Ministar zdravlja Rajko Ostojić danas je u Rijeci obišao Ustanovu za palijativnu zdravstvenu skrb, odnosno prvi hrvatski hospicij Marija Krucifiksa Kozulić koji se nalazi u prostoru Riječke nadbiskupije u Tizianovoj ulici. Hospicij, čiji je osnivač Caritas Riječke nadbiskupije, s radom bi trebao početi u siječnju iduće godine.

U pratnji ministra Ostojića bili su riječki
gradonačelnik Vojko Obersnel, primorsko- goranski župan Vidje Vujić i
riječki nadbiskup msgr. dr. Ivan Devčić. Kako bi umirući pacijenti imali
barem dijelom osiguranu palijativnu skrb, Grad Rijeka je od samog
početka djelovanja 2008. godine, podržavao provedbu programa palijativne
skrbi putem terenskih timova u sklopu Doma zdravlja PGŽ. U financiranje
programa uključila se i Primorsko-goranska županija, a kasnije HZZO te
okolni gradovi i općine. Za tu je namjenu Grad Rijeka od 2008. do 2011.
godine utrošio 2.233.988,00 kuna. Za provedbu navedenog programa u 2012.
godini Grad Rijeka je osigurao iznos od 400.000,00 kuna.

Riječka
nadbiskupija, Primorsko-goranska županija i Grad Rijeka su 1. srpnja
2011. godine sklopili Sporazum o međusobnoj suradnji koji definira
međusobna prava i obveze glede osiguranja uvjeta za obavljanje
djelatnosti palijativne skrbi. Djelatnost će se obavljati u obliku
dnevnog boravka i stacionara sa 15 kreveta, u prostoru Riječke
nadbiskupije. Za potrebe hospicija, Riječka je Nadbiskupija
rekonstruirala i uredila prostor na adresi Rijeka, Tizianova 15. Donesen
je akt o osnivanju ustanove i zatražene su potrebne suglasnosti od
nadležnog ministarstva. Osnivač Ustanove za palijativnu zdravstvenu
skrb-hospicij Marija Krucifiksa Kozulić je Caritas Riječke nadbiskupije.
Ustanova je registrirana ustanovu na Trgovačkom sudu u Rijeci.
Ministarstvo zdravlja 16. ožujka ove godine donijelo je rješenje da je
odluka osnivanju ustanove, sukladna zakonu.

Ministar zdravlja Rajko Ostojić danas je u Rijeci obišao Ustanovu za palijativnu zdravstvenu skrb, odnosno prvi hrvatski hospicij Marija Krucifiksa Kozulić koji se nalazi u prostoru Riječke nadbiskupije u Tizianovoj ulici. Hospicij, čiji je osnivač Caritas Riječke nadbiskupije, s radom bi trebao početi u siječnju iduće godine. Troškove rekonstrukcije zgrade i preuređenja
prostora koji se proteže na 1200 četvornih metara, u iznosu od oko 8,5
milijuna kuna, osigurala je Riječka nadbiskupija, a Županija i Grad
Rijeka obvezali su se u jednakom omjeru financirati opremanje
prostorija, do maksimalne ukupne vrijednosti od 2 milijuna kuna.

Caritas
Nadbiskupije Rijeka 16. rujna ove godine uputio je Ministarstvu
zdravlja zahtjev za izdavanjem rješenja o početku rada zdravstvene
ustanove.
 
Grad Rijeka uputio je zamolbu Ministarstvu zdravlja i
Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje za financiranje terenskih
timova palijativne skrbi koji djeluju u sklopu Doma zdravlja
Primorsko-goranske županije te financiranje djelatnosti Ustanove za
palijativnu zdravstvenu skrb-hospicij Marija Krucifiksa Kozulić.

Također
je Grad Rijeka, zajedno s Caritasom Nadbiskupije Rijeka, uputio
Upravnom odjelu za zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb
Primorsko-goranske županije, prijedlog korekcije Mreže javne zdravstvene
službe koji se odnosi na uvrštenje 14 kreveta Ustanove za palijativnu
zdravstvenu skrb-hospicij Marija Krucifiksa Kozulić u Mrežu javno
zdravstvene službe u Primorsko-goranskoj županiji.
 
Palijativna
skrb, odnosno skrb za bolesnike u terminalnoj fazi bolesti, pravo je
koje hrvatskim građanima osigurava zakon, no u praksi su umirući
bolesnik i njegova obitelj vrlo često prepušteni sami sebi, bez podrške
zdravstvenog sustava.

Nažalost, palijativna skrb još uvijek u pravom
smislu te riječi, nije uključena u sustav obaveznog zdravstvenog
osiguranja, nisu utvrđeni standardi i normativi za ovu djelatnost, a ne
postoji niti nacionalna strategija zdravstvene politike za područje
palijativne medicine. Racionalizacija zbrinjavanja bolesnika u
terminalnoj fazi bolesti, značila bi palijativnu skrb u zdravstvenom
sustavu na svim razinama.
Palijativna skrb mora biti uključena u
zdravstvenu politiku Republike Hrvatske, sukladno preporukama Svjetske
zdravstvene organizacije, i nužno je da bude temeljena na načelima
dostupnosti i jednakosti.