Arheološki
park nalazit će se na Trgu Jurja Klovića u najužem središtu grada.
Autori idejnog projekta parka odabranog na javnom natječaju su arhitekti
Nenad Fabijanić i Sonja Tadej. Namjera uređenja Arheološkog parka je da
se predstave konzervirani rimski ostaci na izvornoj lokaciji ali i da
se ovaj, dosad zapušten dio središta otvori javnosti.
Ravnateljica Direkcije za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara
grada Rijeke Nikolina Radić Štivić ocjenjuje da antička povijest Rijeke
nije bila dovoljno dobro predstavljena široj javnosti. Uređenjem i
prezentacijom rimskih ostataka u središtu grada antička povijest grada
će se bolje vrednovati, smatra. Do sad gotovo potpuno nepoznat dio
Rijeke uređenjem Arheološkog parka postat će najjača točka riječkoga
Staroga grada, rekla je za Hinu Radić Štivić.
Predviđeno je trajanje radova, koje obavlja zajednica
ponuditelja: GP Krk d.d., FIDAL d.o.o. i Kamen d.d. Pazin, do kraja
srpnja a cijena uređenja parka i okolnog prostora je 8,8 milijuna kuna
što će pokriti grad Rijeka iz svog proračuna.
Principij je bio kompleks rimskog vojnog zapovjedništva koje je
nadziralo Alpsku klauzuru, sustav golemih zidova, kula i utvrđenja za
zaštitu istočne granice tadašnjeg Rimskog carstva od prodora barbara.
Alpska klauzura protezala se od Rijeke, koja se tada zvala Tarsatica,
preko ruba planinskog zaleđa Rijeke do prostora sadašnje granice
Hrvatske i Slovenije kod Prezida. Pretpostavlja se da je Principij u
obliku kvadrata sa stranicama duljine 45 metara sagrađen u 3. stoljeću, a
srušen krajem 4. ili početkom 5. stoljeća. Iznad većeg dijela ostataka
Principija izgrađene su novije zgrade. Na dijelu koji se sada uređuje, a
čini otprilike četvrtinu nekadašnjeg kompleksa, do sredine prošlog
stoljeća bile su ruševine građevina i sloj otpada. Tu je 70-tih godina
sagrađena zgrada Jadroagenta, ali je dio Principija i dalje ostao
zapušten.
Značajnija istraživanja proveo je Hrvatski restauratorski zavod
2007. godine. Utvrđeno je da su tu ostaci dvorišta Principija, dijelom
od klesanog živog kamena koji čini podlogu, a dijelom popločanog, četiri
pomoćne prostorije te dio pročelja bazilike, poprečne građevine
nasuprot ulazu koja je imala i religijsku namjenu.
Za nekoliko godina javnosti će se predstaviti i druga značajna
točka rimske povijesti Rijeke, Trg pul Vele crikve, dio Staroga grada
gdje su pronađeni ostaci termi iz antičkog razdoblja, ranokršćanske
bazilike s višebojnim mozaicima i cjeloviti kameni sarkofag. Trg se
nalazi uz današnju crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije, prvu riječku
katedralu, koju su građani nazivali Vela crikva.
Urbanističko-arhitektonsko rješenje uređenja trga djelo je
arhitekta Igora Franića. Ono je osmišljeno u obliku paralelnih greda od
različitih materijala kao što su drvo, metal, beton i staklo. Na
najatraktivnijem dijelu, oko zvonika popularno zvanog Kosi toranj zbog
njegove nagnutosti, postavit će se drvene grede između kojih će biti
staklene plohe. Tako će se moći vidjeti mozaik koji je jedan metar ispod
površine trga. Po potrebi će se, po Franićevoj zamisli, ta
drveno-staklena konstrukcija podići kako bi se došlo do mozaika.
U tijeku je izrada projektne dokumentacije uređenja trga a
radovi, bude li sve teklo po planu, mogu se očekivati u 2015. godini,
kazala je Radić Štivić. Rimske terme su građene u dvije faze, u 1.
stoljeću, te početkom 4. kad je sagrađen susatav hipokausta, odnosno
šupljeg poda koji se zagrijavao toplim zrakom.
Na trgu su obavljana opsežna arheološka istraživanja 2008. i 2009. godine.
Podijeli na društvenim mrežama