Obnova broda Galeb vol. 3

Titov brod mira – Galeb, kojim je on putovao u zemlje članice Pokreta nesvrstanih, u svojoj je povijesti imao mnogo više uloga. Izgrađen je u Italiji kao transportni brod, potom je postao ratni brod, pa polagač mina. Dva puta je ozbiljno nastradao, ali se uvijek vraćao u život. Svoje posljednje utočište našao je u Rijeci u kojoj će postati prvi hrvatski brod – muzej.

Brod Galeb trenutno se obnavlja u kraljevičkom brodogradilištu. Tijekom studenog i prosinca 2021. i djelomično u siječnju 2022. snimljena je ova reportaža o brodu i njegovoj obnovi.
Kustosice Muzeja grada Rijeke, Kristina Pavec i Ema Makarun, otvorile su našoj kameri vrata muzejskog depoa, a potom i vrata skladišta u kojem se nalazi restaurirani namještaj s Galeba.

Bivši riječki vatrogasac Slavko Suzić prisjetio se što su mu stariji kolege pričali o gašenju požara na bombardiranom Kiebitzu 1944. godine u riječkoj luci. Tada su na brodu poginula dva riječka vatrogasca, Angelo Fusini i Mario Zele, a šest ih je ranjeno.

Povjesničarka umjetnosti Daina Glavočić u ovoj je reportaži pokazala posuđe s Ramba III koje čuva u obiteljskom nasljeđu, a predstavila je i svoga oca, pok. Karla Baumanna, čovjeka koji je, između ostalog, u riječkoj luci mapirao razne brodove što su nakon Drugog svjetskog rata vađeni s dna, poput potopljenog Kiebitza  (Ramba III, današnjeg Galeba).

Podsjećamo i da je u tijeku Javni poziv Muzeja grada Rijeke za sudjelovanje u budućem stalnom postavu prvog hrvatskog broda muzeja – Galeba. Javni poziv upućen je u prosincu prošle godine i bit će trajno otvoren svima koji se žele odazvati i uključiti. U ovoj reportaži posebno na uključivanje u stalni postav sve građane poziva ravnatelj Muzeja grada Rijeke Ervin Dubrović.

Ovo je treća reportaža izrađena tijekom 2021. o preoblikovanju Galeba u prvi hrvatski brod-muzej. Prvu reportažu možete pogledati ovdje a drugu ovdje.

Autori reportaža o Galebu su Zoran Krema i Voljen Korić.

Povijest broda

Pod imenom Ramb III izgrađen je i porinut 1938. u brodogradilištu Ansaldo, u Genovi u Italiji. Uloga koja mu je tada bila namijenjena je transportna. Brod je trebao prevoziti južno voće u Europu i s tim ciljem njegovu je izgradnju naručila talijanska kompanija Regia Azienda Monopoli Banane (RAMB).
Međutim, početkom Drugog svjetskog rata Ramb III pretvoren je u ratni brod, prvo u prateću krstaricu, a onda je prevozio i hranu za talijansku vojsku u Libiji.
Na jednom od tih putovanja, 1941. godine u libijskoj luci Bengazi, Ramb III je pogođen u pramac torpedom britanske podmornice i umalo je potopljen.
No, spasio ga je kapetan koji je rasporedio teret broda tako da je brod mogao isploviti i ploviti – i to na jedini mogući način – unazad, odnosno krmom naprijed. Tako je plovio 900 milja, od Benghazija do Sicilije, odakle je otegljen na remont u brodogradilište u Trstu.
Nakon kapitulacije Italije, 1943. brod su preuzeli Nijemci i dali mu ime Kiebitz. Ugradili su mu šine za izbacivanje mina i Kiebitz je postavio više od 5.000 mina u Kvarneru i sjevernom Jadranu.
Potopljen je 5. studenog 1944. u riječkoj luci, u savezničkom bombardiranju.
Na morskom dnu proveo je tri godine, a onda ga je 1947. s dna riječke luke izvukla splitska tvrtka “Brodospas”. Bio je to zahtjevan posao na kojem su bili angažirani mnogi ugledni stručnjaci i inženjeri.
Nakon obnove u pulskom brodogradilištu Uljanik, brod je uvršten u sastav mornarice kao školski brod pod novim imenom – Galeb.
Prvo Titovo inozemno putovanje Galebom bilo je u London, 1953., na susret s Winstonom Churchillom. To putovanje ujedno je bilo znak političkog okretanja Jugoslavije Zapadu, nakon udaljavanja od Staljina i Istočnog bloka.
Uslijedila su brojna Titova putovanja Galebom u okviru uloge koju je Jugoslavija imala u Pokretu nesvrstanih zemalja, a na brodu su održavani državnički susreti. Nakon Titove smrti, brod je otvoren za posjete.
Poslije raspada Jugoslavije, brod je krajem devedesetih prodan grčkom brodovlasniku, no zbog njegova bankrota nikad nije preuređen.
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske proglasilo je Galeb 2006. godine kulturnim dobrom Republike Hrvatske, a Grad Rijeka ga je 2009. godine otkupio s namjerom da ga preuredi u muzej.
Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju i otvaranja mogućnosti korištenja europskih fondova, Grad Rijeka je s nizom partnerskih institucija prijavio obnovu Galeba i obnovu Palače Šećerane na natječaj za EU sredstva u sklopu projekta „Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine“.
Europska sredstva su odobrena, obnova Palače Šećerane je dovršena krajem 2019., a Galeb je iste godine otegljen u kraljevički škver gdje traje njegova obnova.
Četvrta uloga ovog broda feniksa bit će – muzej. Time ga nakon burne prošlosti čeka miran vez uz riječki Molo longo i posjeti brojnih domaćih i stranih turista.