udruga Drugo more, ali i brojne druge umjetničke organizacije i pojedinci koji su sudjelovali u organizaciji i provedbi kulturno-umjetničkih programa.

Tristotinjak programa održalo se pod kapom pet gradskih kulturnih ustanova, među njima i dio programa koji su sastavni dio EPK projekta. Tvrtka Rijeka 2020 je organizirala provedbu sedamdeset četiri kulturna programa, Delta Lab šest programa, a Drugo more devet.

Velike izložbe u Exportu – novom mjestu riječke kulture

Valja podsjetiti da je velik broj aktivnosti održavan ispred i unutar zgrade Exporta, novouređenog prostora površine 5.400,0 m2, koji je krajem svibnja Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture dalo na upravljanje Gradu Rijeci, potpisivanjem Ugovora o petogodišnjoj koncesiji.

Export je tako ugostio dvije najznačajnije izložbe EPK projekta, reprezentativne postave svjetske razine: Fiume Fantastika: fenomeni grada i međunarodnu izložbu Usijano more, ali i niz popratnih izložbi – Terra effluviens, Oblomo narodu, Histerične mašine i dr.

Ispred zgrade Exporta, na otvorenom, na pozornici koja je ondje postavljena u lipnju i nije skidana sve do nedavno održan je niz kulturno-zabavnih programa i festivala – od dvodnevnog RiRock festivala Zvukom preko vode, preko cjelovečernjih koncerata poput Natrag u budućnost – Od klasične do moderne jazz avanture ili pak novog festivala European Jazz Days koji se spojio s Jazz Time Rijeka – međunarodnim riječkim festivalom jazz glazbe. Prostor pred Exportom ugostio je i program Swamp Up Rijeka koji su zajednički organizirali zagrebačko Udruženje za razvoj kulture URK/klub Močvara i riječki Distune promotion. U rujnu je ispred Exporta održan koncert Musical migrations na kojem su zajedno nastupili multiinstrumentalist Zoran Majstorović i Jazz Istra orkestar.

Export je također bio domaćin i brojnim književnim programima Festivala Europske kratke priče, Hay festivala i Vriska. 

Četiri Lungomare programa

Lovranska Draga, Brseč, Riječka ribarnica i plaža Grčevo četiri su lokacije na kojima su postavljene i otvorene trajne skulpture programskog pravca Lungomare Art. Programi otvorenja ovih skulptura okupljali su između 80 i 200 posjetitelja, ovisno o lokaciji, no ove skulpture ostaju trajno dobro na kulturno-turističkoj ruti Kvarnera pa ih u vremenu koje dolazi ima priliku posjetiti i bitno veći broj publike.

Na realizaciji ostalih programa Lungomare pravca intenzivno se radilo te će se ostale trajne skulpture postavljati jednim dijelom do kraja 2020. godine, a dijelom u 2021.

Festivali susjedstava živošću ispunili mjesta u Gorskom kotaru i na otocima

Četiri online programa te 21 događanje u susjedstvima programskog pravca 27 susjedstava rezime su ljetnih zbivanja ove programske cjeline. Od toga je održano 11 Festivala susjedstava, programa koji su osim lokalnih i domaćih umjetnika trebali ugostiti i inozemne europske partnere. No, zbog nemogućnosti putovanja i zbog provedbe posebnih mjera zaštite uslijed svjetske pandemije, europski su se partneri na ovim programima predstavljali online, video-vezama ili poslanim snimljenim materijalima. Festivali susjedstava održani su na Unijama, u Delnicama, Kutima, Fužinama, Novom Vinodolskom, Gomirju, Kostreni, na Praputnjaku, Jelenju, u Crikvenici i na Cresu. U mjesecima koji slijede održat će se još niz festivala u preostalim susjedstvima.

Osamdeset pojedinačnih događanja ovogodišnjeg Tobogana

Iako je u ukupnom zbroju brojan kao jedan program, valja reći da je ovogodišnji dječji festival Tobogan okupio čak osamdeset pojedinačnih događaja – kreativnih radionica, šetnji, pričanja priča i izvedbenih programa: predstava, filmova i dr. Ove je programe pratilo ukupno preko 4.000 posjetitelja. Osim Tobogana, programska cjelina Dječja kuća ovo je ljeto donijela i uređenje dječjeg igrališta kod broda Uragan te otvorenje Balthazargradskog kupališta na Grčevu u suradnji s pravcem Lungomare Art.

Otvorenje velike izložbe ove programske cjeline tek slijedi i to krajem listopada kada se produkcijskom suradnjom Rijeke 2020 i MMSU-a u MMSU-u otvara pravi pravcati Balthazargrad i to s poštanskim brojem 51000.

