Provincijal Hrvatske kapucinske provincije svetog Leopolda Bogdana
Mandića Ivica Petanjek istaknuo je u pozdravnom govoru da je posebnost
toga skupa u Rijeci, s obzirom na nekoliko dosad održanih znanstvenih
skupova o kapucinskom redu, zastupljenost gotovo svih hrvatskih krajeva
te nekih susjednih zemalja.
Riječki nadbiskup Ivan Devčić istaknuo je doprinos kapucina u
župnome i bolničkom pastoralnom radu te njihovu ulogu propovjednika
unutar Crkve na području Hrvatske. Kapucini su važan dio povijesti Crkve
u Hrvatskoj, rekao je Devčić, ističući prosvjetiteljske djelatnosti
kapucina kao što su bibliografska i tiskarska.
Na skupu govorili i generalni definitor kapucinskog reda Jure
Šarčević, glavni konzervator u Ministarstvu kulture Miljenko Domijan u
ime ministra Bože Biškupića, predstavnici riječkoga Gradskog vijeća i
Primorsko-goranske županije.
U uvodnom predavanju Emanuel Hoško predstavio je crkvene prilike
u Rijeci u vrijeme dolaska kapucina. Istaknuo je ustrajnost kapucina u
Rijeci da propovijedaju na hrvatskom jeziku od dolaska u ove krajeve
unatoč pritiscima crkvenih vlasti da se propovijeda na latinskom.
Spomenuo je i protureformacijsku aktivnost kapucina i njihove zasluge za
jačanje katoličanstva na ovom području.
Na dvodnevnome skupu u dvadesetak izlaganja bit će riječi o
povijesti kapucinskog samostana u Rijeci, povijesti kapucinskog reda u
Hrvatskoj te općoj baštini kapucina.
Kapucinski red osnovan je 1528. godine. U Hrvatskoj su se prvi
put pojavili 1610. godine u Rijeci, gdje su došli iz Štajerske, u
današnjoj Austriji. Te je godine počela izgradnja riječkoga kapucinskog
samostana. U Hrvatskoj trenutačno djeluje pedeset kapucina u osam
samostana pod okriljem Hrvatske kapucinske provincije svetog Leopolda
Bogdana Mandića.
Podijeli na društvenim mrežama