Sve države svijeta na pomiču sat, niti to sve rade u isto vrijeme, pa su primjerice SAD i Kanada prešle na ljetno računanje vremena još 13. ožujka, dok će primjerice Australija na zimsko računanje vremena prijeći 3. travnja.
Za i protiv
Ostanak na tzv. ljetnom računanju vremena mogao bi smanjiti potrošnju energije, emisiju CO2, problem zimskih depresija i broj automobilskih nesreća, tvrde britanski stručnjaci. Znanstvenici sa Sveučilišta Cambridge izračunali su da bi se produljenjem dana u večernjim satima u Velikoj Britaniji mogla uštedjeti struja te da bi se emisija CO2 smanjila za najmanje pola milijuna tona.
Dr. Elizabeth Garnsey kaže da su studije iz 60-ih godina pokazale da svjetlije večeri smanjuju broj nesreća u toj zemlji u prosjeku za oko 100 te da pogoduju turizmu.
Dulji dani također bi povoljno djelovali na ljude koji imaju problema s tzv. sezonskim depresijama. Smanjena izloženost svjetlu u kasnu jesen i zimu kod osjetljivijih ljudi izaziva poremećaj raspoloženja.
Ljetno pomicanje kazaljki na satu prvi je radi štednje spomenuo američki znanstvenik i političar Benjamin Franklin. Predložio ga je 1895. novozelandski entomolog George Vernon Hudson, a prve su ga uvele Njemačka i njezine saveznice tijekom I. svjetskog rata radi uštede ugljena. U Jugoslaviji je uvedeno 1983.
Podijeli na društvenim mrežama