Međunarodni znanstveni skup Sedam stoljeća augustinskog samostana u Rijeci

Otvorenju
skupa prisustvovali su zamjenik gradonačelnika Rijeke Miroslav Matešić,
voditeljica projekta Sedam stoljeća augustinskog samostana u Rijeci
prof. dr. sc. Nina Kudiš, riječki nadbiskup mons. dr. sc. Ivan Devčić,
provincijal Hrvatske dominikanske provincije prof. dr.sc. Anto Gavrić i
dekanica Filozofskog fakulteta u Rijeci prof. dr. sc. Ines
Srdoč-Konestra.
 
Katedra za umjetnost  ranog novog vijeka pri
Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u
Rijeci, nakon rada na dvogodišnjem istraživačkom projektu koji se
provodi uz potporu Grada Rijeke,  odlučila je organizirati znanstveni
skup s međunarodnim sudjelovanjem kojim bi se obilježila ova obljetnica.
Skup je nastao je kao rezultat dvogodišnjeg istraživačkog projekta
spomeničke baštine riječkog augustinskog samostana u kojem su
sudjelovali prof. dr. Nina Kudiš, prof. dr. Marijan Bradanović, doc. dr.
Damir Tulić te Mateja Jerman, Ivan Braut i Iva Jazbec Tomaić.

Naime,
Grad Rijeka, Odjel za kulturu, treću godinu za redom sufinancira
Odsjeku za povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Rijeci program
koji je, među ostalim, rezultirao i organizacijom ovog Skupa.  

Kako
je na otvorenju skupa naglasila predstojnica Katedre dr. Nina Kudiš,
riječ je samo o jednoj etapi dugotrajnog projekta s ciljem okupljanja
znanstvenika koji se bave poviješću augustinskog reda, ali i
dominkanskog reda koji danas djeluje u prostoru nekadašnjeg augustinskog
samostana, kako bi se primjenom suvremene metodologije istražila 
povijest ovog spomenika i dobila prilika za novi, moderniji, sadržajniji
pristup baštini. Prostor nekadašnjeg augustinskog samostana treba
postati prostor otvoren javnosti, u kojem se fizički može vidjeti,
dotaknuti prošlost grada, prostor koji ćemo obnoviti i s ponosom moći
pokazan posjetiteljima, naglasila je Kudiš.

Znanstveni skup prvi je u
nizu događaja kojima počinje proslava Godine augustinaca u Rijeci.
Proslavu obljetnice zaključit će predstavljanje zbornika radova sa
simpozija, a u međuvremenu će biti organiziran niz aktivnosti
namijenjenih široj javnosti kako bi bolje upoznali prošlost svoga grada.

Otvorenju skupa nazočio je i riječki nadbiskup mons. dr. Ivan
Devčić koji je pohvalio organizatore simpozija, napomenuvši kako na
području Hrvatske više nema pripadnika augustinskog reda, jer je taj red
dokinut, stoga je i njihova baština u velikoj mjeri prepuštena zaboravu
premda su oni svojim djelovanjem od 14. do 18. stoljeća obilježili
povijest duhovnosti, kao i kulturnu povijest ovog podneblja.

Provincijal
hrvatske dominikanske provincije prof. dr. Anto Gavrić govorio je
povezanosti augustinaca i dominikanaca naglasivši kako su i jedni i
drugi dali veliki doprinos obrazovanju i kulturi u mestima u kojima su
djelovali, pa tako i u Rijeci. Zadovoljstvo organizacijom ovog skupa tim
je veće jer se proslava obljetnice sedam stoljeća augustinskog
samostana poklapa s velikim jubilejom dominikanaca, osamstotom
obljetnicom tog reda.

Skupu se obratila i dekanica Filozofskog
fakulteta prof. dr. Ines Srdoč Konestra koja je podsjetila da su crkveni
redovi bili nositelji većeg dijela obrazovanja od srednjovjekovlja do
20. stoljeća. Samostanski redovi utkani su u našu prošlost i čine nam je
dostupnom jer su sačuvali ogroman dio baštine, kojoj treba odavati
važnost na način da je znanstveno valoriziramo, ali i populariziramo da
bi je približili široj javnosti.
 
Zamjenik gradonačelnika
Rijeke Miroslav Matešić je zahvaljujući  organizatorima što su se u
okviru sedamstote obljetnice augustinskog samostana u Rijeci pozabavili
poviješću, kulturnom i umjetničkom baštinom tog vrijednog spomenika u
samom srcu našega grada, podsjetio kako se projekt proučavanja
augustinskog samostana u Rijeci nadovezuje na brojna istraživanja
riječke povijesti koja su provedena proteklih godina u suradnji s
brojnim partnerima, prije svega s Riječkim sveučilištem.

„Ovaj
Skup nije važan samo sa znanstvenog aspekta u kontekstu proučavanja i
upoznavanja javnosti s poviješću, povijesnim značenjem i baštinom
nekadašnjeg augustinskog samostana, a danas crkve sv. Jeronima, nego je
to i pričanje priče o našemu gradu u razdoblju od 14. do kraja 18.
stoljeća koji je možda manje poznat ili nedovoljno valoriziran od strane
naših građana. To je ujedno  i otkrivanje zanimljivosti o kulturnim i
povijesnim osobama našega grada toga razdoblja, o povijesti
aristokracije i diplomatima iz redova augustinaca, te o specifičnim
predmetima i pojavama“, kazao je Matešić te dodao kako je posbena
vrijednost skupa i to što se na njemu govorio o djelovanju augustinaca
općenito, i na drugim područjima Hrvatske pa i Slovenije.
 
U
radnom dijelu skupa, koji se nastavlja na Filozofskom fakultetu, o
povijesti augustinskog reda u Hrvatskoj i Rijeci te arhitekturi riječkog
samostana govorili su akademik Franjo Šanjek, doc. dr. Marko Medved,
prof. dr. Juraj Batelja i prof. dr. Marijan Bradanović, a skup se
nastavlja izlaganjima na Filozofskom fakultetu u Rijeci.