Dopolavoro, Slatko i Slano, Kuhinja različitosti

Osim već spomenutih programa, izložbi i književnih događanja, koji su u Export doveli zapažen broj posjetitelja, pod okriljem programskih cjelina Dopolavoro, Slatko i Slano te Kuhinja različitosti održan je i niz manjih ali jednako vrijednih programa.

Tako je cjelina Slatko i Slano, osim izložbe Fiume Fantastika, donijela čak 15 pojedinačnih događanja u sklopu programa Školjić 2.0, umjetničku instalaciju Ebriphon na Molo longu, program Grad među oblacima koji predstavlja zelena uređenja krovova nebodera na Kozali te dio manjih programa Delta Laba.

Cjelina Dopolavoro je također, osim izložbi u Exportu, u prostoru Ivexa na Delti postavila izložbu Igora Eškinje Sanjaju li biljke sutrašnjicu, a u Filodrammatici Shemu stvari Jennifer Lyn Morone. Sve postavljene izložbe ovog programa do sad je pogledalo oko 10.000 posjetitelja.

Kuhinja različitosti se pak u ljetnom razdoblju, osim književnim festivalima bavila i EU projektom Diversity Mixer koji se ovih dana uspješno privodi kraju.

Ljetna su zbivanja pred Exportom, okončana velikim Urbanovim koncertom koji je u publici okupio oko 700 ljudi, a koji su zajednički organizirali Rijeka 2020 i Grad Rijeka.

Gradske kulturne ustanove – srpanj na Trgu Riječke rezolucije

Gradske kulturne ustanove HKD na Sušaku, Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca i Gradsko kazalište lutaka ponudili su tijekom mjeseca srpnja na Trgu Riječke rezolucije velik broj izvedbi – od kazališnih i dječjih predstava preko koncerata klasične glazbe do programa Festivala inkluzivnih scena.

Među ljetnim programima HKD-a, najveću je pažnju publike na Trgu Riječke rezolucije privukao stand up nastup Aleksa Curaća Šarića pod nazivom Budimo realni. Zapažene su bile i izvedbe Festivala suvremenog plesa Port of Dance u organizaciji HKD-a: Mechanics of Distance (Máté Mészáros), BEAT „I just wish to feel you“ (Collective Dope – Jenna Jalonen), Babae (Joy Alpuerto Ritter) te PLI (Viktor Černický).

Riječki lutkari u znaku brojnih osvojenih nagrada

U ljetnim danima EPK godine, gradsko kazalište lutaka izvelo je ukupno 77 programa koje je posjetilo oko 4200 malih i velikih gledatelja u publici.

U lipanjskom su periodu održane dvije premijerne predstave koje su dio EPK programa: Sretna kućica te slovenska premijera predstave Carevo novo ruho koju je Lutkovno gledališče Maribor postavilo u koprodukciji s GKL Rijeka. Predstava je premijerno izvedena u LG Maribor 26. lipnja, dok se riječka premijera održava u listopadu.

Nakon perioda igranja premijernog i repriznog repertoara u kući, lutkari su Ljeto u prijestolnici obojali Lutkarskim evergreenima na Trgu Riječke rezolucije, predstavom Kralj Edip u Exportu i sudjelovanjem u dječjem festivalu Tobogan.  Na Trgu Riječke rezolucije lutkari su izvodili tri svoja evergreen naslova Izgubljena priča: Ivica i Marica, Koka Kokone i Tri praščića. Odigrano je 10 predstava, koje je pogledalo oko 1070 gledatelja.  Exportu su lutkari početkom srpnja premijerno izveli predstavu Kralj Edip, kao suradnju GKL Rijeka i HNK Ivana pl. Zajca. Premijerne i reprizne izvedbe pogledalo je ukupno nešto više od 200 gledatelja. U dječjem festivalu Tobogan Gradsko kazalište lutaka sudjelovalo je sa svojim programima: Teatromanija i Mala sirena te je organiziralo  gostujuće predstave Bilo jednom jedno sunce kazališta Puna kuća iz Zagreba te radionicu Svemirci Teatra Oz iz Brseča. U programima i na predstavama bilo je sveukupno 140 sudionika, odnosno gledatelja.

Odrađena je i turneja predstave Sretna kućica po festivalima – Međunarodni festival djeteta Šibenik, Ljetno kazalište za sve generacije Split i Osječko ljeto kulture. Krajem kolovoza ista predstava sudjelovala je na 31. poletnom lutkovnom pristanu u Mariboru na kojem je osvojila nagradu dječjeg žirija Zlatna žirafa, jedinu nagradu festivala.

