Glazbena drama epskih razmjera prvi je puta na riječkoj opernoj pozornici izvedena 2019., točno 120 godina nakon njene svjetske praizvedbe. Dandanas ova opera, vrhunac ekspresionizma i modernizma u opusu Richarda Straussa, fascinira kompleksnošću partiture koja svojom snagom i izravnošću prati libreto i odnose među trima protagonisticama do najbolnijih detalja.

Elektra ulazi u red najtežih uloga ikad skladanih za dramski sopran, a u riječkoj predstavi pjeva je impresivna njemačka sopranistica, počasna članica riječkog opernog ansambla Maida Hundeling, a druge dvije glavne uloge tumače riječka i zagrebačka prvakinja, Anamarija Knego i Dubravka Šeparović Mušović.

“Krenuli smo od povijesnog razdoblja, ali ne onog u kojem se događa mit, već onog u kojem je opera ‘Elektra’ skladana, dakle prvog desetljeća 20. stoljeća. Vizualni aspekt predstave i glumačka ekspresija nadovezuju se na stilski pravac u slikarstvu nazvan fovizam. ‘Elektru’, koja se obično prikazuje u mračnim tonovima i ambijentima, prikazujemo u koloristički izražajnim kostimima i maskama. Usto, ekspresionistički stil glume počeo se razvijati upravo u vrijeme skladanja ‘Elektre’“, riječi su redatelja Marina Blaževića.

Maida Hundeling Foto Dražen Šokčević

Maida Hundeling / Foto: Dražen Šokčević

U ovoj je predstavi orkestar na pozornici te vidljivo integriran u izvedbu opere. Moglo bi se reći da orkestar predstavlja muzicirajuću publiku u odnosu na scensku radnju i glumačku izvedbu koja se odvija na podiju iznad orkestralne rupe.

U solističkim ulogama nastupaju i Luka Ortar, Marko Fortunato / Bože Jurić Pešić, Lovro Matešin / Slavko Sekulić, Lorena Krstić / Karla Mazzarolli, Ivanica Vunić / Stefany Findrik, Dominika Fortunato / Iva Peračković, Ivana Miletić, Morana Pleše Petruševski, Gabrijela Deglin, Mirna Vidović, Ena Lešić Jovanović, Ljubov Judečenko Košmerl / Stanislava Šćulac Vlajnić, Sergej Kiselev / Krešimir Škunca i Marijan Padavić, a u predstavi, uz članove zbora, sudjeluju i članovi Baleta te glumci Hrvatske i Talijanske drame riječkog „Zajca“.

Marin Blažević je s Alanom Vukelićem i Sandrom Dekanić osmislio i scenografiju te svjetlo s Daliborom Fugošićem. Kostimografiju potpisuje Sandra Dekanić, a scenski pokret Mila Čuljak.

Remek-djelo Richarda Straussa inspirirano grčkom tragedijom

Opera „Elektra“ Richarda Straussa je prigodom premijere doživjela rijetko viđeni uspjeh, uz dugotrajne stajaće ovacije publike, a potom i ushićene kritike. Kritika  je izvedbu nazvala “trijumfalnom“, “opernom predstavom za povijest u Zajcu”, “eksplozijom fantastične predstave“, predstavom koja je „donijela ozračje svjetskih opernih pozornica“ i „umjetničkom izboru koji otvara novo poglavlje u povijesti posljednjih desetljeća riječkog kazališta.“

Remek-djelo Richarda Straussa inspirirano grčkom tragedijom ima svu snagu svojih izvora, Strauss snažno priziva duh grčke tragedije i usađuje ga u svoju originalnu orkestralnu partituru. Prva od slavnih suradnji Straussa i austrijskog libretista Huga von Hofmannsthala,  donosi priču o dubini traume i vrhuncima osvete, o izopćenoj naslovnoj junakinji opsjednutoj osvetom za ubojstvo svog oca; donosi prekrasne melodije i vokalne dijelove, nevjerojatnu orkestraciju i harmoniju, sto minuta opernog  remek-djela s početka 20. stoljeća.

Riječka „Elektra“ u okviru programa konzorcija K-HNK 11. veljače gostuje u HNK-u u Zagrebu, a na pozornici „Zajca“ ponovno je 9. veljače 2024.