„Je li danas svijet puno opasnije mjesto nego što je bio
prije? Ljudi kažu da jest, ali sve statistike kažu da je većina ljudi na
svijetu sigurnija nego ikad do sada u povijesti. U literaturi se opisuje strah
niskog intenziteta, koji se može opisati više kao raspoloženje, osjećaj da je
svijet nesigurno mjesto“, dio je predavanja Larsa Svendsena.
Opisujući razloge zašto smo stalno u strahu, Svendesen
ističe kako u društvu postoji stalna svjesnost o opasnostima koje nas mogu
pogoditi, a masmediji kao da se natječu koji će smisliti strašniju prijetnju.
Naš strah pritom ne potječe iz osobnog iskustva, a često čak ni od saznanja da
se nekom drugom nešto loše dogodilo, nego iz upozoravanja na ono što bi se
MOGLO dogoditi.
I tu se upliće psihologija, odnosno naše ljudska priroda da
imamo više povjerenja u osobu koja kaže da će se nešto negativno dogoditi, nego
u nekoga tko kaže da će sve biti u redu.
„I unatoč svim statistikama ili zdravom razumu koje kažu suprotno, fokusiramo
se na najgore moguće ishode, npr. da netko može otrovati svu hranu u našoj
trgovini,“ kazao je Svendsen, ističući kako je glupo živjeti u strahu da bi se
nešto moglo dogoditi – ne ići na predavanje jer bi meteor mogao pogoditi zgradu
u kojoj se ono odvija ili ne voziti se zrakoplovom jer bi ga mogli oteti
teroristi.
Predavanje je moderirao prof. Nikola Petković s Filozofskog
fakulteta u Rijeci, koji je Svendesnu predstavio pojavu neokonzervatizma u
Hrvatskoj. Norveški filozof kazao je se da se radi o strahu od promjena i
potpuno podcjenjivanje ljudske sposobnosti da se nosi s promjenama, odnosno
strahu da promjene ne mogu donijeti ništa dobroga i inzistiranju da se ništa ne
smije mijenjati, a što dovodi do unazađivanja društva.
„Biti ubijen u terorističkom napadu ekstremno je rijetki
način umiranja i veća je mogućnost da umremo od bilo kojeg drugog uzroka,“
Svendesenove su riječi.
Upravo je opsjednutost rizikom u današnjem društvu, odnosno
prevencija opasnosti, jedan od glavnih razloga naše neslobode. A da smo jako
smo loši u racionalnom odlučivanju o rizicima pokazuje i podaci da se nakon
napada 11. rujna mnogi Amerikanci u strahu od letenja počeli više voziti
automobilima, što je dovelo do povećanja broj smrtno stradalih u prometnim
nesrećama.
Naš strah od mogućih strašnih stvari vrlo lako mogu iskoristi
političari ili masmediji, no ako vlast cijelo vrijeme naglašava da postoji
opasnost od terorističkih napada, država stalno drži građane u strahu i ustvari
terorizira vlastite građane.
Lars Fr. H. Svendsen je profesor filozofije iz Bergena koji
raščlanjuje složene koncepte poput dosade, usamljenosti, zla, slobode, rada,
čak i mode te ih uspijeva objasniti s lakoćom i razumljivošću. Na hrvatski je
prevedeno njegovih desetak knjiga, a uskoro će biti objavljena i njegova nova
knjiga o mentalnim stanjima i životu životinja.
Osim predavanja u strahu i slobodi, Svendsen je danas na
Sveučilištu u Rijeci održao predavanje o tome od čega se sastoji smisao života
i zašto upravo izostanak tog smisla generira dosadu.
Norveški dani u Rijeci održavaju se od 23. do 27. travnja, u
organizaciji Grada Rijeke i Veleposlanstva Kraljevine Norveške. Cilj Norveških
dana je kroz niz kulturnih, poslovnih i društvenih događaja građane upoznati s
norveškom kulturom i načinom života, ali i osnažiti veze koje tradicionalno
postoje između riječkog kraja i Norveške, naročito u pomorstvu i brodogradnji.
Podijeli na društvenim mrežama