Također, riječki su lutkari sudjelovali s predstavom Flekavac na 53. međunarodnom lutkarskom festivalu – PIF u Zagrebu gdje je Kazalište osvojilo 5 nagrada: za tekst, režiju, lutke i scenografiju, glazbu te nagradu dječjeg žirija za najbolju predstavu.

Uz reprizni program i gostovanja, u rujnu je GKL Rijeka premijerno izvelo predstavu Nove zgode Wande LaVande koja je na repertoaru Kazališta bila do kraja rujna, a koju je publika s oduševljenjem prihvatila.

HNK Ivana pl. Zajca – od 49 ljetnih programa čak 7 premijera

Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca Rijeka je tijekom ljetne sezone, u lipnju, srpnju i rujnu, realiziralo 49 različitih programa od čega čak sedam premijera.

Baletni se ansambl predstavio s dvije premijere, početkom lipnja, baletom Čipka koreografkinje Maše Kolar koja je inspiraciju za predstavu pronašla u nacionalnoj povijesnoj tradiciji i folkloru, te baletno-plesnom predstavom Plamteća voda glasovitog grčkog koreografa Andonisa Foniadakisa u srpnju.

Iz ljetnog programa Opere valja izdvojiti premijeru nove verzije baroknog opernog spektakla Julije Cezar u Egiptu-iznova G. F. Händela u režiji Marina Blaževića, a iz koncertnog programa koncert Riječkog opernog zbora i drugih riječkih zborova posvećen 140. godišnjici rođenja i 60. godišnjici smrti Ivana Matetića Ronjgova u lipnju, gala koncert riječkih opernih solista Nessun dorma pod ravnanjem mlade maestre, Beatrice Venezi koju nazivaju najvirtuoznijom dirigenticom u Italiji i koncerte Iz Novoga svijeta Riječkog simfonijskog orkestra pod ravnanjem mladog maestra Valentina Egela u srpnju, održane na Trgu Riječke rezolucije, te, za kraj ljetne koncertne sezone, koncert finske i svjetske operne zvijezde Karite Mattile u rujnu.

Ansambl Hrvatske drame, u koprodukciji s Talijanskom dramom i uz gostovanje legendarnih umjetnica hrvatskog glumišta, Nevu Rošić i Miru Furlan, u lipnju je predstavio dugo iščekivanu premijeru Vježbanja života – drugi put / Esercitazione alla vita – seconda volta, pod redateljskim i dramaturškim vodstvom Marina Blaževića. Publika je imala priliku doživjeti novo čitanje romana Nedjeljka Fabrija Vježbanje života te istoimene hit predstave iz devedesetih, a  svoje dojmove o predstavi mogli su iznijeti i u sklopu Kritičkog salona, još jednog u nizu kazališnih razgovora s kritičarima i publikom, održanog u srpnju. Hrvatska drama, u koprodukciji s Gradskim kazalištem lutaka Rijeka, predstavila se i s već spomenutom glumačko-lutkarskom predstavom za mlade i odrasle Kralj Edip u režiji Luciana Delprata, održanom u Exportu, te kultnim djelom srpskog komediografa Branislava Nušića Gospođa ministarka u režiji Tatjane Mandić Rigonat kojom je nacionalna dramska prvakinja Olivera Baljak u srpnju proslavila 40. obljetnicu svog umjetničkog rada.

Riječko je Kazalište i u ljetnoj sezoni provodilo upute Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, prilagodivši postav gledališta propisanoj fizičkoj distanci među posjetiteljima. Posljedično, sve programe kazališne ljetne sezone pogledalo je ukupno devet tisuća gledateljica i gledatelja. U okolnostima prije pandemije iste bi programe pogledao bitno veći broj publike. Kazalište je iskoristilo ljetne mjesece i za pripremu jesenskih produkcija, osvježavanje unutrašnjosti zgrade te rad na novom projektu, jedinstvenom u Hrvatskoj, kazališnom muzeju.

Filmsko ljeto u Europskoj prijestolnici kulture

Tijekom ljeta u Art-kinu održane su ukupno 154 projekcije, a na programima je prisustvovalo nešto više od 4.600 posjetitelja.

U širem kontekstu ljetnog programa u Art-kinu, zanimljivo je istaknuti da je toplije vrijeme u Rijeci dočekano i ispraćeno uz dva programa Europske prijestolnice kulture – Autokino na Beretichu, održano u svibnju na opće oduševljenje zainteresiranih građana i među prvima u Hrvatskoj nakon lockdowna, te tekuće antiratno Autokino na sveučilišnom Kampusu koje – u suradnji Art-kina, Sveučilišta u Rijeci i Filmaktiva – radi sve dok to vremenski uvjeti dozvole.

