Odakle višak u državnoj blagajni?

Popravni ispiti su velika noćna mora svakog primjernog
popravkaša, ali i prilika da se ispravi stečeno neznanje, kako bi danas-sutra
mogli raditi posao bez imalo straha da će svojim profesionalnim zanimanjem
nekome nanijeti štetu. Stoga i metodika ispitne strategije u ovom popravnom dijelu
školske godine mora biti puno suptilnija. Zadaci su jednostavniji, ali pitanja
su daleko ozbiljnija – jer tko sad ne shvati, poslije više i neće.

Mogli bismo izabrati bilo koju vrstu škole, ali sukladno ozbiljnosti
vremena u kojem živimo, kao i ogromnom utjecaju primarnog odgojno-obrazovnog
područja iz kojega proizlaze naše moderne gospodarske tekovine (vitalne za
život), izabrali smo srednju ekonomsku – i postavili primjer jednog poučnog zadatka iz RAČUNOVODSTVA, na temu
FISKALIZACIJE.

Vjerujem da nismo pogriješili, jer interes za ovu vrstu
teme stalno je prisutan, što pokazuju i žive forumske rasprave na Internetu.
Postavljaju se pitanja, traže se odgovori, dijele se savjeti:

–  Samostalni sam obrtnik i u obrtu radim samo
ja, pošto je obrt u financijskoj krizi zanima me što se događa ako se ne uplate
mjesečne obveze MIO, HZZO itd., mogu li mi zatvoriti obrt? – pita
neki građanin kojemu su nadležne institucije već sigurno poslale odgovor, ali ga
sada želi dodatno provjeriti.  

– Događa
se pripisivanje kamate na neplaćene javne prihode koje vam obračunava porezna
uprava i koje nemilosrdno rastu. Porezna vam neće zatvoriti obrt ali će
računati kamate. Ili servisirajte svoje obveze ili zatvorite obrt da ne
gomilate dugove – savjetuje ekonomski stručnjak, školovan da govori istinu i
samo istinu.

Tako je bilo do 01. siječnja 2013. Od tada zakonski propisi
su evoluirali sukladno novim znanstvenim spoznajama pa je fiskalna politika
dobila i novu uzbudljivu dimenziju, koja diže napetost svakog dokumentarnog
filma u kojoj glavnu ulogu igraju obrtnici i porezni inspektori.

Ekonomija je, kažu, racionalna znanost…ali problem je u
tome što nije fundamentalna, nego primijenjena,
pa se na njoj mogu primijeniti razni zakoni koji nemaju veze sa zdravim
razumom. Zato učenicima treba postaviti lagane matematičke zadatke i razraditi
metodička pitanja koja ih po principu logičke mentalne diskriminacije navode da
sami shvate da je osnova zdrave ekonomije matematika, a ne religija (gdje samo
Isus može nekome dati više nego što ima).  

Primjer takvog poučnog zadatka izgledao bi ovako:

Metodički
uvod

Nakon slamanja socijalističke revolucije, Mirko i Slavko – nazovimo
ih tako – ostali su bez posla. Mirku je netko, u jednoj uličnoj gužvi, stao na
žulj pa je uspio dobiti vojnu invalidsku, ali Slavko se nije uspio snaći, njemu
je preostalo jedino zaraditi penziju u nemilosrdnoj tržišnoj konkurenciji.

Potpuno nespreman za takve izvanredne situacije izvan
planske ekonomije, onako socijalistički usmjeren, ostao je izgubljen… ili, kako
se to kaže u kapitalizmu – totalno NEKONKURENTAN. Unatoč svom raspoloživom
znanju koje je stekao kroz mnoge ratne i mirnodopske škole, kao i velikim
radnim naporima, njegova mjesečna bruto zarada iznosila je mizernih 1500 kuna (slovima: tisuću petsto)*.

*(Ne pitajte
kako i zašto tako malo, jer ne rješavamo zadatak iz gospodarskog menadžmenta; nalazimo
se na POPRAVNOM ispitu iz računovodstva
gdje pravo pitanje tek slijedi.)  

Dakle, u takvom teškom gospodarskom stanju (struju i vodu
već su mu davno isključili) dočekuje i ispraća porezne inspektore, koji, uvidom
u stanje računa, utvrđuju da u fiskalnoj blagajni nikada nije bilo viška novca. Time zaključuju da je
poslovanje bilo uredno.

U tim i takvim uvjetima, slijedom Zakona o doprinosima,
kojim se tereti poslovanje obrtnika, državni proračun RH na konto Slavkovog
rada ubire godišnji prihod od 21.366,72 kn, što je za 3.366,72 kn VIŠE od njegove ukupne bruto godišnje zarade.

Ovo je, dakle, metodička osnova školskog zadatka, iz čega
izvodimo poučno metodičko pitanje:

– Odakle
ovaj VIŠAK u državnoj blagajni?…Može li se Ministarstvo
financija zaključati na određeno vrijeme dok se ova očita fiskalna nepravilnost
potpuno ne ispravi?