Iako se i dosad mogla oduzimati nezakonito stečena imovina po zakonima o
kaznenom postupku te o USKOK-u, novi zakon, koji je Hrvatski sabor
donio 15. prosinca, ocijenjen je kao jedinstven i učinkovit alat u borbi
protiv organiziranoga kriminala i korupcije.
Zakon se temelji na načelu da nitko ne smije zadržati imovinsku
korist koju je ostvario kaznenim djelom ili prekršajem, pri čemu je
odluka o oduzimanju tako stečene imovine isključivo u ovlasti suda.
Sudskom odlukom kojom se utvrđuje krivnja utvrđivat će se i
kolika je imovinska korist ostvarena te njezina novčana protuvrijednost,
a kada odluka postane pravomoćna, te stvari (nekretnine i pokretnine)
postaju državnim vlasništvom.
Novina je da će se zahtjev za oduzimanje tako stečene imovine
moći uputiti prije, tijekom i nakon kaznenog postupka. Također, postupak
oduzimanja moći će se nastaviti i nakon obustavljanja kaznenog
postupka, a prepreka tom procesu neće biti ni smrt okrivljenika utvrdi
li se da imovinom raspolažu njegovi nasljednici ili treće osobe.
U slučaju oslobađajuće presude ili odbijanja optužbe, odbija se i
prijedlog oduzimanja imovinske koristi, a sud će tako postupiti i kada
okrivljenik nije oslobođen optužbe za kazneno djelo, ali je imovinska
korist potpuno obuhvaćena dosuđenim imovinsko-pravnim zahtjevom. Naime,
sud i tijela po zakonu mogu postupati samo u odnosu prema dijelu
imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom koji nije obuhvaćen
imovinsko-pravnim zahtjevom.
Zakon obvezuje banke na dostavljanje podataka o financijskom
stanju optuženika, a do pravomoćnosti presude zabranjuje im se
isplaćivanje blokiranog novca korisniku. Državna i druga tijela te banke
dužne su, po sudskom nalogu, dostaviti podatke bitne za sudsku odluku, a
ne postupe li po nalogu ili ga nepotpuno provedu, sud ih može kazniti i
do pola miljuna kuna. Ogluše li se i tada, odgovornima prijeti i
zatvorska kazna do mjesec dana.
Prijedlog za oduzimanje imovinske koristi može se podnijeti do
isteka roka zastare za pokretanje kaznenog postupka za počinjeno kazneno
djelo. Zastara za podnošenje prijedloga i vođenje postupka oduzimanja
ne može nastupiti prije isteka roka od pet godina od dana kad je djelo
počinjeno.
Oduzetom imovinom upravlja i raspolaže Središnji ured za
upravljanje državnom imovinom, koji vodi i evidenciju o prenesenoj
imovini. Ured može, i to bez objave javnog natječaja, prodati privremeno
oduzete pokretnine ako je njihovo čuvanje opasno ili im prijeti
opasnost od propadanja te znatnog gubitka vrijednosti. Ured može i
iznajmiti privremeno oduzete stvari ili ih predati u zakup.
Podijeli na društvenim mrežama