Što se ljetnog programa tiče, Art-kino je u dvorištu kapucinskog samostana od početka lipnja do početka rujna radilo bez uobičajene stanke, a ljetni je program otvoren promocijom knjige riječkog publicista Velida Đekića Važno je ne plašiti se večernjeg vlaka, objavljene u sklopu programa Europske prijestolnice kulture.

Uz redovni večernji program, svakako valja istaknuti Fellinijeve srijede tijekom srpnja, posvećene stogodišnjici rođenja velikana talijanske kinematografije, gostovanje Motovunskog filmskog festivala i Festivala mediteranskog filma Split te Morriconeove utorke tijekom kolovoza, posvećene ove godine preminuloj legendi filmske glazbe. Art-kino je sudjelovalo i u Danima Sv. Vida i to dvama projekcijama igranih filmova o popularnom profesoru Baltazaru na Čajnom trgu, na veselje mnogobrojnih malih Riječanki i Riječana. Ljetno Art-kino, za razliku od prijašnjih godina, radilo je i u rujnu.

Art kino je sudjelovalo i u programu četvrtog izdanja Festivala Tobogan. Tako su za vrijeme ovogodišnje edicije Festivala, održane dvije radionice izrade optičkih igrački, aktivnosti potrage za blagom u kinu te dva filmska kviza za djecu i mlade na Čajnom trgu. Ove aktivnosti okupile su 42 polaznika/sudionika. U pogledu pak filmskog programa, održano je ukupno deset projekcija, od kojih je dio realiziran u suradnji s Animafestom Zagreb. Pored toga prikazan je izbor kratkometražnih animiranih filmova iz nagrađivanog serijala Animanimals njemačke animatorice Julie Ocker kao i njemački igrani film Rocca mijenja svijet.

U kontekstu programa iz programskog pravca Dječja kuća, valja spomenuti i uvrštavanje tri filma, nastalih u OŠ Nikola Tesla, OŠ Kozala i OŠ Srdoči u sklopu projekta Putujućih filmskih radionica, u službenu konkurenciju 58. Revije hrvatskog filmskog stvaralaštva djece u organizaciji Hrvatskog filmskog saveza. Revija se održava početkom listopada online.

Prvi Riječki filmski forum – RIFF, u organizaciji Art-kina, održao se od 28. kolovoza do 2. rujna u prostorima Art-kina, pod okriljem programskog pravca Doba moći, Rijeke 2020 – Europske prijestolnice kulture. Šest dana bogatog filmskog programa otvorila je regionalna premijera višestruko nagrađivanog dokumentarnog filma Za Samu sirijske aktivistice i novinarke Waad Al-Kateab i britanskog redatelja Edwarda Wattsa. Osim toga, RFF je donio još dvanaest igranih i dokumentarnih filmova iz cijelog svijeta.

U znaku aktualne teme Kino u izvanrednim situacijama, od 16. do 18. rujna održalo se novo izdanje Sajma filma – događaja koji okuplja članove Hrvatske mreže neovisnih kinoprikazivača kako bi kroz niz diskusija, radionica, sastanaka i projekcija, osnažili rad neovisnih hrvatskih kina. Ovo je treće izdanje Sajma koje se održalo u Art-kinu.

U sklopu bogatog diskurzivnog i radioničkog programa za kinoprikazivače, za širu se javnost održalo i posebno prikazivanje novog i nagrađivanog domaćeg filma Mater, kojem su prisustvovali redatelj filma Jure Pavlović i doajenka hrvatskog glumišta Neva Rošić.

I konačno, Desk Kreativne Europe – Ured MEDIA Hrvatske i Art-kino, u suradnji s inicijativom Kids Regio i ukupno 25 DKE – ureda MEDIA koji su pružili svoju podršku, organizirali su dvodnevnu konferenciju na temu Djeca i mladi – važnost namjenskih prostora, koja se održala 17. i 18. rujna 2020. putem Zoom platforme, uz uključenje na velikom platnu Art-kina tijekom trajanja Sajma filma.

MMSU Rijeka pred otvaranjem izložbe Balthazargrad 

Iako je protekla dva tjedna MMSU praktički zatvoren u većem dijelu prostorija radi postavljanja nove velike izložbe Balthazargrad, tijekom ljeta je u prostorima muzeja bilo živo i sadržajno.

