Gradonačelnik Rijeke rekao
je da će izvještaj biti proslijeđen Gradskom vijeću Grada Rijeke na razmatranje
i usvajanje, naglasivši pritom da se odluka o izvršenju proračuna nakon dugo
vremena usvaja za godinu u kojoj je zabilježen rast industrijske proizvodnje za
2,6 posto, ali i rast BDP-a za 1,6 posto, što je više od procjene koja je bila
napravljena za 2015. godinu.

Rast BDP-a, međutim, nije se bitno osjetio na prihodima Proračuna jer
najznačajniji udio čine prihodi poslovanja, odnosno prihodi od poreza, koji su
ostvareni u iznosu od 352 milijuna kuna. Od toga se gotovo 317 milijuna
kuna odnosi na prihode od poreza i prireza na dohodak, koji su za 23 milijuna
kuna manji nego tijekom 2014. Taj manjak je izravna posljedica promjene Zakona
o porezu na dohodak kojim je povećana porezna osnovica, odnosno osobni odbitak
za zaposlene.

Drugi najznačajniji
prihodi Proračuna dolaze od upravnih i administrativnih pristojbi. Oni su u
2015. bili veći za 1,2 posto, odnosno milijun i pol kuna. Najviše je ostvareno
prihoda od komunalne naknade (96,5 milijuna kuna), zatim od komunalnog
doprinosa (10 milijuna kuna) i od prihoda iz namjenskog dijela cijene
komunalnih usluga (11 milijuna kuna).

Treći najvažniji prihod poslovanja Proračuna Grada Rijeke
su prihodi od imovine, a oni iznose 112 milijuna kuna i za gotovo 2 posto
su veći u odnosu na 2014. godinu. Riječ je o prihodima od financijske imovine
(najvećim dijelom od zateznih kamata) sa zabilježenim rastom od 11 posto,
odnosno 5,6 milijuna kuna. Od toga se najveći dio odnosi na prihode od
nefinancijske imovine, u što spadaju prihodi od gradskog poreza koji iznose 12
milijuna kuna.

Prihod od čak 44 milijuna
kuna ostvaren je kroz pomoć iz inozemstva i subjekata općeg proračuna. Riječ je
o 20 milijuna kuna većem iznosu u odnosu na 2014., odnosno rastu od 70 posto,
koji je rezultat povlačenja europskih sredstava za niz europskih projekata koje
Grad Rijeka uspio dobiti u tom razdoblju.

Najveći iznos ostvaren je od zakupa i iznajmljivanje imovine, ukupno 106,5
milijuna kuna s rastom od 1,4 posto u odnosu na protekle godine.

Ostvareni prihodi od
prodaje nefinancijske imovine, odnosno prodaje zemljišta ili prava građenja,
manji su nego u 2014. i iznose oko 28 milijuna kuna. Primici od financijske imovine
i zaduživanja su također manji jer dodatnih zaduživanja nije ni bilo, a jedino
zaduženje koje Grad Rijeka još ima je zajam Ministarstva financija za
sufinanciranje provođenja EU projekta realizacije zone gospodarenja otpadom na
Marišćini u iznosu od 1,2 milijuna.

Grad Rijeka u nastojanju da smanji proračunske rashode, posebno zbog očekivanja
manjih poreznih prihoda, smanjio je rashode za zaposlene, i to ne samo u
gradskoj upravi, nego u svim proračunskim korisnicima pa su oni bili manji oko
2 post.

Gradonačelnik
je izrazio zadovoljstvo izviješćem, naglasivši da bi daljnje usklađivanje
rashoda s prihodima značilo i daljnje smanjivanje standarda u društvenim
djelatnostima, a to znači zadiranje u Socijalni program, cijenu vrtića, iznos
stipendija i slično.

„Smatram da je bolje ostvariti ovakav rezultat, nego dalje zadirati u standard
građana. Da nije bilo izmjena Zakona o porezu na osobni dohodak, uz ovakve
rashode ostvarili bi višak prihoda od oko 15 milijuna kuna“, zaključio je
gradonačelnik Vojko Obersnel.