Trinaest programa bilježi ovoga ljeta MMSU, ne računajući sudjelovanje u programu dječjeg festivala Tobogan. Tri su programa održana u lipnju: izložba iz zbirke MMSU: Tko je dozvao tišinu, izložba Tijela na pozornici, kustos Andrea Contin i gerila izložba studentica APURI MM Sculptures

Tijekom srpnja MMSU je ponudio čak sedam radionica u sklopu Festivala Tobogan: MMSU Memory, Otisni pozdrav iz Benčića, Hartera tiskovna ekspedicija, Street Art Šetnja, Benilogija, Tvornica zvuka i MMSU Lab.

Također u srpnju otvorena je izložba Art/ Rat/ Tranzicija i održana radionica u sklopu izložbe.

Kolovoz i dio rujna obilježili su diskurzivni programi: Izlaganje i razgovor Prošireni film: Umwertung aller Werte, Marijan Vejvoda i gosti te Posjet muzeju i izložbi te zoom razgovor s arhitektom Dinkom Perčićem o arhitektonskom konceptu muzeja, u sklopu programa Europske diplome kulturnog projektnog menadžmenta koju Zaklada „Kultura nova“ organizira u suradnji s belgijskom Association Marcel Hicter

U rujnu je održana i kreativna radionica za djecu, otvoren je izmijenjeni postav izložbe Art/ Rat/ Tranzicija i samostalne izložbe Mateja Kneževića: Case Report with Review, a otvorena je i izložba fotografija Filipa Koludrovića

Uz još nešto manjih programa, u rujnu je u MMSU održan i program SprachenWeb2030 ~ Jezična mreža2030 – umjetnička intervencija i izlaganje Tatjana Christelbauer za učenike riječkih srednjih škola.

Suradnja s medijima

Samo s press maila Rijeke 2020 u ljetnom je razdoblju poslano 90 najava događanja i poziva za medije na događanja, 89 objava za medije s održanih događanja, 7 priopćenja za javnost, a održane su 24 konferencije za medije na kojima su najavljivani različiti pojedinačni programi Ljeta u prijestolnici.

Ovome valja pribrojiti pozive i obavijesti koje su medijima upućivane od strane samih ustanova u kulturi o pojedinim programima ustanova koji su se održavali tijekom ljetnog razdoblja.

Uz provođenje posebnih mjera zaštite od korona virusa, svi su održani programi bili organizirani na način da se ne ugrožava zdravlje posjetitelja.

Posebno su zaslužni predstavnici medija koji su u svojim objavama prenosili apele organizatora za odgovornim ponašanjem posjetitelja i izvođača, ali jednako tako spremno se prilagodili novom načinu praćenja pojedinih programa – akreditiranjem i ispunjavanjem potpisnih listi na ulazima na događanja.

Rezultat takve organizacije i odgovornog pristupa sviju uključenih jest i činjenica da ni jedno od 390 događanja u sklopu Ljeta u prijestolnici nije ni u jednom trenutku bilo izvor zaraze korona virusom.

Veliko hvala volonterima

Velik broj volontera bio je važan kotač svih održanih programa. Mjerenje temperature posjetiteljima na ulazima na događanja, vođenje potpisnih listi i popisa, organizacija podjele maski onima koji su ulazili u zatvorene prostore, nošenje majci s natpisima koji pozivaju na odgovorno ponašanje…  sve su to bile aktivnosti kojima su se marljivo, s puno entuzijazma odazivali vrijedni volonteri Europske prijestolnice kulture.

Njima u okviru ljetnog rezimea također putuju riječi posebne zahvale.

Volonteri EPK su u ljetnom razdoblju odradili 1615 volonterskih sati, a tijekom ljetnog razdoblja ukupno je na kulturnim programima bilo angažirano 363 volontera. 

Jesen donosi nova događanja

Kraj rujna i mjeseci koji dolaze donose niz programa među kojima se kao najveća izdvaja predstojeća izložba 51.000 Balthazargrad u produkciji Rijeke 2020 i MMSU-a koja se postavlja u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti i za javnost otvara 24. listopada.

Također, intenzivno traju radovi na dovršetku infrastrukture i opremanja zgrada kulture u Benčiću – Palače šećera i Dječje kuće – te se tijekom studenog očekuju i prva otvorenja ovih objekata, naravno ovisno o epidemiološkim mjerama.

O svim programima koji slijede te o mjerama pod kojima će se oni odvijati u ovom jesenskom, odnosno zimskom periodu, predstavnici medija (a putem njih i šira javnost) bit će obaviješteni kao i do sada – najavama, pozivima i objavama s održanih događaja.